Dostupni linkovi

Zašto je SAD optužio Švicarsku da manipulira valutom?


Da bi neka zemlja bila označena kao “manipulator”, mora imati najmanje 20 milijardi dolara bilateralnog trgovinskog suficita sa Sjedinjenim Državama.

Sjedinjene Države su Švicarsku označile kao “manipulatore valutama”.

Stavljanje na tu listu se očekivalo, a slijede pregovori SAD-a s tom državom i, ako ne budu uspješni, SAD joj može nametnuti ekonomske sankcije koje obično podrazumijevaju uvođenje tarifa na uvoz roba iz tih zemalja.

Među pravnim lijekovima navedenim u američkim zakonima koji uređuju valutno tržište su i ograničavanje pristupa ugovorima o državnim, javnom nabavama i financiranje razvoja.

Nelojalna konkurencija

Odlazeći američki predsjednik Donald Trump izbore je dobio dijelom i uz obećanje da će smanjiti američki trgovinski deficit. Globalna pandemija korona virusa povećala je taj deficit.

Da bi neka zemlja bila označena kao “manipulator”, mora imati najmanje 20 milijardi dolara bilateralnog trgovinskog suficita sa Sjedinjenim Državama, devizne intervencije koje su veće od dva posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i globalni suficit tekućeg računa veći od dva posto BDP-a. Reuters prenosi da je Švicarska, ali i Vijetnam koja je također označena “valutnim manipulatorom”, daleko premašila ove kriterije, s deviznim intervencijama koje premašuju 14 posto BDP-a u slučaju Švicarske i pet posto u slučaju Vijetnama.

Američki iizvještaj kaže da je barem dio intervencije Vijetnama bio usmjeren na potiskivanje svoje valute donga radi trgovinske prednosti, dok je barem dio švicarske intervencije bio usmjeren na potiskivanje švicarskog franka kako bi se spriječile učinkovite prilagodbe platne bilance.

U izvještaju američkog Ministarstva za trezor se navodi da su Švicarska i Vijetnam zadovoljili sva tri kriterija navedena u Zakonu o olakšavanju trgovine i provedbi trgovine (Trade Facilitation and Trade Enforcement Act) iz 2015. godine u razdoblju od četiri kvartala zaključno s junom 2020.

Iz američke riznice su također saopćili da je njena “monitoring lista” zemalja koje ispunjavaju neke od kriterija narasla na deset, nakon dodavanja Tajvana, Tajlanda i Indije. Ostale na popisu su Kina, Japan, Koreja, Njemačka, Italija, Singapur i Malezija. U izvještaju američkog ministarstva se navodi da su Indija i Singapur intervenirali na deviznom tržištu na “asimetričan način”, ali nisu zadovoljili druge uvjete koji opravdavaju etiketu “manipulatora”.

Švicarska i Vijetnam se sumnjiče za poduzimanje mjera kojima devalviraju svoje valute prema američkom dolaru, odnosno za intervenciju na valutnim tržištima kako bi se spriječile učinkovite prilagodbe platne bilance, a u slučaju Vijetnama, za stjecanje nelojalne konkurentske prednosti u međunarodnoj trgovini.

“Ministarstvo trezora poduzelo je danas snažan korak u zaštiti ekonomskog rasta i prilika za američke radnike i poslodavce. Pratit će svoje nalaze u vezi s Vijetnamom i Švicarskom kako bi se radilo na uklanjanju praksi koje stvaraju nepoštene prednosti za strane konkurente”, rekao je američki ministar trezora Steven T. Mnuchin.

Sigurna luka za ulagače

U izvještaju američkog Ministarstva za trezor se konstatira da se švicarski franak već dugo smatra sigurnom valutom koju investitori kupuju tokom razdoblja kad nestane apetita za globalnim rizikom ili se financijska volatilnost ubrza. Ti veliki protoci novca u sigurna utočišta predstavljaju izazove švicarskim kreatorima makroekonomskih politika, posebno u periodu negativnih kamatnih stopa i deflacije.

Švicarska nacionalna banka (SNB) tokom godine koristila je raznovrsne alate za pokušaj poništavanja pritiska na franak i ograničenje negativnih utjecaja na inflaciju i domaći rast. Švicarska već dugi niz godina ima izuzetno velike suficite na tekućem računu, s tim da je višak dosegao 10,9 posto BDP-a u 2019. Suficit tekućeg računa neznatno je opao, ali je ostao povišen, na 8,8 posto BDP-a tokom četiri kvartala završno sa 6. junom 2020.

Trgovinski deficit Sjedinjenih Država sa Švicarskom značajno se proširio tokom prošle godine, dostigavši 49 milijardi dolara tokom četiri tromjesečja zaključno sa junom 2020., djelomično zbog povećanja izvoza švicarskog zlata u prvoj polovici 2020. Švicarska nacionalna banka (SNB) je objavila da je potrošila 93 milijarde dolara (90 milijardi franaka) na valutne intervencije u prvoj polovici 2020. Prema procjenama američkog ministarstva za trezor, između jula 2019. i juna 2020. su neto inozemne kupnje SNB-a iznosile 103 milijarde dolara (ili 14 posto BDP-a), navodi se između ostalog u američkom izvještaju.

Što se tiče Vijetnama, američko Ministarstvo za trezor navodi da je višak trgovinske razmjene Vijetnama nastavio rasti u odnosu na prošlu godinu i u prvoj polovici 2020. godine, pomažući pritom suficitu tekućeg računa koji je u četiri tromjesečja do juna 2020. dostigao 4,6 posto BDP-a. U istom razdoblju višak vijetnamske robne razmjene sa Sjedinjenim Državama dosegao je 58 milijardi dolara, četvrti najveći među trgovinskim partnerima Sjedinjenih Država. Vijetnamske su vlasti pouzdano prenijele američkom Ministarstvu financija da su neto kupnje deviza u četiri tromjesečja do juna 2020. iznosile 16,8 milijardi dolara, što je ekvivalentno 5,1 posto vijetnamskog BDP-a. Većina otkupa dogodila se u drugoj polovici 2019. godine, prije početka pandemije COVID-19, navodi se u američkom izvještaju.

Američka objave je nakratko podigla vrijednost švicarskog franka u odnosu na niski kurs dolara.

Devizni stratezi rekli su da bi taj potez Švicarskoj nacionalnoj banci mogao malo otežati intervenciju, ali bi ublažavanje pandemije korona virusa smanjilo pritisak na franak. Američko ministarstvo je, između ostalog, navelo da bi “Švicarska trebala upotrijebiti uravnoteženiju kombinaciju makroekonomskih politika”.

U prvoj reakciji na američku objavu, Švicarska nacionalna banka (SNB) je saopćila da neće mijenjati svoju monetarnu politiku, dodajući kako je središnja banka te zemlje i dalje spremna djelovati agresivno na tržištima valuta.

“SNB-ov pristup monetarnoj politici ostaje nepromjenjen unatoč izvještaju. U svjetlu ekonomske situacije i činjenice da je švicarski franak i dalje visoko cijenjen, SNB je i dalje spreman snažnije intervenirati na deviznom tržištu”, navodi se u saopćenju koje je prenio swissinfo.ch.

U četvrtak, 17. decembra dan nakon američke objave, SNB je zadržao svoje kamatne stope na -0,75 posto i ponovio da je spreman dodati zalihe stranih valuta koje su se akumulirale samo u prvih šest mjeseci ove godine u iznosu od 90 milijardi švicarskih franaka.

Andréa Maechler, članica upravnog odbora SNB-a, rekla je da je vrijednost švicarskog franka od početka godine realno povećana za pet posto.

“Da nismo intervenirali, franak bi porastao znatno više, a to bi postavilo dodatni teret našoj ekonomiji u ionako izuzetno izazovnom okruženju”, dodala je.

Zemlje koje najviše zarađuju od izvoza u SAD

Kineski bilateralni višak robne razmjene sa Sjedinjenim Državama i dalje je daleko najveći od bilo kojeg američkog trgovinskog partnera, ali se smanjio tokom prošle godine.

Tokom četiri tromjesečja do juna 2020. kineski je suficit sa Sjedinjenim Državama iznosio 310 milijardi dolara, u usporedbi s 400 milijardi dolara za četiri tromjesečja do juna 2019.

Što se tiče Japana, njegov suficit u trgovini sa SAD-om iznosi 57 milijardi dolara.

Suficit Južne Koreje iznosi 20 milijardi dolara, dok suficit Njemačke u trgovini sa SAD-om iznosi 62 milijarde dolara.

Italija bilježi 30 milijardi dolara suficita u trgovini sa SAD-om, Malezija je također zabilježila 29 milijardi dolara suficita, Tajland 22 milijarde, Tajvan 25 milijardi i Indija 22 milijarde dolara i Singapur oko 800 miliona dolara.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG