Dom naroda Parlamenta Federacije BiH potvrdio je na vanrednoj sjednici izmjene zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska".
Južna plinska interkonekcija je planirani gasovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskom plinskom mrežom i LNG terminalom na otoku Krku, čime bi se omogućila diversifikacija izvora snabdijevanja plinom.
Izmjene i dopune zakona dolaze u trenutku kada se Federacija BiH suočava s pritiskom rokova koje je postavila Evropska unija u vezi s potpunom obustavom uvoza ruskog plina od januara 2028. godine.
Predloženim izmjenama zakona omogućava se uključivanje američkog investitora u realizaciju projekta Južna interkonekcija.
Riječ je o kompaniji AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrovanoj u Sarajevu, koja je u potpunom vlasništvu američke firme AAFS Infrastructure and Energy LLC.
Prema obrazloženju Vlade Federacije BiH, osnovna trasa gasovoda ostaje nepromijenjena, ali su predviđeni dodatni odvojci, uključujući i novi krak prema Tuzli.
Planirano je da trasa počinje u Travniku, prolazi kroz Tomislavgrad i Posušje, prelazi granicu s Hrvatskom kod Imotskog te se spaja s hrvatskim plinskim sistemom na području Makarske, uz nastavak prema Splitu.
Izmjenama zakona izbrisana je ranija odredba prema kojoj je domaća kompanija BH Gas trebala biti nosilac projekta. Iz Vlade FBiH navode da BH Gas i dalje ostaje bitan dio sistema te da ima obavezu razvoja drugih interkonekcija, uključujući sjevernu i zapadnu.
Prethodno je zakon usvojio Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH.
Bosna i Hercegovina se trenutno snabdijeva isključivo ruskim plinom koji dolazi Turskim tokom preko Srbije, jednim gasovodom od Zvornika do Sarajeva, izgrađenim prije oko četiri decenije.
Iz Vlade FBiH ranije su poručili da je Južna interkonekcija jedan od najznačajnijih infrastrukturnih i energetskih projekata za Federaciju BiH i državu BiH, jer direktno utiče na sigurnost snabdijevanja, stabilnost energetskog sistema i ekonomski razvoj.
Lakić: Želimo postati lider ovoga dijela Evrope u razvoju energetske infrastrukture
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić je, povodom usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", rekao da Južna interkonekcija nije samo energetski projekt, već pitanje sigurnosti i dugoročne stabilnosti Federacije BiH.
"Usvajanjem Zakona u oba doma Parlamenta Federacije BiH napravili smo ključan iskorak i poslali jasnu poruku da znamo kuda idemo i da smo spremni realizovati ovako važne projekte", poručio je.
Dodao je da podrška SAD-a dodatno potvrđuje značaj ovog projekta, ne samo za BiH, već i za širu energetsku sigurnost regiona i Evrope.
"To je ujedno i snažan signal investitorima da je Federacija BiH stabilno i pouzdano mjesto za ulaganja. Želimo postati lider ovoga dijela Evrope u razvoju energetske i svake druge infrastrukture", naglasio je ministar Lakić.
Najavio je aktivnosti koje slijede nakon usvajanja ovog zakona.
"U narednom periodu slijedi objava Zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom u Dubrovniku, te zaključivanje Ugovora između Vlade Federacije BiH i investitora. Nakon toga idemo u fazu ishodovanja potrebnih dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i eksproprijacije zemljišta, a zatim i same izgradnje. Naš cilj je jasan, što prije ući u fazu realizacije i osigurati sigurnije snabdijevanje", zaključio je ministar Lakić.
Procijenjena vrijednost izgradnje projekta kreće se između 405 miliona i 810 miliona eura, u zavisnosti od konfiguracije terena, materijala i tehničkih rješenja.