Dostupni linkovi

Nepoznanice i selektivna dostupnost najavljenog zakona o medijima u Republici Srpskoj


Protestno okupljanje novinara i aktivista u Banjaluci uoči sjednice parlamenta RS na kojoj je usvojena kriminalizacija klevete, 18. jul 2023.
Protestno okupljanje novinara i aktivista u Banjaluci uoči sjednice parlamenta RS na kojoj je usvojena kriminalizacija klevete, 18. jul 2023.

Nakon što su ponovo kriminalizovali klevetu i planiraju da se obračunaju sa "stranim agentima" u Republici Srpskoj, vlasti u ovom bh. entitetu najavljuju novi zakon. Ovaj put o medijima.

Sve to se dešava prilično tajnovito, jer je informacija o novom zakonu saopštena medijskim kućama koje su oni izabrali.

Vlada RS je organizovala do sada dva sastanka radne grupe za izradu zakona, koji još nema ni radnu verziju, na koje je pozvala 15-ak predstavnika medija i pravnih stručnjaka.

Među novinarima su urednici Radio-televizije Republike Srpske, novinske agencije "Srna", koje se finansiraju dijelom iz entitetskog budžeta, nekoliko TV stanica i portala iz RS, te dnevnih novina sa sjedištem u Banjaluci.

Predstavnika ima i Alternativna televizija iz Banjaluke, koja je od januara 2022. pod sankcijama američkog Ministarstva finansija.

Među pravnim ekspertima je, između ostalih, i Goran Bubić, advokat Milorada Dodika.

Prema pojašnjenjima iz Vlade, novinari su birani na osnovu višedecenijskog iskustva na pozicijama glavnih i odgovornih urednika u medijima.

Dodaju da je, što se izbora portala tiče, kriterijum bila "čitanost portala".

Kako saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) od nekih članova radne grupe, a koji su bili na sastancima, za nekoliko sedmica bi trebalo da dobiju nacrt dokumenta, koji je još u izradi.

Tekst bi trebalo da sastavi Sekretarijat Vlade, jer mediji nisu u nadležnosti nijednog ministarstva.

Sekretarijat je tijelo koje vrši stručne i druge poslove za potrebe Vlade RS. U njegovom sklopu je 10 sektora, između ostalih Kabinet predsjednika Vlade i Biro za odnose sa javnošću.

Predstavnici medija i međunarodnih organizacija sa kojima je razgovarao Radio Slobodna Evropa (RSE), zabrinuti su zbog najave novog medijskog zakona, nakon što su u posljednjih godinu dana usvojene izmjene Krivičnog zakona kojima se kriminalizuje kleveta, dok je zakon o "stranim agentima" usvojen u formi nacrta.

Oni ocjenjuju da će novim zakonom biti nastavljen pritisak na slobodne medije započet ovim zakonskim rješenjima.

Šta kažu u Vladi RS?

Još u martu ove godine, Milorad Dodik, predsjednik RS, koji je prethodno najavio kriminalizaciju klevete i zakon o stranim agentima, je tokom intervjua rekao da prihvata da se napravi zakon o medijima, "ali da ga predloži novinarska zajednica".

"Jer ako to pokrene vlast, opet će biti da hoćemo da gušimo medije", kako je naveo na društvenoj mreži X.

Sedam mjeseci kasnije, u odgovoru za RSE iz Vlade RS, koji potpisuje Danijela Pejić, savjetnica za medije entitetskog premijera, se navodi da je inicijativa za izradu zakona pokrenuta "cijeneći interes javnosti, ali i medijske zajednice".

Dodaju i da će se njime "urediti važne oblasti i pitanja koja se odnose na rad medija u RS".

Nije rečeno u kojoj je fazi dokument, ni da li već postoje osnovne konture zakona, ali je navedeno da nije određen vremenski rok za njegovo donošenje.

Sandra Gojković Arbutina, glavna i odgovorna urednica "Nezavisnih novina" iz Banjaluke, i članica radne grupe, kaže za RSE da je ovo "savjetodavno tijelo", jer da bi se zvanično osnovala radna grupa, mora postojati odluka vlasti. Na sastancima se do sada, kaže, nije puno odmaklo.

Ona naglašava da je "opravdan strah medija", jer se nakon izmjena Krivičnog zakonika, te zakona o stranim agentima, u nizu donosi zakon o medijima.

"Zato treba Vlada da očekuje mnoštvo pitanja, mnoštvo zahtjeva za odgovore, kada su u pitanju i ovi sastanci koje imamo o zakonu o medijima", rekla je Gojković Arbutina.

Dodaje da je na prvom sastanku tražila da sve što rade bude potpuno transparentno, te dodaje da ne bi bilo loše da se sastanci otvore za javnost.

"Bilo bi dobro da bude što više kolega, što više stručne javnosti, čak i međunarodna zajednica, odnosno organizacije koje se bave zaštitom medijskih sloboda, zašto ne uključiti i njih, s obzirom da ćemo mi na kraju krajeva taj zakon morati usklađivati sa evropskim zakonom", naglasila je ona.

Evropski parlament je 3. oktobra usvojio svoj stav o prijedlogu Evropskog akta o slobodi medija, koji je Evropska komisija usvojila prije više od godinu dana.

Kada bude usvojen ovaj akt (što se očekuje u prvoj polovini iduće godine), on će predstavljati zakon na nivou Evropske unije koji će obavezati članice da osiguraju medijski pluralizam i zaštite medije od političkog i drugog uplitanja u njihov rad.

Bosna i Hercegovina, kao kandidatkinja za članstvo u EU, mora da uskladi svoje zakonodavstvo sa evropskim, što će se odnositi i na ovaj propis.

Koji zakoni tretiraju medije u RS?

Trenutno u Republici Srpskoj mediji funkcionišu na osnovu Zakona o javnom informisanju, posljednji put izmjenjenog prije 26 godina, koji ne prepoznaje oblast onlajn medija.

Na nivou Bosne i Hercegovine, od 2003. godine postoji Zakon o komunikacijama, koji tretira oblast telekomunikacija, radija i televizije.

U avgustu su u RS na snagu stupile izmjene Krivičnog zakonika, kojima se kriminalizuje kleveta.

One su usvojene uprkos kritikama novinara, aktivista i međunarodne zajednice, da je u pitanju korak ka uvođenju cenzure u RS.

Nacrt Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznat kao zakon o "stranim agentima", usvojen je na Narodnoj skupštini RS krajem septembra.

I ovaj zakon, koji predviđa posebnu prismotru za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva i zabranjuje im političke aktivnosti, suočen je sa nizom kritika.

Šta kažu novinari?

Predsjednik banjalučkog Kluba novinara i urednik portala "Capital.ba", Siniša Vukelić, jedan je od urednika koji nije pozvan na sastanke radne grupe.

On za RSE kaže da ovo "nije ništa neočekivano od izvršne vlasti Republike Srpske", koja želi da "disciplinuje medije".

Ističe da su vlasti trebale pozvati medijsku zajednicu i tražiti od njih da predlože svoje kandidate za radnu grupu.

"Umjesto toga, vlast je izabrala da ona bira predstavnike medijske zajednice, i to pojedinačno, po imenu, iz tačno određenih medija, i ona je smatrala da baš ti ljudi trebaju predstavljati glas medijske zajednice, što je potpuno pogrešno i pokazuje u kojem smjeru ovo sve ide", poručuje Vukelić.

Iako, kako kaže, ima "par časnih izuzetaka koji su članovi te radne grupe", on ocjenjuje da je nekorektno na ovaj način pokušati formirati stav, po pitanju zakona koji je "nesporno potreban novinarima i javnosti".

Upozorava da su predstavnici medijske zajednice tražili od vlasti da povuče kriminalizaciju klevete, kao preduslov za razgovor o transparentnosti vlasništva u medijima, slobodnom pristupu informacijama, uspostavljanju povjerenika za informacije od javnog značaja.

Umjesto toga, kaže, vlast je ignorisala i njih i predstavnike brojnih domaćih i međunarodnih organizacija, a "sada traži od nas da joj vjerujemo da će ovaj put biti drugačije".

"Medijski prostor je zaista jedna džungla, ali ukoliko oni žele da ga urede tako da oni budu na vrhuncu lanca ishrane, a mi njihova hrana, možda je bolje da ostane džungla, nego da ga vlast uređuje po svom nahođenju", zaključuje Vukelić.

