Rusija i Ukrajina ostvarile su mogući napredak u prvim pregovorima uživo u zadnje dvije sedmice, Moskva je rekla da će smanjiti svoje vojne operacije oko Kijeva i Černihiva, ali zapadni saveznici izrazli su skepticizam i upozorili da prijetnja nije gotova.
Delegacije su održale razgovore u Istanbulu 29. marta, dok je Rusija, više od mjesec dana nakon ničim izazvane invazije, nastavila da nailazi na jak otpor ukrajinskih snaga, koje su u pojedinim oblastima ponovno zauzele teren oko glavnog grada.
Zamjenik ruskog ministra odbrane Aleksandar Fomin rekao je novinarima u Moskvi da je donesena odluka o "radikalnom smanjenju vojnih aktivnosti" u blizini Kijeva i Černihiva kako bi se povećalo međusobno povjerenje.
Sa svoje strane, Ukrajina je predložila da se neće pridružiti vojnim savezima niti da će biti domaćin stranim vojskama sve dok ima vanjske sigurnosne garancije i sve dok Rusija ne stane na put pridruživanju zemlje Evropskoj uniji.
Ukrajinski pregovarač Mihajlo Podoljak rekao je na Twitteru da su bezuslovne sigurnosne garancije za Ukrajinu, prekid vatre i humanitarni konvoji među temama o kojima se razgovaralo tokom "teških pregovora za mir u našoj zemlji".
Sudbina istočnih regija u kojima se separatisti koje podržava Rusija bore protiv ukrajinskih snaga od 2014. godine biće ostavljena po strani kako bi razgovarali ukrajinski i ruski lideri, a bilo kakav mirovni sporazum bi zahtijevao referendum u Ukrajini, rekao je Podoljak.
Vodeći ruski pregovarač Vladimir Medinski rekao je da će ruska delegacija proučiti prijedloge i predstaviti ih predsjedniku Vladimiru Putinu.
“Predstoji još dugačak put”, za pripremu mirovnog sporazuma, rekao je Medinski za TASS.
Britanski premijer Boris Johnson i američki predsjednik Joe Biden izrazili su skepticizam u vezi sa najavom Rusije da će smanjiti aktivnost oko Kijeva i Černihiva, a američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da je Washington fokusiran na ruska djela, a ne na njene riječi.
"Ono što Rusija radi je kontinuirana brutalizacija Ukrajine i njenog naroda, i to se nastavlja dok mi govorimo", rekao je Blinken, koji je govorio na konferenciji za novinare u Maroku.
Glasnogovornik Pentagona John Kirby rekao je da Rusija samo "repozicionira" svoje snage u blizini Kijeva, a ne da ih povlači.
“Nismo spremni ovo nazvati povlačenjem", rekao je. "Mislimo da ono što vjerovatno imaju na umu je repozicioniranje kako bi se prioriteti postavili negdje drugdje."
U kasnonoćnom obraćanju 29. marta Zelenski je također izrazio oprez zbog obećanja Rusije da će oštro smanjiti vojne aktivnosti u pojedinim područjima i rekao da Ukrajina neće popuštati svoje odbrambene napore.
"Možemo reći da su signali koje dobijamo iz pregovora pozitivni, ali oni ne prigušuju eksplozije ruskih granata", rekao je on, dodajući da Ukrajina može vjerovati samo konkretnom rezultatu pregovora.
Procjene su uslijedile dok su desetine hiljada civila u južnom lučkom gradu Mariupolju i dalje zarobljene pod ponovljenim granatiranjem i zračnim napadima ruskih snaga.
Mariupolj je jedno od glavnih žarišta borbi od početka invazije prije više od mjesec dana, a situacija u gradu koji je brojao oko 400.000 ljudi prije rata je opisana kao "apokaliptična".
Moguće je da je hiljade civila poginulo u Mariupolju od početka bombardovanja rekla je ranije za Reuters šefica misije Ujedinjenih nacija za ljudska prava.
Britanska vojna obavještajna služba saopštila je ranije 29. marta da ruske snage i dalje predstavljaju značajnu prijetnju Kijevu kroz svoju sposobnost napada, iako Ukrajinci nastavljaju pokretati lokalizirane protunapade na sjeverozapad ukrajinske prijestolnice.
Generalštab ukrajinske vojske je u svom najnovijem izvještaju od 29. marta rekao da ruske snage nastavljaju da lansiraju raketne napade na stambena naselja širom zemlje, fokusirajući se na gađanje područja za skladištenje goriva u nastojanju da "komplikuju logistiku" i "stvore uslove za humanitarne kriza."
