Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je NATO da pruži Ukrajini vojnu pomoć dok su se zapadni lideri zajedno da američkim predsjednikom Joe Bidenom sastali na nizu sesija u Briselu kako bi mapirali naredne korake i napore u zaustavljanju Ruske invazije na Ukrajinu.
"Kako bi sačuvali naše ljude i gradove, Ukrajini je potrebna vojna pomoć bez restrikcija. Na isti način na koji Rusija protiv nas koristi svoj vojni arsenal bez restrikcija", rekao je Zelenski liderima NATO saveza putem video linka dok se nastavljaju borbe u opkoljenom lučkom gradu Mariupolju i drugim žarištima u zemlji.
"Alijansa još uvijek može da spriječi smrt Ukrajinaca u napadima ruskih okupatora tako što će dati oružje koje nam je potrebno", dodao je Zelenski u svom video obraćanju.
Dok je Zelenski sugerisao da bi NATO mogao da opskrbi Ukrajinu opremom poput protivraketnog oružja, tenkova, pa čak i mlaznih aviona, njegov je govor vjerovatno bio više vrijedan pažnje zbog onoga što nije tražio: provođenje zone zabrane letova.
Prethodno je ukrajinski lider uputio nekoliko molbi NATO-u da uvede zonu zabrane letova nad zemljom, zahtjev koji je oštro odbijen jer Sjedinjene Države i drugi saveznici kažu da bi to vodilo ka eskalaciji sukoba u slučaju dovođena NATO snaga direktnog angažmana s ruskom vojskom.
Umjesto toga, Zelenski je rekao da bi njegov zahtjev za oružjem i drugom vojnom opremom od članica NATO-a Ukrajini značio "kao i vama, 100 posto sigurnosti".
"Siguran sam da već razumijete da Rusija ne namjerava stati u Ukrajini. Ne razmišlja i neće. Ona želi da ide dalje, protiv istočnih članica NATO-a. Baltičke države, Poljska - to je sigurno", rekao je.
Zelenski je dodao da NATO tek treba da pokaže što može da učini da spasi ljude, "kako bi pokazao da je zaista najmoćniji odbrambeni savez na svijetu".
Lideri NATO država složili su se na samitu 24. marta da ojačaju prisustvo Alijanse na sjevernom krilu teritorije.
Dogovoreno je uspostavljanje četiri dodatne borbene grupe u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumuniji i Slovačkoj.
Osim samita Alijanse, u Briselu se u istom danu održavaju još dva vanredna samita posvećena ruskoj invaziji na Ukrajinu – samit Evropske unije sa Sjedinjenim Američkim Državama i samit zemalja G7.