Istovremeno, Sandra Gojković Arbutina kaže da je zakonom potrebno tretirati vlasništvo u medijima, regulisati problem krađe tekstova i fotografija, prava novinara, i da RS treba imati registar medija, ali sasvim pojednostavljen.

"Zato što danas mediji na drugačiji način funkcionišu, danas neko ko ima kameru, ko ima diktafon, može da bude medij, ne treba da bude velika produkcijska kuća iza njega, ali da se zna da je registrovan, i za njega važe onda prava i obaveze", ističe Gojković Arbutina.

Reporteri bez granica: 'Zaustaviti verbalne napade na novinare'

Prema indeksu slobode medija organizacije Reporteri bez granica (RSF) objavljenom u maju, Bosna i Hercegovina se nalazi na 64. mjestu od 180 zemalja, a stanje u zemlji je "problematično".

Pavol Salaj (Szalai), šef deska za Evropsku uniju i Balkan u ovoj organizaciji, za RSE je izjavio da se ne može donositi sud o zakonu o kojem se skoro ništa ne zna, ali da "način na koji su ove konsultacije pokrenute nije pravi način da se vrati povjerenje medija u RS".

Dodaje da treba zaustaviti verbalne napade na novinare i izbaciti klevetu iz Krivičnog zakona, pa tek onda proglašavati zakone.

"Ono što sam primjetio je da zvanična najava govori o regulaciji medija, a ne o medijskim slobodama i podršci medijima kojima može da se vjeruje, što nije dobar znak. Potrebne su mjere ne samo u RS nego i u BiH da se podrže novinarske slobode i mediji koji poštuju novinarsku etiku", istakao je Salaj.

On ističe da regulacija sama po sebi nije problem, ali jeste problem kada sami zakoni ne poštuju medijske slobode.

"Razumijem da su problemi u Bosni i Hercegovini, ali i drugim zemljama lažne vijesti, mediji sa nepoznatim vlasnicima i izvorima finansiranja, ali ovo se ne može iskoristiti kao izgovor za obračun sa nezavisnim medijima koji vode računa o novinarskoj etici", upozorava Salaj.

Prema njegovim riječima, bilo koji medijski zakon u RS mora ispuniti dva preduslova – da bude stvoren u širokim konsultacijama sa novinarskom zajednicom, te da što više poboljša medijske slobode i pristup informacijama.

Podaci Udruženja novinara Bosne i Hercegovine od 2019. godine bilježe ukupno 344 napada na novinare.

Kakva je situacija u regionu?

Na rang listi Reportera bez granica, u medijskim slobodama na Zapadnom Balkanu je najbolje rangirana Sjeverna Makedonija, na 38. mjestu, dok je posljednja Srbija koja je 91.

U izvještaju RSF-a, navedeno je da je transparentnost institucija u Sjevernoj Makedoniji loša, ali da "sveukupno okruženje ostaje povoljno za slobodu medija i omogućava kritičko izvještavanje".

Mjesto iza Sjeverne Makedonije drži Crna Gora, u kojoj je sloboda govora i dalje ugrožena "političkim uplitanjem, nekažnjenim napadima na novinare i ekonomskim pritiscima".

Za Kosovo je navedeno da ima raznovrsno medijsko tržište – čiji razvoj je ograničen veličinom i "razdvajanjem duž etničkih linija", te da je medijska nezavisnost ugrožena lošom regulativom.

Kako se navodi u izvještaju, novinari u Srbiji su redovno izloženi političkim napadima koje podstiču pripadnici vladajuće elite.

U ovoj zemlji je nedavno završena javna rasprava o setu medijskih zakona.

Ipak, i nakon nje nastavila se rasprava, jer su predstavnici vlasti pred samo usvajanje dodali odredbe koje su za predstavnike struke bile sporne.

Uz posredovanje Misije OEBS-a, odlučeno je da će kritikovane odredbe biti izbačene nakon čega bi trebalo da uslijedi i formalno usvajanje Zakona o elektronskim medijima i Zakona o javnom informisanju i medijima u parlamentu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG