Besplatno kupanje u plutajućem bazenu, sunčanje na umjetnoj plaži ili uzgajanje hrane u gradskom vrtu, kao i sauna čije su svlačionice napravljene od 12.000 recikliranih boca.
To su samo neke od atrakcija Göteborga, drugog najvećeg grada u Švedskoj i petog po veličini u nordijskim zemljama, zbog kojih mu je internetska stranica za savjete o putovanjima Lonely Planet dodijelila priznanje da je “Najodrživi grad za boravak na svijetu” (World's Best Sustainable City Stay).
Međutim, ovo priznanje nije potaknuto tom godišnjicom, budući da je već petu godinu zaredom na vrhu Indeksa održivosti globalne destinacije (Global Destination Sustainability Index).
A za svoj 400. rođendan koji obilježava tekuće 2021. grad je sebi poklonio novi javni park koji ilustrira predanost pristupačnosti.
U Jubileumsparkenu svatko se može besplatno kupati u plutajućem bazenu, sunčati na umjetnoj plaži ili uzgajati hranu u gradskom vrtu. Uz to, upečatljiva je sauna čije su svlačionice napravljene od 12.000 recikliranih boca.
Nije uvijek bilo tako
Smješten na zapadnoj obali Švedske, Göteborg je dugo služio kao ulazna tačka i lučki grad, s većinom svog početnog identiteta izgrađenog na tome.
Industrijalizacija je bila bazirana oko lučkog područja i još uvijek postoje tragovi tog vremena. Međutim, grad je proteklih desetljeća pokazao pravu vrijednost transformacije, podsjeća themayor.eu, portal udruženja gradova zemalja članica Evropske unije.
Skladišta su postala restorani, kotlovnice su se pretvorile u umjetničke galerije, a klaonice u vinarije. Zapanjujuće statistike pokazuju da 95 posto lokalnih hotela ima tzv. zeleni certifikat, a 97 posto javnog prijevoza vozi na obnovljive izvore energije. Gradom voze električni autobusi, a morem brodice na struju.
U hotelima možete jesti lokalno uzgojenu hranu, a pod “lokalno” se podrazumijeva da je prije koju minutu stiglo s hotelskih krovova na kojima se nalaze vrtovi i pčelinjaci. U opuštajućem popodnevu možete uživati u spa centrima čije instalacije pokreće vjetar. Širom grda su javni voćnjaci u koje ljudi mogu ući i ubrati si voće.
Göteborg je i dom najvećeg zabavnog parka u Skandinaviji s više od 40 atrakcija za sve uzraste i dugom vlastitom povijesti, s obzirom na činjenicu da će 2023. proslaviti 100. rođendan. Ali i tamo je održivost ključna riječ budući da se napaja električnom energijom proizvedenom vjetrom, a Loke, ringišpil od 42 metra zapravo proizvodi vlastitu električnu energiju.
Društvena odgovornost i odgovornost za okoliš također se protežu na privatni sektor. Lokalni brendovi odjeće, poput Nudie Jeans i Thrive, obavezuju se radnicima osigurati pristojne plaće, a koriste materijale koji ne sadrže toksične proizvode.
Promiče se i tzv. cirkularna ekonomija. Naime, u Göteborgu se mogu pronaći brojne različite trgovine koje prodaju polovnu i vintage odjeću i gdje možete unajmiti ili posuditi odjeću, sportsku opremu i slično.
“Göteborg drži prvo mjesto na ljestvici održivosti globalnih destinacija od 2016. godine, a njegova progresivna, mjerljiva rješenja za održivost oduševila su naš stručni odbor. S regionalnim klimatskim ciljem da do 2030. bude neovisan o fosilnim gorivima, Göteborg je bio prvi grad na svijetu koji je izdao zelene obveznice kako bi ubrzao ulaganja u klimatski orijentirana rješenja. Devedeset i sedam posto javnog prijevoza sada se koristi obnovljivom energijom, 95 posto hotela ima ekološki certifikat, ima zonu s niskim emisijama u središtu, a zračna luka certificirana je za najvišu razinu sheme za akreditaciju ugljika na aerodromima (Airport Carbon Accreditation scheme)”, ističu iz Lonely Planet.
Najodrživiji gradovi
Inače, kao najodrživije gradove, Lonely Planet je ove godine ocijenio Kopenhagen koji želi biti prva svjetska prijestolnica bez karbonskih emisija do 2025. godine i dobro napreduje.
Manje od dva posto gradskog otpada odlazi na odlagališta, sve se reciklira ili pretvara u energiju u Copenhillu, novoj gradskoj elektrani na otpad, koja je ujedno i umjetna skijaška staza.
Tu je i američki Portland za kojeg navodi da je doslovno “stvoren za ljubitelje sjajnog otvorenog prostora”.
U Singapuru bi do 2030. godine 80 posto gradske arhitekture trebalo biti ekološki prihvatljivo. Trend “nula otpada” također se ubrzava.
Lisabon je bio Zelena prijestolnica Europske komisije za 2020. godinu i to s dobrim razlogom. Još 300 hektara parkova dodano je gradu, što znači da 85 posto ljudi u glavnom gradu Portugala sada živi unutar 300 metara od zelenog prostora.
Bengaluru - odgovor Indije na američku Silicijsku dolinu - je najzagušeniji grad na svijetu, a dok radnici u tehnološkim kompanijama doprinose prometu, oni također stvaraju rješenja. Lokalna tvrtka za iznajmljivanje motocikala Bounce je svojoj floti dodala hiljade električnih skutera, Yulu e-bicikle i aplikaciju za zajednički prijevoz Quickride, koje rade na smanjenju prometa u gradu.
Uz šume, planine i plaže nadohvat ruke, Vancouver ima puno poticaja da učini svoj doprinos za planet. Ovdje je od 2010. posađeno preko 122.000 stabala (s ciljem od 150.000), gradske emisije karbona su među najnižima su u Sjevernoj Americi, a cilj mu je potpuno biti bez otpada do 2040.
Slovenija je poznata po svojoj netaknutoj prirodi, a i njen glavni grad posjetiteljima nudi dašak svježeg zraka. Ljubljana je izuzetno čista i sve je zelenija, ulice se peru kišom i recikliranom vodom, preko deset hektara središta grada je pješačka zona, dok novi vrhunski sistemi upravljanja otpadom znače da grad na odlagališta šalje 80 posto manje otpada nego 2008. s ciljem da se to smanji na samo 60 kilograma po osobi godišnje do 2025. godine.
San Francisco je prvi grad u SAD-u koji je zabranio plastične vrećice, a plastične slamke i posuđe zabranjeni su od jula 2019. Grad na odlagalište šalje manje smeća nego bilo koji drugi u zemlji, s 80 posto svog otpada koji se reciklira, kompostira ili ponovno upotrebljava.
Lonely Planet je objavio i listu najboljih mjesta za putovanja u 2021., a sve preporuke povezane su s politikama i mjerama zaštite okoliša
Između ostalog, za najbolji otok proglašen je Palau u Pacifičkom oceanu, “zbog progresivne politike i zaštitnih mjera koje su stavile netaknuti arhipelag u avangardu održivosti okoliša”.
Najbolji smještaj je Loža Grootberg na platou Etendeka u Namibiji, luksuzna kućica s malim utjecajem na okoliš koja pomaže u očuvanju populacije lavova i crnih nosoroga osnaživanjem zajednice. Najbolje mjesto za bicikliste je brdska biciklistička staza Virginia od gotovo 500 kilometara preko planina Blue Ridge i Appalachian Trail koja je takva da biciklisti jako malo utječu na okoliš.
Najbolja hrana je u Grčkoj koju tržišta organskih proizvoda i plodovi mora čine vođom najodrživije svjetske proizvodnje hrane. Najbolje putovanje vozom je kanadskim Rocky Mountaineer koji je smanjio emisiju CO2 za 18 tona godišnje, povećao recikliranj i pokrenuo inicijativu za zaštitu lokalnih divljih životinja itd.
Facebook Forum