Ukrajina je izvela napade na ciljeve u nekoliko dijelova Rusije, uključujući još jedno skladište ruske kompanije za elektronsku prodaju Wildberries. Kijev nastavlja sa uzvratnim napadima dugog dometa s ciljem da prisili Moskvu na pregovore.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je napad na objekt kompanije Wildberries u području Sankt Peterburga, tvrdeći da su se u njemu nalazile komponente koje se koriste u proizvodnji dronova i druge vojne opreme.
Dodao je da su ukrajinske takozvane sankcije dugog dometa, izraz koji Kijev koristi za seriju napada duboko na ruskoj teritoriji, pogodile i "jedno od ključnih vojnih preduzeća" u ruskom gradu Kirovu. Zelenski je rekao da to preduzeće isporučuje komponente za avione i raketne sisteme koji se, "između ostalog, koriste u masovnim napadima na naše gradove i zajednice".
Wildberries, za koji Ukrajina tvrdi da prodaje robu dvojne namjene koju vojska koristi u ratu, bio je meta nekoliko napada tokom protekle sedmice, a ukrajinski dronovi gađali su i njegove objekte u Moskovskoj i Tambovskoj oblasti. U napadima je poginulo osam radnika.
Često nazivan ruskom verzijom Amazona, Wildberries je u početku bila online prodavnica odjeće iz evropskih kataloga. Od tada se razvio u internet platformu na kojoj širok spektar proizvoda prodaju nezavisni trgovci.
Kompanija navodi da u redovnom poslovanju obrađuje oko 20 miliona narudžbi dnevno. Njena suosnivačica Tatjana Kim smatra se najbogatijom ženom u Rusiji, s bogatstvom koje Forbes procjenjuje na sedam milijardi dolara.
Događaji dolaze u trenutku kada Kijev pojačava napade duboko unutar Rusije na energetsku i vojnu infrastrukturu, gađajući objekte udaljene više od 1.000 kilometara od granice.
Zelenski je rekao da je napad na Kirov, za koji su pojedini Telegram kanali naveli da je bio usmjeren na fabriku Avitec, proizvođača protivavionskih raketa, izveden na udaljenosti od gotovo 1.350 kilometara. Avitec je trenutno pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i još nekoliko država.
Ukrajinski predsjednik rekao je da se nada da će "sankcije dugog dometa" dovesti Rusiju za pregovarački sto, ali dvije zemlje i dalje su veoma udaljene kada je riječ o uslovima za mir.
Kremlj ostaje pri svom čvrstom stavu i ne pokazuje spremnost na kompromis u vezi s kontrolom nad ključnom istočnom ukrajinskom regijom Donjeck, dok istovremeno nastavlja svakodnevne zračne napade širom zemlje.
Američki državni sekretar Marco Rubio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov sastali su se 23. jula u Manili u novom pokušaju da pronađu put ka okončanju ruske invazije na Ukrajinu, koja je sada ušla u petu godinu, ali obje strane poručile su da nema novih pomaka niti razloga za optimizam.
Nakon sastanka, koji je trajao svega 35 minuta, Rubio je razgovore opisao kao "dobre" i "otvorene", ali je rekao da će biti potrebni novi prijedlozi nakon što su prethodne mirovne inicijative propale. Odbio je iznositi detalje.
U saopćenju Ministarstva vanjskih poslova Rusije navodi se da je Lavrov izrazio nezadovoljstvo Moskve zbog američkih isporuka oružja Ukrajini te optužio evropske saveznike Kijeva za "destabilizirajuću politiku" čiji je cilj "strateški poraz" Rusije.
Lavrov je također pokrenuo pitanje sastanka predsjednika Donalda Trumpa i Vladimira Putina u Anchorageu na Aljasci, navodi Ministarstvo.
Trump i Putin održali su sastanak licem u lice u Anchorageu u augustu 2025. godine. Kremlj uporno tvrdi da su Trump i Putin tom prilikom postigli ključni dogovor o okončanju rata u Ukrajini. Rubio i drugi američki zvaničnici više puta su to negirali.
