Dostupni linkovi

Zašto su u krizi korona virusa generacijske razlike postale očiglednije?


Različite generacije različito reaguju na pandemiju

Dosadašnja istraživanja pokazala su da su različite starosne skupine različito osjetljive na učinke COVID-a 19, bolesti koju izaziva korona virus SARS-Cov-2.

Izvještaji pokazuju i da postoje generacijske razlike u načinu na koji različite starosne skupine općenito reagiraju tokom pandemije.

Prema anketi koju je proveo Associated Press-NORC Centar za istraživanje javnog mišljenja, dok su starije osobe podložnije komplikacijama virusom, mlađe osobe su najviše zabrinute oko toga da neko u njihovom domu ne oboli.

Ovo ispitivanje javnog mišljenja, kao i medijski izvještaji, sugeriraju da na jednoj strani imamo tzv. milenijalce, a na drugoj tzv. bumere i impliciraju da tzv. bumeri stvari shvaćaju ozbiljno, dok milenijalci izlaze vani i zabavljaju se.

Bumeri (Baby Boomer) rođeni su u periodu između 1946. i 1964. Poslije njih dolazi tzv. Generacija X gdje su osobe rođene od 1965. do 1979. Slijede ih tzv. Milenijalci rođeni od 1980. do 1994. godine. Na koncu, tu je tzv. Generacija Z. Najmlađim milenijalcima sada su 24, a najstarijima iz Z generacije 23 godine. Naravno, ovi datumi su približni i postoji preklapanje, dok neki tvrde da oni rođeni između 1975. i 1985. predstavljaju mikro-generaciju koju nazivaju Xenijalci.

Briga za starije, djecu, sebe

Bumeri, rođeni u doba optimizma nakon 2. svjetskog rata, puno su toga iskusili: preživjeli su ratove, društvene promjene, političke preokrete i još mnogo toga pa su i više zabrinuti zbog pandemije, ali se neki osjećaju i da su prošli mnogo toga te su zato sposobniji brinuti se o sebi. Istovremeno, ljudi iz ove generacije zabrinutiji su za svoju djecu i unučad. Što se tiče ekonomske situacije, brine ih previše budući da je većina ili u mirovini ili će se uskoro penzionisati.

Američki Centri za kontrolu i sprječavanje bolesti (CDC), upozorili su da su osobe starije od 65 godina izložene najvećem riziku za razvoj težih komplikacija od COVID-a 19. U SAD-u osam od deset smrtnih slučajeva povezanih s COVID-19 bilo je među osobama starijim od 65 godina. CDC navodi i da će od 31 do 59 posto osoba starijih od 65 godina trebati hospitalizaciju u slučaju da se zaraze korona virusom.

Međutim, oni se, prema istraživanju Harris Poola, najmanje brinu da će 'pokupiti' virus, ali su jednako tako i najmanje informirani.

Istraživanje koje je radio First Insight je pokazalo da je 34 posto bumera pravilo određene zalihe osnovnih životnih potrepština.

O sličnome je izvijestio i The New York Times u trenutku kad je zavladala nestašica zaštitnih maski.

Što se tiče generacije X, osoba rođenih između 1965. i 1979. godine, ima ih koji smatraju da su oni možda najspremniji da se nose s izolacijom, socijalnim distanciranjem i karantenom.

Oni su, na primjer, naučeni da se sami brinu za sebe i zabave nakon škole dok njihovi roditelji ne dođu s posla. Danas se suočavaju s radom od kuće i brigom za gubitkom posla i općenito pandemiju smatraju najozbiljnije, piše CNBC.

Imaju i starije roditelje o kojima bi trebali brinuti - a može im biti dodatni stres kada njihovi roditelji ili starija rodbina stvari ne shvataju ozbiljno koliko pripadnici generacije X misle da bi trebali. Također, brinu se i za djecu koja trenutno u većini zemalja ne ide u škole. Zabrinuti su za svoje zdravlje budući da dio njih spada u rizične skupine.

Za tzv. milenijalce, rođene od 1980. do 1994. godine, posebno one starije, ovo je drugi put da se suočavaju s velikom financijskom krizom. Kao i Generacija X, oni brinu o svojim starijim rođacima, financijama i karijeri. Oni s malom djecom također su zabrinuti za svoju djecu, dok primjerice rade od kuće. Zabrinuti su za roditelje, posebno one koji se ne pridržavaju mjera, kako je izvijestio ABC News.

Jedno istraživanje koje je proveo Firts Insight je pokazalo da je njih 43 posto smanjilo svoju potrošnju tokom pandemije. Isto tako, među njima je većina pandemiju COVID-a 19 shvatila ozbiljno.

Što se tiče tzv. Generacije Z, najstariji među njima imaju 23, a najmlađi osam godina i, prema dosadašnjim podacima i istraživanjima, kod njih najmanje dolazi do zdravstvenih komplikacija koje uzrokuje COVID-19. Rana istraživanja i medijski izvještaji, kakve je sabrao The Atlantic, su pokazala da mladi zauzimaju individualistički stav prema pandemiji, da mnogi i dalje izlaze i druže se iako su zdravstveni stručnjaci preporučili svima da ostanu kod kuće i pridržavaju se fizičke i socijalne distance.

Oni nisu toliko zabrinuti za vlastito koliko su zabrinuti za zdravlje članova svoje obitelji. Međutim, istraživanje koje je provelo Američko udruženje psihologa pokazalo je da ova generacija ima najkrhkije mentalno zdravlje.

Pandemija COVID-a 19 može donijeti dodatni stres jednako kao i briga oko nastavka školovanja, studentskih stipendija i slično, kako sugerira istraživanje PEW-a.

Neka istraživanja, poput onog o ukrajinskom Holodomoru, kad su od gladi umrle stotine hiljada ljudi, sugeriraju da su posljedice osjećale još dvije generacije rođene poslije tih 1930-ih godina.

Konzumiranje medijskog sadržaja

Zanimljivo je i istraživanje koje je prenio Svjetski ekonomski forum o navikama različitih generacija.

Tako više od pola tzv. Generacije Z konzumira više videosadržaja tokom pandemije. Milenijalci su također počeli konzumirati više online videa i gledati više online TV. Generacija X, prema tom istraživanju, više vremena je provodila gledajući klasičnu televiziju, ali i online TV. Što se tiče tzv. bumera, oni su najmanje promijenili navike, oslanjajući se najviše na klasičnu televiziju.

XS
SM
MD
LG