Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Wikipedia: Desetljeće internet enciklopedije na engleskom


Wikipedia Lexikon na policama knjižara u Njemačkoj
Richard Solash, RSE, priredio Nedim Dervišbegović

Od Kavkaza do Kariba, od Moskve do Madagaskara, sve što vam treba je internet veza i zainteresovanost.

O kojoj god temi da se radi, Wikipedjia -- slobodna, online enciklopedija koju održavaju korisnici -- će vjerovatno imati stranicu o njoj. Naravno, i na vašem jeziku.

Stoga nije čudo da će se na deseti rođendan Wikipedije u subotu 15. januara entuzijasti okupiti na svim kontinentima osim na jednom da joj odaju počast kao globalnom resursu.

Godišnjicom koja pada u subotu -- i kojom se obilježava desetljeće verzije na engleskom jeziku -- će se proslaviti ono što je počelo kao eksperiment da se napravi enciklopedija kojoj će moći pristupiti svako i svako može doprinijeti njenom sadržaju. Ideja je bila da većina ljudi želi da odgovorno dijeli informacije i, čak i tamo gdje se mišljenja oštro razlikuju, doprinos mnogobrojnih korisnika može pomoći da se osigura tačnost i sačuva od dezinformacija.

Taj revolucionarni pristup se mijenjao s vremenom kako je Wikipedia uvodila različite nivoe pristupa kako bi se bolje zaštitila od zloupotrebe. Ipak, činjenica da Wikipedia ostaje otvorena platforma na kojoj ljudi sarađuju da bi širili informacije za mnoge je dokaz da je Wikipedia spomenik našoj eri povezanosti.

Jimmy Wales
Jimmy Wales, internet poduzetnik i pokretač projekta, rekao je u video poruci koju je postavio na stranicu Wikipedije:

"Teško je zamisliti da je proteklo 10 godina od kada sam prvi put uređivao Wikipediju. Sjećam se prvog dana. Kliknuo sma na "edit" (uređivanje) i napisao "zdravo svijete", i to je bio početak Wikipedije i svih stvari koje su se desile u međuvremenu. Danas imamo milione članaka na stotinama jezika. Ovih dana oko 400 miliona ljudi mjesečno posjeti stranicu i to je nešto zeprepašćujuće. Ako pomislite na efekat koji to ima na kulturu, to je onda zapanjujuće."

Peta na planeti


Tokom proteklog desetljeća, Wikipedija je sigurno sticala legitimitet i, po mnogima, čak postala nezaobilazna kao najpristupačniji izvor za skoro sve. Nedavni podaci pokazuju da je Wikipedija peta najpopularnija stranica na planeti.

Ali zašto je online enciklopedija postala takav simbol?

Andrew Lih
, autor "Wikipedija revolucije", uzroke takvog rasta prije svega nalazi u praznini koju je popunila u pogledu dostupnosti informacija.
"Wikipedia je ispunila zaista jedinstvenu rupu -- ono što ja zovem "rupu znanja", kaže autor "Wikipedija revolucije" kaže Andrew Lih.


"Wikipedia je ispunila zaista jedinstvenu rupu -- ono što ja zovem "rupu znanja". A to su informacije koje su suviše nove da bi bile stavljene u istorijske knjige ali i suviše stare da bi bili iskorištene u vijestima svaki put kada čitate novine: tako da je dok nije došala Wikipedija to bio onaj dio koji nedostaje u vašem znanju"
, rekao je Lih.

Lih je također administrator enciklopedijine verzije na engleskom jeziku što je pozicija koja ga po Wikipedijinim pravilima čini "privilegovanim korisnikom". On ima posebnu dozvolu da "briše stranice i zaključava članke da bi ih zaštitio od vandalizma i uredničkih neslaganja, i da bi spriječio korisnike da uređuju članke".

Primjena ovakvih zaštitnih mehanizama, kaže Lih, osigurava da Wikipedija ne postane dostupna svima, zadržavajuči pri tom njenu otvorenu prirodu. On, kao i drugi administratori i redovni saradnici, rade na čistoj volonterskoj osnovi.

Povećana pažnja administraciji stranice, uključujući jače oslanjanje na citirane izvore informacije, je također pomoglo poboljšanju Wikipedijine tačnosti -- kao i reputacije -- tokom godina.

Slučaj koji je bio prekretnica


Lih kaže da je organizacija provela dosta vremena u zadnjih pet godina razmišljajući nakon što je postavljen članak o američkom novinaru John Siegentahleru, u kojem je on identificiran kao osumnjičenik u atentatu na američkog predsjednika Johna F. Kennedyja i njegovog brata, Roberta F. Kennedyja. Kada je saznao za članak na Wikipediji, Siegentahler je javno osudio Wikipediju.

Duhoviti logo tatarstanske Wikipedie
"Taj slučaj je stvarno bio prekretnica za Wikipediju i pomogao joj je da od "cool" i "interesantne" postane "važna" i "odgovorna"," kaže Lih.

Danas se većina vandalizma koji dospiju na "živu" stranicu ukloni za nekoliko sekundi ili minuta.

U izvještaju časopisa "Nature" (Priroda) iz 2005. godine je rečeno da je Wikipedia "došla blizu" veoma poznatoj Enciklopediji Britannica po pitanju tačnosti članka o nauci -- iako je Britannica ovo žustro demantovala.

Ipak, mnogi su i dalje skeptični po pitanju informacija dobijenih kroz Wikipediju, i veliki broj škola u Sjedinjenim Državama je navodno zabranio stranicu. Analitičari, pak, kažu da se i u obrazovnoj zajednici sve veći broj ljudi se oslanja na Wikipediju -- posebno za opšte preglede tema i za linkove na citate iz originalnih izvora.

Danas, nakon deset godina grozničavog pisanja članaka, Wikipedija gleda u budućnost, gdje je, po Lihu, čekaju mnogi izazovi:
Lih: Kako dobiti sljedeću generaciju urednika koji imaju entuzijazam za projekat koji je uglavnom gotov?


"Sada će izazov biti kako održavati milione članaka koji su na Wikipediji. Kako dobiti sljedeću generaciju urednika koji imaju entuzijazam za projekat koji je uglavnom gotov? Možda je svetogrđe pričati o tome da se ljudsko znanje na neki način završava. Ono se samo ne završava, ali se ritam postavljanja članaka usporava od 2007. godine i to uglavnom zbog toga jer je, bar na engleskoj stranici, sa 3.5 miliona članaka većina opšteg, zajedničkog ljudskog znanja dokumentovano na Wikipediji."

Wikipedija je najavila napore da se ovaj trend preokrene i da se ljudi cijelog svijeta bolje predstave kroz kampanje za regrutovanje više žena, starijih osoba i ljudi iz zemalja u razvoju za urednike.

Dalji razvoj


Specijalizirane, tehničke ili naučne teme su područja koja mogu rasti ali kako se teme prorjeđuju biće sve teže privući širi interes korisnik.

Za verzije Wikipedije na drugim jezicima, međutim, naredne godine nude ogromni potencijal.

Yuri Perohanych po danu vodi udruženje preduzeća za internet tehnologiju u Ukrajini dok po noći provodi "svaku slobodnu minutu" kao dobrovoljni izvršni direktor Wikimedije, krovne organizacije koja okuplja Wikipediju i sve druge Wiki projekte. Dok je engleska verzija Wikipedije stara deset, ukrajinskoj je sedam godina.

"Prije sedam godina imali smo nula članaka a sada imamo čevrt miliona. Svaki dan stvorimo između dvije i tri stotine novih članaka. Tako da sam siguran da će sljedećih pet godine rast biti eksponencijalan"
, kaže Perohanych.

Wikipedia , logo
Ukrajinska Wikipedija ne rangirana kao 16. na svijetu, i Petrohanzch se nada proboju među deset najvećih. (Rang listu Wikipedija na pojedinim jezicima možete naći na http://s23.org/wikistats/wikipedias_html.php)

Ukrajinska Wikipedija već ima pet puta više članaka od najveće štampane enciklopedija na svijetu.

Ali i verzije Wikipedije za male jezike, kojima govori malo ljudi, mogu imati imati čak i veći uticaj.

Lih kaže da je jedna od najčešće zanemarenih karakteristika Wikipedija broj jezika na kojima su informacije dostupne, iako sa različitim kvalitetom i količinom članaka.

U nekim slučajevima, kaže on, Wikipedia može biti jedina moderna eciklopedija koja postoji za određenu etno-lingvističku grupu.

To uključuje preko 1,000 članaka na jeziku Yakut, ili Saha, kojim govori manje od 400,000 ljudi u sjeveroistočnoj Rusiji, i sličan broj članaka na jeziku Zaza, iranskom jeziku koji se govori u istočnoj Turskoj.

Grupa akademskih saradnika je čak sastavila nekoliko stranica na starocrkvenom slovenskom jeziku, drevnom jeziku koji je korišten u pravoslavnim liturgijama ali ga više niko ne govori.

Da li postoji neka tema koja je suviše opskurna da bi postala članak na Wikipediji? Ako i postoji, još nije nađena. Tako da ako ste zainteresovani i imate pri ruci kompjuter, tim Wikipedije će vam reći da ste više nego dobrodošli da proširite globalnu bazu podataka.
XS
SM
MD
LG