Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Zašto je na Balkanu cestarina viša nego u EU?


Autoput, BiH

Cestarine u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji više su nego u većini evropskih zemalja.

Prema podacima javnih preduzeća iznos cestarine na pređenih deset kilometara u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) iznosi 0,60 eura, u Republici Srpskoj (RS) 0,48 eura, u Hrvatskoj 0,64, a u Srbiji 0,33 eura.

U Facebook rubrici Zašto? Radija Slobodna Evropa (RSE) Safudin Čengić iz Udruženja poslodavaca FBiH odgovara na pitanje – Zašto su cestarine skuplje u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj, nego u većini država EU?

"Očito da se na prostorima bivše Jugoslavije sve pokušava preliti na korisnike autoputeva i zbog toga se i određuju cijene koje su neprimjerene za naše uvjete. Kada analiziramo cijene autoputa u bilo kojoj evropskoj državi sa cijenama koje su u Bosni i Hercegovini dolazimo do podataka da su one skuplje, odnosno da su bosanskohercegovačke cijene skuplje i da na ono malo autoputa što imamo praktično plaćamo nesrazmjerno visoku cijenu", navodi Čengić.

Pogledajte:

Cijene godišnjih karata u BiH su višestruko više od npr. Slovenije, Austrije, Slovačke...

U Srbiji se također godišnja karta naplaćuje tako što se iznos cestarine za određeni dio autoputa množi s 400.

U Hrvatskoj ne postoji mogućnost godišnje cestarine, ali se ostvaruju popusti u slučaju elektronske naplate cestarine.

Čengić navodi da je problem u činjenici što se gradnja autoputeva u zemljama regiona finansira iz sredstava od naplate korištenja autoputa.

"U mnogim drugim državama se za gradnju autoputa izdvajaju sredstva iz budžeta države i iz sredstava koncesionara koji će eksploatisati takve autoputeve. To nije slučaj sa Bosnom i Hercegovinom, nije slučaj ni u regionu, i iz tog razloga, po meni, su neopravdano visoke cijene korištenja autoputa", smatra on.

U Bosni i Hercegovini je dodatni problem što je i pitanje izgradnje autoputa u rukama politike. Tako ima situacija da se od izgrađenih nešto više od 100 kilometara autoputa 80 kilometara nalazi u centralnom dijelu zemlje (dionica između Zenice i Tarčina), dok 20-ak kilometara čine dionice na sjeveru i jugu zemlje. Ostatak puta, koji bi se trebao povezati na panevropski Koridor Vc, čeka na realizaciju.

Čengić kaže da je očito da se ne grade autoputevi prema potrebama privrednika, već po političkim dogovorima.

"Svaka država prvo gradi autoputeve tamo gdje je najveća frekvencija i gdje je isplativost te gradnje, dok mi u Bosni i Hercegovini gradimo autoput koji od naplate putarina ne može pokriti ni plaće onih koji rade na naplatnim rampama. Normalno da svaka ekonomija ovisi od kvalitetne infrastrukture i da bi za nas kao poslodavaca bilo iznimno važno da imamo ne jedan, već nekoliko autoputeve u nekoliko pravaca", zaključuje Čengić.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG