Da li će građani Srbije uskoro plaćati skuplje avio karte zbog mogućeg zatvaranja baze jedine strane avio kompanije u Beogradu?
Ovo pitanje pokrenuto je u junu u jeku međusobnih optužbi između institucija Srbije i mađarskog Wizz Air-a, spora koji je stigao i do institucija EU.
Nakon što je Srbija rešila da izmeni pravila poslovanja za strane avio kompanije, mađarski prevoznik tvrdi da je rad njegove baze u Beogradu ugrožen.
Novа odredba uvodi strožija pravila za letove koji počinju iz Beograda.
Wizz Air smatra da je izmenama propisa Srbija prekršila evropski Sporazum o otvorenom nebu potpisan 2006, na osnovu kog i posluje u Beogradu.
Iz državnog Direktorata civilnog vazduhoplovstva, koji je pravila menjao, negiraju te tvrdnje navodeći da nijednoj kompaniji nije uskraćeno obavljanje letova između Srbije i država EU.
Ceo slučaj došao je do Evropske komisije kojoj se Wizz Air obratio za pomoć.
Šta je sporno?
Nova odredba Pravilnika predviđa da strani avio prevoznici moraju da dobiju odobrenje Direktorata za civilno vazduhoplovstvo za letove koji počinju i završavaju se u Srbiji.
Iz Wizz Air-a objašnjavaju da to za njih znači da letove prema drugim gradovima ne mogu da počnu i završe u Beogradu gde im je baza.
Direktor koorporativnih komunikacija Wizz Air Andraš Rado rekao je na konferenciji za novinare u Beogradu 18. juna da kompanija želi da pronađe rešenje jer će u suprotnom, morati da zatvori bazu u novembru.
Dodao je i da ne zna zbog čega se Srbija odlučila na izmene propisa nakon 15 godina poslovanja Wizz Air-a u toj zemlji.
Gašenjem baze Srbija bi izgubila radna mesta, turiste, a broj letova sa beogradskog aerodroma bio bi smanjen, rekao je.
Rado smatra i da bi to uticalo na cenu letova.
"Konkurencija je dobra za sve, i za avio kompanije i za putnike", ocenio je direktor koorporativnih komunikacija Wizz Air.
Kompanija je pokrenula i online kampanju na mreži X uz slogan "Beograd zaslužuje izbor" i kroz koju apeluju na vlasti u Srbiji da ponište mere.
Transparente sa tim sloganom držali su i zaposleni tokom konferencije za novinare.
Iz Direktorata nisu odgovorili za RSE šta je cilj izmena, a u saopštenju te institucije 3. juna je navedeno da one "ne predstavljaju ograničavanje prava saobraćaja, već uređivanje regulatornog okvira koji se jednako primenjuje na sve avio-prevozioce".
Alen Šćurić, vazduhoplovni analitičar iz Zagreba, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa kaže da ne veruje u to.
"Wizz Air može letjeti odakle god želi iz Evrope, ali ne može imat bazu u Beogradu. I sad se ja pitam, a kako je Wizz Air 15 godina imao bazu u Beogradu? Kako to do sada nije bio problem, a sada je odjednom problem", kaže on.
Ko će imati koristi?
Vazduhoplovni analitičar Alen Šćurić smatra da država ovim potezom pokušava da zaštiti od konkurencije državnu avio kompaniju Er Srbija (Air Serbia).
"Problem je u tome što je Wizz Air povećao broj letova spram 2024. za 26 odsto. Oni imaju rekordnu godinu po broju letova, a Air Srbija evidentno stagnira trenutno", smatra on.
Da država ovim štiti Er Srbiju koja je od 2023. u njenom vlasništvu tvrde i predstavnici Wizz Air-a.
Iz Er Srbije nisu odgovorili na upit RSE za komentar o ovoj tvrdnji.
Ovo nije jedino sporno pitanje između mađarske kompanije i Srbije.
Pojedini mediji u Srbiji objavili su u junu da je poslovanje Wizz Air pod lupom jer je nadzorom Direktorata utvrđeno da je kompanija angažovala firmu za održavanje na aerodromu bez odobrenja.
Na pitanje RSE o tome, Andraš Rado iz Wizz Air je rekao da ne može da daje detalje, ali je istakao da je kompanija poslovala u skladu sa zakonom.
Šćurić smatra da je nekome iz vlasti u Srbiji "zasmetao" Wizz Air kao konkurencija Er Srbiji jer dve avio kompanije imaju dosta letova ka istim destinacijama.
