Dostupni linkovi

Zagovornici udara na Iran ne misle o ljudskim žrtvama


Studenti su u novembru prošle godine skupom ispred nuklearnog postrojenja u Isfahanu dali podršku vlastima.
Studenti su u novembru prošle godine skupom ispred nuklearnog postrojenja u Isfahanu dali podršku vlastima.
Autor: Golnaz Espandiari (priredila Sabina Čabaravdić)

Deseci hiljada Iranaca moglo bi poginuti u slučaju vojnih udara na iranska nuklearna postrojenja. Zaključak je to nove studije koja se isključivo bavi eventualnim ljudskim žrtvama u potencijalnom napadu na Iran. Stručnjaci upozoravaju kako bi to mogla biti katastrofa razmjera Černobilja.

Marjam iz Isfahana ne može prestati misliti o tome što bi se desilo ako bi se izvršili udari na objekte za obogaćivanje urana, koji se nalaze u blizini njenog rodnog grada.

“Plaši me to”, kaže Marjam, “iako nemam nikakvih informacija o tome kakve bi bile stvarne posljedice!”.

Posljednji izvještaj nudi takve informacije.

Iranska centrala za obogaćivanje ima oko 371 metričku tonu uran- heksafluorida. Eventualni vojni udar izazvao bi tragične posljedice na oko 200 000 stanovnika Isfahana.

Malo je vjerojatno da bi Marjam odmah umrla, ali prema studiji oko 70 000 ljudi bi preminulo, ili bilo ozlijedjeno, na licu mjesta. Otrovni bi oblaci naime stigli do grada u roku od sat vremena. Sličan scenario već se desio prije 26 godina prilikom topljenja nuklearnog reaktora u Černobilju.

Autor studije, Khosrow Semnani, kaže kako bi u prvom kontaktu s otrovom ljudima bila spaljena koža, mogli bi oslijepiti, pluća bi im bila potpuno razorena, a s vremenom bi zadobili ozbljne zdravstvene probleme poput raznih vrsta karcinoma.

Analiza takodje pokazuje kako bi smrtnost medju zaposlenima u nuklearnim postrojenjim, uključujući sve: radnike, naučnike, pomoćno osoblje, vojnike, bila stopostotna.

“Ukoliko budu bombardovane sve četiri centrale, broj neposrednih žrtava mogao bi dostići i do 10000 ljudi”, precizira Semnani. On pri tome upozorava da bi broj mogao biti mnogo veći jer vlasti u Teheranu nisu u stanju izboriti se s problemima u kriznim situacijama. Baš kao što nemaju ni kapaciteta za obradu smrtnonosnog radioktivnog otpada nakon udara.

Afshin Molavi, iranski stručnjak i viši saradnik u Fondaciji New America, kaže kako ova studija popunjava prazninu u zapadnim raspravama o vojnim udarima na Iran, koji najčešće ignoriraju ljudske žrtve.

"Uglavnom se vrlo bezdušno govori o perspektivi vojnih udara, stavlja ga se u okvire geopolitike, globalne eonomske štete ili se čak raspravlja o dilemi koliko će to utjecati na cijenu nafte!? Ali skoro nikada se ne pominju ljudske žrtve, humanitarna katastrofa.. Ovu studiju trebaju pročitati političari na najvišim razinama u zapadnim vladama, to trebaju pročitati u Izraelu, to trebaju znati u cijelom svijetu", kaže Molavi.

Greg Thielman, bivši visoki američki obavještajni dužnosnik i stručnjak za kontrolu naoružanja kaže kako je studija vrijedno straživanje koje daje boju "vrlo suhoj i beskrvnoj raspravi" onih koji prijete napadom na Iran. On, medjutim, dodaje kako ne vjeruje da će Sjedinjene američke države ili Izrael napasti Bushehru jer ta nuklearna elektrana nije predmet zabrinutosti Medjunarodne agencije za atomsku energiju:

"Napomenuo bih ovdje da bilo koji napad na civilne nuklearne elektrane nije u skladu sa Ženevskom konvencijom. Za to mislim da će SAD i Izrael dvaput razmisliti o tom činu, jer je očito u suprotnosti s međunarodnim pravom", mišljenja je Thielman.

David Albright, bivši inspektor naoružanja i predsjednik Instituta za nauku i međunarodnu sigurnost (ISIS) u Washingtonu, također sumnja da bi napad mogao biti usmjeren na Bushehr. On navodi da bi broj žrtava ovisio i o tome kako bi napadi bili planirani i provodeni.

Ljudske žrtve udara na iranska nuklearna postrojenja nisu samo zanemarene od strane zapadnih analitičara. To nije tema razgovora ni u Iranu, gdje se državni mediji uglavnom usredotočuju na to kako će zemlja uzvratiti u slučaju napada.

"Devedeset devet posto tih ljudi nisu ni svjesni stravičnog scenarija koji bi ih čekao”, kaže Khosrow Semnani, autor nove studije.
XS
SM
MD
LG