Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Nepostojanje zakona o dijaspori veliki problem iseljenika


Pasoš BiH - ilustrativna fotografija
BiH je jedina zemlja na svijetu koja nema svoju maticu iseljenika i bh. dijaspora željno očekuje konačno donošenje zakona o matici iseljenika kako bi ta značajna institucija počela sa radom. Nepostojanje ministarstva i zakona o dijaspori predstavlja veliki problem za građane porijeklom iz BiH.

Taj nedostatak vladajuća struktura itekako koristi da bi se prema 1,3 miliona svojih građana koji žive u inozemstvu odnosila u skladu sa svojim ličnim simpatijama i interesima.

O potrebama i zahtjevima bh. dijaspore brinu se čak tri državna i dva entitetska ministarstva. Za milion i 300 hiljada Bosanaca i Hercegovaca, koji su većinom napustili domove u BiH za vrijeme rata, niko nije zainteresovan do njihovih porodica. Političari ih se sjete uglavnom pred izbore računajući na njihove patriotske glasove podrške.

Da bi mogli efikasnije učestvovati u bilo kakvim procesima u BiH, potrebno je da domaće vlasti ispune niz uslova. Jedan od njih je svakako donošenje zakona o dijaspori, koji ni 15 godina nakon rata nije usvojen.

Nepostojanje tog zakona itekako ograničava djelovanje bh. građana koji žive u inostranstvu, kaže Rašid Nuhanović, predsjednik Američko-bosanskog udruženja u New Yorku:

„Kakao mi možemo djelovati, kanalisati prije svega naše zahtjeve ako ne postoji institucija u BiH koja će to primati i koja će nastojati da to ide u proceduru određenu - i da mi isplivamo sa nekim stvarima kao dijaspora, da dobijemo određene odgovore i da se jednostavno uvažavamo.“


Svaka oblast u državi trebala bi biti uređena zakonima, međutim, bez institucija koje bi ih provodile to bi bilo samo mrtvo slovo na papiru, kaže Emir Bejtović, porijeklom iz Bosanske Gradiške, koji sada živi u Danskoj:

„Mi možemo donijeti bilo koji zakon. Pitanje je realizacije toga zakona, pitanje je šta mi hoćemo i pitanje je ko predlaže i usvaja te zakone. To bi trebala biti široka javna rasprava. Međutim, naši su se ljudi uhljebili i mnoge i ne interesuje.“


Nedostaje političke volje

Bez obzira što se često govori zašto se ne donese taj zakon, ipak kad se taj zakon ponudi, ne raspravlja se čak o njemu nego se jednostavno odbije bez ikakvih primjedaba da se ugrade određene stvari.
Zbog nepostojanja zakona, ali i ministarstva za dijasporu većina bh. građana svoja prava u rodnoj zemlji ne može ostvariti. To nam stvara veliki problem kada dođemo u BiH, kaže Anes Cerić iz Sanskog Mosta, koji sada živi i radi u Engleskoj:

„Mi kada dođemo mi ipak imamo svi svoje poslove u dijaspori i mi ne možemo sebi priuštiti zbog naših obaveza tamo gdje živimo da dođemo ovdje 10, 15 dana pa da idemo od jedne institucije do druge da tražimo može li se ovo uraditi, može li ono.“


Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice pripremilo je nacrt zakona o dijaspori. Prije dva mjeseca bio je na dnevnom redu sjednice Vijeća ministara BiH, ali zakon je bez riječi odbijen i ponovo vraćen u ladicu, kaže savjetnica za dijasporu pri državnom Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice Rusmira Tihić - Kadrić:

„Ne postoji politička saglasnost o potrebi donošenja tog zakona. Bez obzira što se često govori zašto se ne donese taj zakon, ipak kad se taj zakon ponudi, ne raspravlja se čak o njemu nego se jednostavno odbije bez ikakvih primjedaba da se ugrade određene stvari.“


Bh. građani koji žive van njenih granica problem oko neusvajanja zakona o dijaspori vide u predstavnicima političke scene Republike Srpske. Senada Softić - Telalović, koja zastupa prava građana BiH koji žive u Australiji, kaže kako političarima ne odgovara snaga bh dijaspore:

„To je strateški potez manjeg entiteta da se dijaspora kompletno odstrani, da se dijaspora kompletno ugasi - jer manji entitet shvaća vrijednost dijaspore.“


To je strateški potez manjeg entiteta da se dijaspora kompletno odstrani, da se dijaspora kompletno ugasi - jer manji entitet shvaća vrijednost dijaspore.

Da nedostaje političke volje smatra i član Predsjedništva BiH Željko Komšić:

„Zato što je to kod nas klasično politikantsvo jer se sve svodi na brojanje koga je više. Nije pragmatično odricati se ljudi koji su, prije svega, vaši ljudi. Dopustite im, zainteresujte ih. Ne samo da oni održavaju sjećanje na svoju zemlju u smislu njegovanja tradicije, kulture, vjere itd. nego da ekonomski se vežu za BiH, da ulažu novac u BiH.“

Kako god, BiH će, ukoliko ne pokuša privoliti svoju dijasporu, izvući deblji kraj. Bh. dijaspora jedna od najmlađih - čak trećina ukupnog stanovništva BiH živi van njenih granica. Više od 20 odsto Bosanaca i Hercegovaca širom svijeta je visoko obrazovano i svaka prepreka koju postave bh. vlasti biće dodatna tačka rastojanja i udaljavanja bh. građana od njihove zemlje.

Pročitajte i ovo:

Bh. dijaspora nezadovoljna odnosom vlasti prema njima

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG