Korupcija je već više godina, u Crnoj Gori jedan od najvažnijih problema, na koji se upozorava i sa domaćih adresa, ali i iz međunarodne zajednice. Borba protiv korupcije je i jedan od najvažnijih zadataka u tekućem procesu evropskih integracija, pa su i istraživanja na ovu temu česta. Jedan od uočenih fenomena je disproporcija između konstantnog visokog kotiranja zdravstva na top liste najkorumpiranijih oblasti, i minornog broja podnešenih prijava.
U Crnoj Gori, najviše korupcije je u zdravstvu. Prema posljednjem istraživanju crnogorske Uprave za antikorupciju, građani smatraju da je zdravstvo najkorumpiranija oblast, a zabilježeno je čak da takav stav ima rastući trend. Prema podacima ovog istraživanja, koje je realizovano u februaru ove godine, zabilježeno je da najviše građana, 18,6 procenata tvrdi da je zdravstvo najkorumpiranije, što je za jedan stoti više nego godinu dana ranije.
Istraživanje o korupciji u Crnoj Gori koje je prošle godine sprovela Kancelarija UN za borbu protiv droge i kriminala, takođe pokazuje da je najviše korupcije u zdravstvu.
Prema ovom istraživanju, više od trećine građana Crne Gore mito daje da bi ubrzali proceduru, odnosno, da građani najčešće podmićuju zdravstvene radnike.
"Najveći procenat građana platio je mito ljekarima, u više od 50 odsto slučajeva. Za njima slijede policijski službenici, a onda medicinske sestre pa zdravstveni sektor čini značajan broj svih slučajeva plaćanja mita", saopšteno je tada.
Međutim, prema izvještaju Uprave za antikorupcijsku inicijativu od prošlog mjeseca, u toku cijele 2011. godine podnijeto je svega 29 prijava koje se odnose na korupciju u zdravstvu, pa se postavlja pitanje - koji su razlozi za veliku nesrazmjeru između prvog mjesta koje zdravstvo zauzima na top listi najkorumpiranijih i minornog broja prijava.
“Budući da se zdravstvo ne razlikuje od ostalih sfera, bez obzira da li se radi o budžetskim jedinicama ili nekim drugim instancama u društvu, mislim da se predimenzionira ta priča o korupciji u zdravstvu i mitu. Mi imamo jednu mentalitetsku naviku, a to je da volimo, kada negdje odemo ili smo zahvalni nekome da mu nešto poklonimo. Ja lično poklnon u vidu dara, kafa, bombonjera , slatkiša i pića uopšte ne smatram korupcionaškom pričom. Međutim, ono što se prepoznaje kao traženje da bi se dala usluga, smatram izuzetno lošom osobinom i lično, kada bih to znala i vidjela – prijavila bih“, kaže ljekar i predsjednica Sindikata zdravstva Ljiljana Krivokapić.
Loš položaj zdravstvenih radnika
Prošlogodišnje istraživanje Kancelarije UN za borbu protiv droge i kriminala govori da građani, kao prvo, ne vide razlog zbog kojeg bi prijavljivali slučajeve korupcije, zatim svaki treći ispitanik smatra da prijavljivanje neće dati nikakve rezultate, a značajan je i podatak da se građani još uvijek ne osjećaju bezbjednim da prijave korupciju.
Miloš Bešić
Metodolog CEDEM-a, Miloš Bešić kaže da su nalazi o percepciji uvijek iznad realnog stanja, da na neprijavljivanje korupcije u zdravstvu, izvjesno, utiču i razlozi zbog kojih građani Crne Gore, generalno, ne prijavljuju korupciju.
„Kada je o zdravstvu riječ, tu je stvar puno osjetljvija. Zašto? Zato što kada je zdravlje u pitanju sami građani su jako osjetljivi na to pitanje i ukoliko se u neformalnoj komunikaciji govori o korupciji to se uvijek govori u jednom kritičnom tonu sa stanovišta zdravstvenog stanja pacijenta. Drugim riječima, kada se pomene korupcija u zdravstvu, tada se nerijetko o tome govori u kontekstu života i smrti, ili nekakvih elementarnih zdravstvenih potreba, ili ako je riječ o trudnoći ili o nekim stvarima na koje su ljudi veoma, veoma osjetljivi. To je razlog zbog čega ovaj isti mehanizam, koji važi u svim drugim oblastima kada je riječ o zdravstvu ima dvostruko ili čak trostruko važenje. Dakle, riječ je zapravo o toj nekoj intimnoj osjetljivosti na samo pitanje zdravstvene zaštite građana“, naglašava Miloš Bešić.
Vaskularni hirurg, poslanik opozicione Nove srpske demokratije i član parlamentarnog Odbora za zdravstvo Novica Stanić ne negira raširenost korupcije u zdravstvu, a za fenomen disproporcije između visokog rejtinga među najkorumpiranijim i malog broja prijava za korupciju u zdravstvu nudi jednostavno objašnjenje.
“Prvo moram da kažem da je položaj zdravstva i zdravstvenih radnika, od medicinskih sestara do ljekara, užasno loš. Takvo stanje mora da rezultira korupcijom. Zašto je tako malo prijava? Pa, ako u jednom malom mjestu imate ljekare koji uzimaju mito, ako ga prijavite na ta vrata nemate kud više da kucate. Sa druge strane, u svim vještačenjima u takvim slučajevima opet vještače kolege ljekari i tu dolazi do one ljekarske solidarnosti i mi se tako vrtimo u jednom začaranom krugu“, zaključuje Stanić.
