Dostupni linkovi

Uprkos sankcijama Moskvi, austrijska firma projektuje operu na Krimu


Državno pozorište opere i baleta u Sevastopolju na Krimu dizajnirala je avangardna austrijska arhitektonska firma i očekuje se da će biti otvoreno 2023. godine.

Piše: Michael Scollon

Firmama je sankcijama zabranjeno da posluju s ruskim vlastima koje kontrolišu Krim više od šest godina, ali učešće Zapada u razvoju smjelog arhitektonskog rješenja zgrade opere, inspirisane morskim galebom, ‘leti’ pravo u lice te zabrane, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RFE/RL) na engleskom jeziku.

Državno pozorište opere i baleta u Sevastopolju koje je projektovala avangardna austrijska arhitektonska firma Kop Himelb (Coop Himmelb (l) au) i čije otvaranje je najavljeno za 2023., dio je masivnog kulturnog kompleksa po narudžbi Kremlja koji se gradi na južnom vrhu poluostrva.

S pogledom na zaljev Sevastopolj uz jedan od najvećih ratnih spomenika iz Sovjetskog Saveza, kompleks obećava da će se uzdići kao najveći simbol ruskog prkosa krivičnim mjerama izrečenim nakon zauzimanja ukrajinskog poluostrva na Crnom moru 2014. i učešća u separatističkom sukobu na istoku Ukrajine koji još uvijek traje.

'Nikada nećemo zaboraviti'

Kijev, Vašington i Brisel pooštrili su svoje zahtjeve da Rusija poštuje teritorijalni integritet Ukrajine i vrati Krim pod ukrajinsku vlast.

U obraćanju naciji uoči sedme godišnjice ruske invazije na teritoriju Crnog mora, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je 26. februara da "nam je Krim otet" i "nikada nećemo zaboraviti ko je to učinio i nikada nećemo zaboraviti ko je to dopustio."

Američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) ponovio je u saopštenju istog dana da je "Krim Ukrajina", obećavajući da "Sjedinjene Države ne priznaju i nikada neće priznati rusku navodnu aneksiju poluostrva".

Međutim, dok je Zelenski nedavno podigao pitanje o miješanju Moskve u Ukrajinu, a Sjedinjene Države i Evropska unija neprestano pooštravaju svoje sankcije u nastojanju da prisile Kremlj da preokrene kurs, Rusija je pronašla načine da zaobiđe mjere zabrane izrečene protiv pojedinaca i entiteta koji rade s njima na Krimu.

Među najistaknutijim primjerima projekata Kremlja koji su se okoristili zapadnjačkom stručnošću i tehnologijom su Krimski most koji povezuje poluostrvo s ruskom regijom Rostov i napori za proizvodnju električne energije pomoću turbina njemačkog giganta Simens (Siemens).

Učestvovanje sedam holandski firmi u projektu mosta potaknulo je istragu državnog tužioca u zemlji 2018. čiji ishod još uvijek nije bio utvrđen do prošle godine.

U međuvremenu, Simens je rekao da je bila "za žaljenje" i "pojedinačna" greška što je nekoliko njegovih turbina prodanih Rusiji 2015. i 2016. godine završilo na Krimu putem ruske firme Tehnkopromeksport (Technopromeksport). Uprkos tome, izvršni direktor Simensa Džo Kejser (Joe Kaeser) rekao je u intervjuu 2019. godine da je firma planirala pojačati ulaganja u Rusiji dodajući da je "uvijek bio vrlo zabrinut" zbog izgleda za povećane sankcije.

Poruka ultramoderne građevine

Kada je pak riječ o Kremlju koji zaobilazi mjere, ultramoderna zgrada opere smještena na vrhu rta Hrustalni stoji samostalno u smislu poruke i razmjera.

Arhitektonske makete zgrade, za koju je temelj već iskopan, pokazuju da dominira čak i susjednim Memorijalom vojnika i mornara izgrađenim u čast sovjetske odbrane poluostrva od nacističkih osvajača.

Projekat također uključuje muzej umjetnosti, obrazovni centar, butik hotel i vile za koje se planira pomladiti gotovo 40 hektara davno zapuštenog imanja na plaži u sklopu poziva ruskog predsjednika Vladimira Putina za velika poboljšanja kulturne i turističke infrastrukture Sevastopolja.

Čini se da je operna kuća koju je projektovao Kop Himelb - poznata po "dekonstruktivističkoj" arhitekturi i odgovorna za izradu nekih od vizuelno najupečatljivijih građevina na svijetu - tu da pomogne naporima Moskve da učini poluostrvo privlačnijim posjetiocima dok istovremeno nastoji staviti svoj pečat na okupiranoj teritoriji.

Predmet pravne i etičke rasprave je kako se istaknuta firma, usidrena u Evropskoj uniji i Sjedinjenim Državama, mogla uključiti u takav projekat uprkos postojećim sankcijama.

Izvršni direktor firme Kop Himelb i direktor dizajna Volf Priks (Wolf Prix) kaže da je rad kompanije na projektu bio u granicama njenih prava, tvrdeći u njemačkoj i austrijskoj štampi da su kulturni projekti izuzeti iz režima sankcija.

Volf Priks (Wolf Prix)
Volf Priks (Wolf Prix)

Nakon što su stanovnici Krima krajem novembra upoznati s planiranim kulturnim kompleksom, kada je otkriveno i učestvovanje Kup Himelba, Priks je njemačkim novinama Zidojče cajtung (Sueddeutsche Zeitung) rekao da "definitivno ne bi želio graditi za Hitlera ili vraga, kao ni za Staljina".

Ali ovaj je projekat, kako je rekao, bio za Rusku Federaciju, a ne za Putina, dodajući da "dok god budem mogao realizovati ono što Kop Himelb želi graditi, a ne Putin, ja ću to učiniti" - primjedba koja se nije direktno bavila pitanjem sankcija uvedenih zbog ruskog zauzimanja ukrajinske regije i zbog postupaka Putina kao pojedinca.

Priks, čija je firma također uključena u projekat ruskog "kulturnog stupa" u sibirskom gradu Kemerovu, dodao je da bi "volio vidjeti onoga ko ne prihvata narudžbe na Krimu i u Sibiru".

Planirani enterijer operne kuće Sevastopolj
Planirani enterijer operne kuće Sevastopolj

Kijev, koji je nedavno pojačao napore da drži pojedince i entitete odgovornima za vođenje poslova na okupiranom Krimu, čvrsto vjeruje u suprotno. Krajem novembra ukrajinski ambasador u Austriji Aleksandr Šerba napisao je na Fejsbuku (Facebook) da je nazvao Priksa u pokušaju da ga "uvjeri da ne uništava svoju reputaciju učešćem u ovoj indirektnoj, ali nedvosmislenoj aneksiji", ali da "nažalost nije poslušao moj argument. "

Ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je 2. marta ukrajinskom servisu RFE/RL da je "pokrenulo domaće postupke za krivični progon austrijske arhitektonske firme" i da izriče sankcije protiv Kop Himelba zbog "saradnje s ruskom okupacionom administracijom i pomoći u pokušaju Rusije da aneksiju Krima učini legitimnom".

Kao odgovor na upite RFE/RL u vezi s njegovim učešćem u projektu Sevastopolj, predstavnik firme Kop Himelb izjavio je u e-mejl poruci 3. marta da je firma "u potpunosti svjesna ovog pitanja", ali nije htjela komentarisati.

Veliki uticaj sankcija

Sankcije su očito imale uticaja na poslovanje na Krimu.

Evropska unija zabranila je uvoz većine krimskih proizvoda, dok su Sjedinjene Države zabranile izvoz američke robe u regiju. I Vašington i Brisel ciljali su pojedince s liste koja je sve veća.

Brodovima kruzerima iz Evropske unije zabranjeno je da pristanu na Krim, a državljanima i pravnim osobama EU zabranjeno je ulaganje u nekretnine ili kupovina nekretnina na Krimu i Sevastopolju.

Napori su stanovnicima Krima uskratili pristup mnogim popularnim međunarodno priznatim uslugama, uključujući Zum (Zoom), Tinder i Buking kom (Booking.com) ili finansijskim uslugama kao što su Visa (Visa) i Masterkard (Mastercard); i ruskim firmama kao što je Jandeks taksi (Yandex Taxi). Ruske firme koje se bave uslugama interneta i mobilne telefonije također su izbjegavali raditi na Krimu zbog zabrinutosti da će biti pogođeni sekundarnim sankcijama.

Politolog Anton Šehovcov rekao je u januaru za Ruski servis RFE/RL da međunarodne sankcije "uopšteno služe kao ozbiljna prepreka onim firmama koje se ne ustručavaju raditi na aneksiranom Krimu".

No, zaobilazni postupci u kojima su učestvovale sestrinske firme omogućile su nekim međunarodnim i ruskim firmama da nastave raditi na Krimu. Kao i u slučaju kulturnog projekta Sevastopolja, postoje i druge rupe.

"Čini se da nema pravne smetnje za poduzimanje takve aktivnosti", rekao je Hanes Soboda (Hannes Swoboda), predsjednik nevladine udruge Međunarodni institut za mir (IIP) sa sjedištem u Beču i bivši član Evropskog parlamenta, u pisanom komentaru za RFE/RL. 1. marta. "U principu bi bilo potrebno uključiti takve [kulturne] aktivnosti u režim sankcija."

Austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova, odgovarajući na upit RFE/RL-a u vezi sa statusom istrage zemlje da li su aktivnosti firme Kop Himelb u Sevastopolju kršile restriktivne mjere EU-a, napisalo je da se Tužilaštvo "odlučilo protiv pokretanja prethodnog postupka".

Iako ministarstvo nije ponudilo objašnjenje, čini se da se odluka uklapala u stajalište da učešće austrijske arhitektonske firme u kulturnom projektu nije kršilo sankcije.

Održavanje pritiska

Kijev se i dalje nastoji boriti protiv ruskog uticaja na poluosrvu Krim.

U februaru je ukrajinska Služba sigurnosti saopštila da zabranjuje dvjema stranim aviokompanijama obavljanje letova prema "privremeno okupiranim teritorijima kršeći važeći zakon".

Kompanije, moldavska JET4U SRL i portugalska JET4U LDA, navodno su prevezle proruskog zakonodavca Viktora Medvedčuka i njegovog bliskog saradnika Tarasa Kozaka na Krim. I Medvedčuk i Kozak također su bili meta kontroverznih mjera koje je Zelenski najavio kako bi ograničio uticaj ruskih medija u Ukrajini.

Nevladine organizacije, poput Fondacije Vanjski poslovi Majdana (Maidan od Foreign Affairs) i Sankcije 2020 (Sanctions 2020), također su izbacile pojedinace i subjekate za koje smatraju da krše sankcije.

Moskva je na te poteze odgovorila izricanjem vlastitih sankcija zapadnim pojedincima i firmama, šireći ideju da zapravo ima koristi od krivičnih mjera protiv Rusije i nastavljajući ulagati na Krim.

Očekuje se da će ruske vlasti na okupiranom teritoriju potrošiti 45 milijardi rubalja (610 miliona američkih dolara) na objekte iz sredstava predviđenih iz ruskog državnog bužeta 2021. godine. Na Krimu se trenutno gradi ili projektuje oko 1.700 projekata, od kojih većina uključuje zdravstvo, stanovanja, komunalne usluge i radove na cestama, prema Mihailu Hramovu, najvišem zvaničniku za graditeljstvo i arhitekturu u vladi koju je nametnula Rusija.

Uz to, zakonodavci razmatraju prijedlog zakona čiji je cilj olakšati investitorima anonimno ulaganje na Krim. "Prijedlog zakona usmjeren na rješavanje problema povjerljivosti ima poseban značaj za Republiku Krim kao alat koji se bavi faktorima koji ograničavaju investicijski potencijal naše regije", napisao je ruski šef Krima Sergej Aksjonov nedavno na društvenoj mreži VK.

Gledajući trenutnu stvarnost, kako je Svoboda iz IIP-a kazao za RFE/RL, "sankcije su odbrambene mjere i iz iskustva znamo da one obično ne mijenjaju ponašanje države pod sankcijama, posebno velikih sila."

A u slučaju zgrade opere u Sevastopolju, dodao je, sankcije protiv kulturnih projekata "ne bi promijenile ruski stav i aneksiju Krima".

*Uz izvještaje Antona Mesnyanka (Ruski servis RFE/RL) i Yulije Turchynske (Ukrajinski servis RFE/RL)

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG