Kada se Ana Lopatina, 41-godišnja medicinska sestra u bolnici u Astrahanu, gradu na jugu Rusije, razboljela krajem marta odmah se testirala na COVID-19. Test se pokazao negativnim nekoliko dana kasnije i Lopatina je nastavila da ide na posao, živjela je sa svojim starim roditeljima, sestrom i djecom. Onda se groznica vratila, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Ljekar je došao u kuću i dijagnostikovao gripu kod Lopatine. Ali njeno stanje je nastavilo da se pogoršava i 10. aprila dovedena je u gradsku kliniku za infektivne bolesti sa kontatovanom upalom pluća. "Umirem", napisala je u poruci prijateljici Mariji Ledžijevoj.
Borila se za dah, Lopatina je bila priključena na respirator. Ali doktori je nisu mogli spasiti. Autopsija u lokalnoj mrtvačnici utvrdila je 14. aprila da je umrla od upale pluća. Ali Lopatina je sahranjena kao zaraženi korona virusom, njen kovčeg zamotan je u plastiku i pokopali su ga ljudi u zaštitnim odijelima.
Pošto se njen inicijalni test na korona virus vratio sa negativnim rezultatom prijatelji i rodbina otišli su do njene porodice na saučešće. Nakon drugog testa 19. aprila, koje je zahtjevalo regionalno ministarstvo zdravlja, Lopatina je potvrđena kao četvrta žrtva korona virusa u regiji Astrahana. Do tada oboje njenih starijih roditelja i njena sestra hospitalizirani su sa sumnjom na COVID-19.
Ime Lopatine dodato je u zadnjoj sedmici mjeseca aprila rastućem, nezvaničnom broju medicinskih radnika u Rusiji koji su umrli boreći se protiv pandemije - lista koju na dnevnoj bazi obnavljaju ljekari sumnjičavi prema brojkama koje izdaje vlada. Priča o njenoj bolesti i smrti koju je ispričala Ledžijeva ruskom istraživačkom izdanju Proekt, tipična je i jedna od mnogih koje pomažu da se utvrde sumnje u to da Rusija potcjenjuje smrtnost u pandemiji – u kojoj se do 30. aprila razboljelo više od 106.000 ljudi u zemlji i prema zvaničnim podacima umrlo 1.073. ljudi.
Tačni brojevi?
Brojke o stopi smrtnosti po zemljama, koje sakuplja Univerzitet Johns Hopkins, govore da Rusija sa 0,9 posto ima daleko najniži omjer smrtnosti i slučajeva smrtnosti od COVID-19 među 10 zemalja s najvećim brojem potvrđenih infekcija. Brojka za SAD, koja je zvanično prešla milion slučajeva, je 5,8 odsto. Za Italiju je 13,6 posto. U Njemačkoj, koja je hvaljena zbog masovnog ispitivanja i robusnog zdravstvenog sistema, omjer smrtnosti od 3,9 posto viši je za četiri puta nego u Rusiji.
Ruski ministar zdravlja Mihail Muraško pohvalio je nisku stopu smrtnosti 22. aprila i izvjestio da je stopa smrtnosti u zemlji u 2020. – uprkos pandemiji – zapravo pala za 4.5 procenta u odnosu na prošlu godinu.
Ali kritičari ukazuju na podatke o slučajevima upale pluća, koji često uzrokuje korona virus, kao dokaz da potvrđeni broj smrtnih slučajeva COVID-19 ne odražava stvarnu sliku. Moskva je u februaru zabilježila 7.312 slučajeva upale pluća, 53 posto više nego u februaru 2019. godine; u januaru je na godišnjoj razini porast od 37 posto. Zamjenica gradonačelnika Moskve, Anastazija Rakova, objavila je 27. aprila da je broj pacijenata hospitaliziranih od upale pluća porastao za 70 posto u razmaku od nedelju dana. "To jedino može izazvati zabrinutost", rekla je.
Kada je Anastazija Petrova, 36-godišnja novinarka iz uralskog grada Perm, umrla 31. marta zdravstveni zvaničnici su promijenili zvanični uzrok smrti od "upale pluća na oba plućna krila izazvanoj korona virusom" tek nakon što je prijatelj Petrove javno objavio poruku u kojoj je Petrova otkrila da je njen drugi test na COVID-19 bio pozitivan.
U Dagestanu, ruskom sjevernom Kavkazu jedan ljekar je 28. aprila rekao da je samo u njegovoj bolnici 12 ljudi umrlo od upale pluća u protekla četiri dana: "najvjerovatnije da je 80 do 90 posto (tih slučajeva) korona virus", rekao je. Ali Dagestan je ukupno prikazao broj od samo 11 smrti od COVID-19 do tog datuma.
Zbog brze akcije?
Drugi brane službene podatke, tvrdeći da je ruski režim aktivnog testiranja rezultirao sa znatno nižom stopom smrtnih slučajeva. Prema službenim statistikama koje svakodnevno ažurira ruska vlada, od 30. aprila provedeno je gotovo 3,5 miliona testova na COVID-19.
"Što više infekcija otkrijemo, više se stopa smrtnosti proporcionalno smanjuje", rekao je u telefonskom razgovoru Jevgenij Timakov, ruski stručnjak za zarazne bolesti.
Drugi argument koji se navodi u odranu službenih brojeva je da su elementi ruskog odgovora implementirani i prije vremena. U januaru je Moskva ograničila letove i zatvorila svoju granicu od 4.000 kilometara s Kinom, a sljedećeg mjeseca ljudi koji su trebali stići iz zemalja čija lista se širila trebali su se samoizolovati na dvije sedmice. Sa novim slučajevima koji su se polako povećavali, Rusija je započela uvođenje zatvaranja dosta kasnije od mnogih zemalja, počevši od 30. marta u Moskvi, a istog dana je zatvorila sve granice za većinu putnika.
"Rusija je vrlo rano poduzimala epidemiološke mjere sa kojima nastavlja dalje", izjavila je u intervjuu Melita Vujnović, predstavnica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Rusiji. "Nije bilo pretrpavanja zdravstvenog sistema, pa se može liječiti dosta ljudi." Dodala je da je Rusija "uzela u obzir sve smjernice i sve preporuke SZO".
Sumnje o broju smrtnih slučajeva djelimično su pokrenute nejasnoćama o tome kako i kada se smrti klasifiikuju kao posljedice COVID-19. Konfuzija je vladala od početka ruske epidemije, kada su smrti dvojice muškaraca, koji su prvobitno prijavljeni kao žrtve novog virusa, dužnosnici nakon toga povukli i prijavili uzroke od druge bolesti. Rusija je 19. marta izvijestila o svojoj prvoj smrti od korona virusa, a zatim to brzo povukla, rekavši da je 79-godišnja žena umrla od ugruška u krvi.
"Vlada otvoreno laže", izjavila je tada za RSE Anastasija Vasiljeva, voditeljica sindikata lijekara i glasna kritičarka ruske države koja se bavi pitanjima zdravstvene zaštite.
Izmijenjena skala
Rusija nije usamljena u suočavanju s optužbama za netačno računanje. Budući da pripisivanje smrti od COVID-19 zavisi od potvrde da je žrtva nosilac virusa, nedostatak masovnog testiranja narušava pouzdanost statističkih podataka o smrtnosti u cijelom svijetu.
Analize službenih podataka o smrtnosti širom svijeta pokazuju da je pandemija možda odgovorna za "sveukupni višak smrtnosti" koji ukazuje da je globalni broj smrtnih slučajeva od virusa daleko veći nego što pokazuju službene brojke. "Prekomjerna smrtnost svih uzroka" je broj smrtnih slučajeva iznad dugoročnog prosjeka, a široko se smatra najpouzdanijim mjerom za mjerenje posljedica pandemije.
Neke zemlje, poput Italije i Sjedinjenih Država, uključuju u svoj službeni broj smrti od COVID-19 sve preminule pacijente kod kojih je virus otkriven, bez obzira je li to bio neposredni uzrok smrti, rekla je Ina Danilova, ruska demografkinja, za Ruski servis RSE. Rusija to ne radi.
Za sada ne postoji univerzalni sistem za utvrđivanje stope smrtnosti od virusa. U Rusiji je uobičajena praksa prikupljanje statističkih podataka i njihovo objavljivanje u sklopu godišnjeg izvještaja s navedenim konačnim, osnovnim uzrokom smrti. Ali trenutna situacija zahtijeva tekući broj smrtnih slučajeva. Na primjer, u Britaniji i Belgiji dužnosnici su počeli sakupljati svakodnevni broj smrtnih slučajeva iz bolnica, a optuženi su da su zanemarivali smrti u staračkim domovima. U Italiji i Španiji mnogi preminuli su testirani na COVID-19, a oni sa pozitivnom dijagnozom dodani su u evidenciju o smrtnosti.
Svjetska zdravstvena organizacija je 16. aprila objavila nova uputstva za "kodiranje" smrtnosti tokom pandemije - potvrđivanju i klasifikaciji COVID-19 kao uzroka smrti, što je dio napora za uspostavljanje ujednačenog standarda širom svijeta dok pandemija i dalje nastavlja da uzima živote.
"Kodiranje smrtnih slučajeva nije direktan proces", rekla je Vujnović. "U bilo kojoj zemlji potvrda o smrti uključuje neposredni i osnovni uzrok smrti." Rekla je da je Rusija bila otvorena za nove smjernice te da ih je prevodila za upotrebu lijekarima širom zemlje.
Ali neki ruski stručnjaci tvrde da su nova uputstva stigla prekasno. "Uputstva su prilično nejasna", rekao je za Ruski servis RSE Vladimir Školnikov, demograf na moskovskoj Višoj ekonomskoj školi. "Ono što SZO sada predlaže u suprotnosti je s uobičajenom metodom utvrđivanja uzroka smrti."
Školnikov je koautor novog rada u medicinskom časopisu The Lancet koji tvrdi da sedmični izvještaji o prekomjernoj smrtnosti - a kako kažu smjernice SZO prema kojima bi COVID-19 trebao biti naveden kao uzrok smrti čak i ako ga prati neko drugo osnovno stanje koje je pridonijelo kobnom ishodu - mogu biti zabluda.
Naveo je epidemije gripe koje su uticale na Rusiju u 2015. i 2018. godini i prouzrokovale skok stope smrtnosti od 12 do 17 posto. "U tim podacima vidimo višu stopu smrtnosti od očekivane", rekao je. "Ali ako posmatramo smrt naročito od gripe ili upale pluća, vidimo vrlo mali broj koji se ne može uporediti s onom opštom krizom. Zašto? Jer među onima koji umiru od gripe, postoji veliki broj starijih ljudi koji pate od srčanih ili respiratornih problema, raka i drugih hroničnih bolesti, bez kojih nije vjerovatno da bi toliko njih umrlo tokom epidemije gripa. "
Dakle, u mnogim slučajevima 2015. i 2018, rekao je, ljekari su naveli uzroke smrti ne kao gripu već kao "smrt od ozbiljne osnovne bolesti" koja se pogoršala zbog gripe. Ista tendencija da se korona virus ne bilježi kao uzrok smrti može uticati na službenu statistiku u Rusiji dok se zemlja bori s najnovijom epidemijom.
"S onim što znamo o bolesti, znamo da smrt može doći od trećeg dana do tri nedelje kasnije. Stoga moramo pratiti u narednim nedeljama kako bismo mogli sa sigurnošću reći kakva je tačno situacija", rekla je Vujnović. "Očekujemo veći broj smrtnih slučajeva, ali to će doći proporcionalno porastu slučajeva i dužini trajanja pandemije."
Borba da se izdrži
Neslužbeni broj ruskih medicinskih radnika pogođenih pandemijom navodi 74 imena. Broj uvijek premašuje službenu brojku koju su dale vlasti, ali 29. aprila epidemiolog Ministarstva zdravlja Nikolaj Briko citirao je popis ljekara u izjavi "višestruki klasteri infekcije korona virusom prije svega su u medicinskim organizacijama."
U televizijskoj konferenciji s dužnosnicima 28. aprila, predsjednik Vladimir Putin dao je svoju najcrnju ocjenu do sada u borbi s korona virusom.
"Suočeni smo s novom i možda najintenzivnijom fazom suzbijanja epidemije", rekao je. "Rizik od infekcije dostiže svoj vrhunac, a prijetnja i smrtna opasnost od virusa ostaju."
Ako se Putinovo predviđanje pokaže istinitim, Rusija će se možda suočiti s najtežim izazovom u nastojanjima da se bori protiv korona virusa i smanji smrtnost - u vrijeme kada su njene bolnice već dostigle svoj maksimum.
"Do sada je zdravstveni sistem adekvatno reagovao ", rekao je Timakov, specijalist zarazne bolesti. "Ali nijedan zdravstveni sistem na svijetu ne može se nositi s velikim porastom infekcija."
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.
Facebook Forum