Dostupni linkovi

U Zagrebu prvi 'prag spoticanja' za Rome žrtve ustaškog režima


"Radi se o postavljanju 20 pragova i kamena spoticanja na širem području grada Zagreba za romske žrtve ubijene od strane ustaša, odnosno za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske", kaže Nataša Popović iz Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust.

Nakon što su u Rijeci i Zagrebu postavljeni kamenovi spoticanja za židovske žrtve nacizma i kvislinškog ustaškog režima, u Zagrebu je postavljen prag spoticanja za 69 Roma odvedenih otuda u Jasenovac i tamo ubijenih.

Kamen spoticanja za pojedince ili prag spoticanja za obitelji postavlja se tamo gdje su živjeli ubijeni Židovi ili Romi, i malo viri iz pločnika. Da se spotaknemo, i da se zamislimo.

"Dana 28. svibnja 1942. s ovog područja deportirano je 69 Roma iz obitelji Nikolić, Lakatoš, Štefanović, Maleković, Kovačević i Šajnović. Logor Jasenovac. Sudbina nepoznata."

Tako glasi tekst na "pragu spoticanja" postavljenom u zagrebačkom Parku 5. studenog, u sklopu europske kampanje postavljanja kamena, odnosno praga spoticanja – za Židove i Rome stradale u holokaustu i genocidu u Drugom svjetskom ratu.

"Ovo je tek početak naše akcije", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) voditeljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust, Nataša Popović.

"Radi se o postavljanju 20 pragova i kamena spoticanja na širem području grada Zagreba za romske žrtve ubijene od strane ustaša, odnosno za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Vjerujem da će Zagrepčani i svih hrvatski građani stati uz ovaj projekt i njegovati sjećanje, a sa druge strane vjerujem da će se u Hrvatskoj postaviti još 'stolpersteina' za romske žrtve", kaže Popović.

Vjerujem da će Zagrepčani i svih hrvatski građani stati uz ovaj projekt i njegovati sjećanje: Nataša Popović (na fotografiji, 5. studenog 2021.)
Vjerujem da će Zagrepčani i svih hrvatski građani stati uz ovaj projekt i njegovati sjećanje: Nataša Popović (na fotografiji, 5. studenog 2021.)

Popović podsjeća da je do pred desetak godina pitanje genocida nad Romima od strane Nijemaca i ustaša bilo potpuno zanemareno i da se tek odnedavno sustavno proučava.

S obzirom da dosad nije bilo takve državne ili društvene inicijative, riječ je o prvom značajnijem obilježavanju neopisive tragedije koja je od 1941. do 1945. pogodila romski narod, kažu u Centru.

Inicijatori nadležno ministarstvo i zajednica 'Beth Israel'

Inicijativa za postavljanje kamena spoticanja za židovske žrtve holokausta došla je od Ministarstva kulture i medija i židovske zajednice "Beth Israel" 2019. godine i tijekom 2020. godine Centar tolerancije zajedno s njima postavio je 20 kamenova spoticanja njima u spomen, a paralelno s tim radilo se da se u ovoj godini postavi i 20 kamena ili pragova spoticanja za romske žrtve.

Dosad je u više od 30 zemalja postavljeno gotovo 90.000 kamena spoticanja, njemački - "stolpersteine". Taj je projekt u svijetu pokrenuo njemački umjetnik Gunter Demnig, a od 2015. s istim ciljem djeluje i zaklada "Stiftung - Spuren".

Centar tolerancije provodi ovaj projekt u suradnji s tom zakladom i sa Savezom Roma u Republici Hrvatskoj "Kali Sara".

U više od 30 zemalja postavljeno je gotovo 90.000 kamena spoticanja (Zagreb, 5. studenog 2021.)
U više od 30 zemalja postavljeno je gotovo 90.000 kamena spoticanja (Zagreb, 5. studenog 2021.)

Pomoć i Njemačke, Kanade te Austrije

Postavljanje kamena spoticanja pomogla su veleposlanstva Njemačke, Kanade i Austrije, Grad Zagreb i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Na postavljanju praga spoticanja govorili su veleposlanici tih triju zemalja, a u ime Zagreba govorio je zastupnik "Možemo!" u Gradskoj skupštini grada Zagreba i aktivist za ljudska prava Gordan Bosanac.

"Ovaj način komemoriranja kroz kamen spoticanja je izuzetno primjeren, a u isto vrijeme i bolan. On nas uči kako se može komemorirati tragične epizode iz naše prošlosti na način da se ne dijelimo, nego da svi stanemo uz poštovanje žrtava", poručio je Bosanac.

Kamen spoticanja nas uči kako se može komemorirati tragične epizode iz naše prošlosti na način da se ne dijelimo: Gordan Bosanac (na fotografiji, 5. studenog 2021.)
Kamen spoticanja nas uči kako se može komemorirati tragične epizode iz naše prošlosti na način da se ne dijelimo: Gordan Bosanac (na fotografiji, 5. studenog 2021.)

Bosanac je pozdravio što je Zagreb preuzeo taj model komemoriranja, koji je usvojen prvo u Berlinu, onda i u drugim njemačkim gradovima, a potom i drugdje u Europi.

Natpis "Sudbina nepoznata" na pragu spoticanja je zbog toga što se u Jasenovcu Rome pljačkalo i ubijalo već prije uvođenja u sam logor i oni uopće nisu upisivani u logorsku evidenciju.

Prema stručnim procjenama u Jasenovcu ih je stradalo preko 16.000, od toga veliki broj žena i djece. Romi su stradali i u drugim logorima širom okupirane Europe, a posebno u logoru Auschwitz (sada Oswiencim u Poljskoj).

Ovaj prvi prag spoticanja za romske žrtve postavljen je na Svjetski dan romskog jezika 5. studeni, u parku u širem centru Zagreba koji nosi to ime. Tim povodom prisutnima se obratio saborski zastupnik romske, židovske i još deset manjina Veljko Kajtazi.

Vjerujem i očekujem da će i u drugim državama zelene površine, ulice i trgovi nositi naziv po 5. studenome: Veljko Kajtazi (na fotografiji, 5. studeni 2021.)
Vjerujem i očekujem da će i u drugim državama zelene površine, ulice i trgovi nositi naziv po 5. studenome: Veljko Kajtazi (na fotografiji, 5. studeni 2021.)

"Ono što me posebno čini sretnim je da 5. studenog 22 države obilježavaju Svjetski dan romskog jezika. I – kao što mi imamo nekoliko gradova koji imaju zelene površine koje nose naziv '5. studeni' - vjerujem i očekujem da će i u drugim državama zelene površine, ulice i trgovi nositi naziv po ovom danu", poručio je Kajtazi.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG