U državama Perzijskog zaljeva živi i radi oko 35 miliona stranaca, od čega oko 11 miliona samo u Kraljevini Saudijskoj Arabiji. Među stranim radnicima je više od šest miliona Egipćana, a tu su i stotine hiljada Pakistanaca, Filipinaca, Nepalaca...
Analitičari procjenjuju da bi Evropa, čije zemlje imaju diverzificirane ekonomije, mogla postati nova destinacija za te radnike.
Ovisni o nafti i stranim radnicima
Ekonomije arapskih država u Perzijskom zaljevu ovisne su o cijenama nafte i plina. Posljednjih mjeseci barel nafte košta između 20 i 30 dolara. Osim toga, te zemlje su ovisne o uvozu skoro svih dobara, od hrane do elektroničkih uređaja. Stranci su uz to u nekim zemljama činili većinu radnika, u nekim zemljama stranci čine i više od 90 posto radnika.
The New York Times piše da svakodnevni život u najbogatijim društvima Bliskog Istoka ovisi o milionima stranih radnika koji serviraju čaj, rade kao kućne pomoćnice, domari, liječnici, građevinski radnici, dostavljači, kuhari, čistači ulica, stražari, frizeri, hotelijeri, taksisti... i čiji je broj ponegdje veći od broja lokalnog stanovništva koje ne zna ili neće da radi te poslove jer, kako su naveli sugovornici The New York Timesa, “smatraju da su takvi poslovi nedostojni njihovih kvalifikacija”.
Uz to, strani radnici nemaju ni ista prava kao domaći pa im se često ne isplaćuju naknade za prekovremeni rad, plaće im kasne i slično, dok su domaći radnici zaštićeni i najčešće rade u javnom sektoru.
“Dvije stvari o kojima najviše ovise zaljevske zemlje, cijene nafte i strani radnici, teško su pogođene korona virusom”, rekao je za The New York Times Eman Alhussein, suradnik Instituta za Arapske zaljevske države u Washingtonu.
Zbog zatvaranja granica skoro svih zemalja svijeta i zabrane putovanja pala je i produktivnost kao i bruto domaća proizvodnja (BDP), a porasla nezaposlenost.
Pad cijena nafte utječe i na budžete tih zemalja koji su u deficitu dok ranija zaduženja dolaze na naplatu. Samo Kraljevina Saudijska Arabija se u posljednjih šest godina na inozemnim tržištima kapitala zadužila za više od stotinu milijardi dolara. Početkom maja utrostručila je porez na dodanu vrijednost (PDV), koji ne tako davno nije ni postojao, sa pet na petnaest posto, što je izazvalo negodovanje u zemlji koja bilježi pad potrošnje.
Ukinute su i subvencije za stanovanje za više od 1,5 miliona radnika u javnom sektoru koje su iznosile oko 260 dolara mjesečno po zaposlenom, piše Reuters čiji sugovornici procjenjuju saudijski deficit u budžetu na 16,3 posto BDP-a. Kapitalna ulaganja su smanjena za oko 26,6 milijardi dolara.
U zastoju su i planovi ekonomske diverzifikacije, posebno jer su se neki oslanjali na snažniji razvoj turizma koji je stao, kao i avionski saobraćaj. Naprimjer, Saudijska Arabija je ove godine izgubila i prihode od hadža i umre kao vjerskih hodočašća koji se mjere u milijardama dolara.
Katar je uložio oko 200 milijardi dolara u organizaciju Svjetskog prvenstva u nogometu 2022. čije je održavanje zbog pandemije COVID-a 19 koja bi se mogla nastaviti godinama, još uvijek upitno kao i profit od šampionata. Ta država, kako prenosi Al Jazeera, još uvijek je optimistična da će se prvenstvo održati.
The New York Times piše i kako je s porastom oboljelih porasla i netrpeljivost prema stranim radnicima, a u slučaju Katara list navodi kako je “ksenofobija eskalirala jer su za širenje virusa okrivljeni emigranti“. Poznata kuvajtska glumica Hajat al-Fahad, navodi ovaj list, kazala je da “Kuvajt treba proterati migrante, koji čine dvije trećine stanovništva Kuvajta, u pustinju da bi spasili bolničke krevete za Kuvajćane”.
Kuvajtski zastupnik Safa el-Hašem pozvao je na deportaciju stranih radnika kojima su u međuvremenu od zatvaranja države istekle vize “kako bi zemlja očistila od rizika koji oni predstavljaju prenoseći korona virus”.
BBC navodi da se samo u Ujedinjenim Arapskim Emiratima prijavilo više od 200.000 Indijaca koji se žele vratiti u domovinu.
Problem je što su mnogi bez novca za let do kuće i za obavezni 14-dnevni boravak u karanteni. Pakistanska ambasada u UAE-u je saopćila da se za povratak kući prijavilo više od 60.000 Pakistanaca, a evakuirano je već oko 9.000. Vlasti u Emiratima tvrde da pomažu radnike, da su im dostupni testovi na COVID-19, da su im produžili vize, da imaju smještaj i hranu i zdravstvenu zaštitu.
Deutsche Welle piše, pozivajući se na Khaleej Times, da je UAE promijenio zakon kako bi omogućio kompanijama da raskidaju ugovore o radu nedržavljanima, mijenjaju ugovore kako bi smanjili plaće i prisilili radnike da koriste neplaćeni dopust.
Kuvajt je najavio amnestiju onima koji su prekoračili vrijeme za koje su im izdane vize i ponudili im novac za karte da bi mogli otići kući.
Stotine hiljada zaraženih
Prema podacima koje na osnovu zvaničnih vladinih podataka sakuplja Univerzitet Johh Hopkins, u Saudijskoj Arabiji je do 28. maja 2020. potvrđeno oko 78.500 zaraženih koronavirusom SARS-Cov-2 koji uzrokuje bolest COVID-19, oko 420 preminulih te oko 51.000 oporavljenih čime je ujedno i najpogođenija arapska zemlja, odnosno zemlja Vijeća za suradnju u Zaljevu (GCC).
Od zemalja Perzijskog zaljeva, po broju prijavljenih slučajeva slijedi Katar s blizu 49.000 zaraženih, 30 preminulih i oko 13.200 oporavljenih. Ujedinjeni Arapski Emirati su registrirali oko 32.500 zaraženih, oko 250 preminulih i oko 16.300 oporavljenih. U Kuvajtu je potvrđeno oko 24.100 zaraženih, oko 175 preminulih i blizu 8.700 oporavljenih. Bahrein je prijavio oko 9.700 zaraženih, 15 preminulih i oko 5.100 oporavljenih. Oman je prijavio nešto više od 9.000 zaraženih, 40 preminulih i blizu 2.200 oporavljenih. Iran, jedan od glavnih konkurenata zemljama GCC-a, zvanično je registrirao oko 144.000 zaraženih, nešto više od 7.600 preminulih i oko 113.000 oporavljenih.
Facebook Forum