Do zaoštravanja odnosa između Saudijske Arabije i Irana došlo je zbog rivalstva ove dvije države jer je, za razliku od Irana koji se tokom 2015. godine otvorio prema svijetu, Saudijska Arabija pretrpjela velike gubitke. Naime, Saudijsku Arabiju rat u Jemenu košta 200 miliona dolara dnevno, a pri tome je ova država pod teškim ekonomskim sankcijama. Ocjena je ovo novinara, publiciste, diplomate i stručnjaka za Srednji istok Hajrudina Somuna.
RSE: Gospodine Somun, šta znači dodatno zaoštravanje odnosa na Bliskom Istoku, kako je uopšte došlo do toga ili – drugim riječima – ko je kriv za to?
Somun: Da Vam pravo kažem, Vi znate kako je došlo do toga – to je ono brutalno smaknuće 46 protivnika režima i pobunjenika u Saudijskoj Arabiji i jednog vjerskog lidera šiitske saudijske zajednice. Kome je uopšte u interesu zaoštravanje odnosa između ove dvije zemlje i na Srednjem istoku? Mislim da je mnogo više u interesu saudijskog dvora nego Irana. Prvo, Iran se vratio na svjetsku i regionalnu scenu potpisivanjem nuklearnog deala prošle godine i počeo je da se oporavlja od sankcija koje su mu bile nametnute zbog nuklearnog programa kojeg je razvijao posljednjih deset, dvadeset godina. Drugo, na Srednjem istoku su bile porasle nade da će upravo otvaranjem Irana prema Zapadu, a posebno prema SAD-u, u ovoj godini moći da se okonča rat u Siriji i možda zaustavi daljnje divljanje tzv. "Islamske države" (IDIL) po regionu i svijetu. Zaoštravanje prema Iranu i njegovo isključivanje iz tog procesa, išlo bi naruku i IDIL-u i Asadovom režimu u Damasku, miru na Srednjem istoku, a u konačnici, išlo bi naruku i Izraelu. Iako su mogućnosti da se pokrene mirovni palestinsko-izraelski proces svedene na nulu, možda Obamina administracija ipak priprema nešto da učini, da pokrene taj proces – prije nego što ode sa političke scene Amerike.
RSE: Mnogi poistovjećuju potez Saudijske Arabije – to javno odrubljivanje glava - sa onim što radi ISIS. Kakve se poruke time šalju muslimanskom svijetu?
Somun: Muslimanski svijet je podijeljen, ustvari možda mnogo više po nekim drugim šavovima nego po sektaškim, a muslimanskom svijetu se poručuje da se ne diraju oni koji zastupaju, kako se to kaže, retrogradni islam, oličen u vehabijskoj filozofiji, koji je prihvatila Al-Qaida, a onda su se iz te filozofije izrodile i ove radikalnije grupacije, od kojih je najžešća IDIL.
RSE: Kakve reperkusije taj 'lonac' koji ključa u islamskom svijetu može imati na šire područje, ali i na Bosnu i Hercegovinu?
Somun: Ja ne bih ulazio u to kolike mogu biti reperkusije na Bosnu i Hercegovinu. U svakom slučaju, ovo trenutno zaoštravanje na Srednjem Istoku nije u interesu ni Evrope ni svijeta, pa ni Bosne i Hercegovine. Međutim, ono što se i prije ovog zaoštravanja događalo, nije bilo tako optimistično. IDIL, gubeći teritorije tamo gdje se i vještački formirala, nastoji da širi strah i potiče na terorističke akcije u svijetu, kojem, naravno, pripada i Bosna i Hercegovina.
RSE: Da li odnos Irana i Saudijske Arabije nanovo otvara pitanje odnosa šiita i sunita?
Somun: Ovo nije sukob ni na Srednjem Istoku ni šire u svijetu islama između šiita i sunita, nego je to sukob između različitih interesa većih i manjih regionalnih sila, ili stranih, zapadnih sila, i Rusije.
RSE: Da li je moguće iz današnjeg ugla izvesti neke zaključke o procesima u arapskom svijetu - da krenemo od Arapskog proljeća pa do sada već otvorenih sukoba u tom dijelu svijeta?
Somun: Kad ste već spomenuli Arapsko proljeće – ovaj šeik El-Nimra, koji je pogubljen u Saudijskoj Arabiji i zbog koga je čitava ova kampanja krenula protiv Saudijske Arabije, upravo je on bio jedan od lidera 'Arapskog proljeća' na arabijskom poluostrvu. On je 2011. zastupao stavove da treba doći do promjena autoritarnih diktatorskih režima na Srednjem Istoku, i to ne silom, nego miroljubivo. On je zbog toga uhapšen, zbog toga je i smaknut.
RSE: U prethodna dva odgovora spomenuli ste taj odnos Amerike, odnosno Zapada, i Rusije, a i na ovom primjeru vidimo da ni Rusija ni Amerika nisu nijemi posmatrači. Da lu se interesi ove dvije velike sile 'lome' na ovom području?
Somun: Interesi se lome, ali se negdje i približavaju na ovom području, jer je u interesu i SAD-a i Rusije, kao i cijelog svijeta, da se zaustavi taj međunarodni terorizam koji se širi iz IDIL-a dalje prema svijetu. Zbog toga su ustvari uznemireni u diplomatijama i u Moskvi i u Washingtonu. Možda je u ovakvoj situaciji diplomatija Obamine administracije mogla biti još oštrija u kritikama Saudijske Arabije, jer su prva saopštenja iz Bijele kuće bila dosta ujednačena. Očekivalo se suzdržavanje i na jednoj i na drugoj strani. Naravno, shvatljivo je da je Obamina administracija ovih dana bila zauzeta mnogo težim drugim problemima. Međutim, ni u kom slučaju joj ne odgovara zaoštravanje - zbog onoga što sam maločas govorio: da su neki pozitivni pomaci upravo počeli prošle godine i da bi se ove godine mogli nastaviti procesi smirivanja na Srednjem istoku.