Er Srbija je 2025. prevezla 4,57 miliona putnika, što je polovina ukupnog putničkog saobraćaja na beogradskom aerodromu. Održava 87 linija ka 33 zemlje sveta.
Sa druge strane, Wizz Air je saopštio u junu da ima 29 ruta ka 26 gradova u 10 zemalja. Prevezao je oko 14 miliona putnika od 2010, što je nešto manje od million putnika godišnje.
Udeo Wizz Air na tržištu Srbije je 22 odsto, saopštila je kompanija.
Spor pred EU institucijama
Iz Evropske komisije (EK) su za RSE potvrdili da ispituju spor Wizz Air i Srbije.
EK navodi da im se kompanija Wizz Air obratila povodom ovog spora i da Komisija ispituje da li je prekršen Sporazum o zajedničkom evropskom vazdušnom prostoru.
Analitičar Alen Šćurić kaže da će Srbija, ukoliko EU utvrdi da je prekršila Sporazum o otvorenom nebu, morati da izmeni regulativu ili da trpi određene sankcije.
Sporazum o otvorenom nebu Srbija je potpisala 2006. godine sa EU, zemljama Zapadnog Balkana, Islandom i Norveškom, a srpski parlament ga je ratifikovao 13. maja 2009.
"Taj sporazum je otvorio mogućnosti ogromnog broja letova niskotarifnih kompanija. Ideja je da bilo koji prijevoznik, sa bilo koje strane, dakle iz Srbije ili iz EU, ima neograničnu količinu mogućnosti letova bez posebnih dozvola unutar te dvije države", objašnjava Šćurić.
On dodaje da u slučaju da Srbija sebe izopšti iz tog sporazuma dolazi u komplikovanu situaciju "gdje se potpisuju sporazumi za svaku pojedinačnu zemlju".
Šta kažu putnici?
Saša iz Beograda za RSE kaže da je planirala da leti uskoro nekom niskobudžetnom kompanijom za Pariz, ali nije sigurna kako će se razrešiti spor sa Wizz Air.
"Mislim da će ući neka druga kompanija ili da je to privremeno. Ne očekujem da će to zauvek trajati", kaže ona.
Stanislav Sretenović, iz Beograda, za RSE kaže da se upravo u prestonicu Srbije vratio avionom iz Pariza. Putovao je Wizz Air-om.
"Razlika u ceni leta (niskobudžetne avio-kompanije) u odnosu na druge je oko 40 odsto. Mislim da je za građane Srbije i za turizam važno da opstanu niskotarifne kompanije", smatra on.
Vazduhoplovni analitičar Alen Šćurić takođe podvlači važnost konkurencije i smatra da ni sa Wizz Air-om, broj avio kompanija na beogradskom aerodromu nije veliki.
"Ja sam stalno govorio da je meni nepojmljivo da je jedan Ryanair koji leti stvarno u široj regiji, ima gomilu aviona baziranih u Tirani, u Sofiji, u Ateni, pa eto leti u Zagrebu, da je apsolutno nevjerovatno da on ne leti za Beograd", kaže on.
Mediji su prošle godine preneli izjavu zvaničnika ove kompanije da je beogradski aerodrom preskup, te da neće tu sletati, već samo na aerodrom u Nišu, na jugu Srbije.
Šćurić ističe da nedostatak konkurencije nikako ne koristi putnicima jer povećava cenu karte. Sa druge strane, on smatra da to može da koristi Er Srbiji.
"Ako bi Wizz Air ukinuo bazu, Er Srbija bi povećala količinu frekvencija na tim linijama i zasigurno bi tu i te kako profitirala. Er Srbija je stvarno jedan državni projekt, (predsednik Srbije Aleksandar) Vučić ga smatra motorom razvoja Srbije", smatra Šćurić.
Država je 2023. od Etihad ervejza (Airways), kompanije sa sedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, otkupila preostalih 16,42 odsto akcija u zajedničkoj kompaniji i postala apsolutni vlasnik Er Srbije.
Kompanija je nastala 2013. potpisivanjem strateškog partnerstva emiratskog nacionalnog prevoznika i srpskog JAT Airways, a država je od početka bila većinski vlasnik. Udeo Etihada se tokom godina smanjivao.
Ova kompanija je od gubitaša postala preduzeće koje posluje s dobitkom, ali ne postoji javno dostupni podatak o ukupnom ulaganju države u ovu kompaniju i subvencijama. Taj podatak nismo dobili od Er Srbije.