Vukovar: Za školu kao prostor integracije

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović organizirao je javnu raspravu o rezultatima istraživanja o ulozi škole i socijalnoj integraciji u Vukovaru. Političari sa državne i lokalne razine, prosvjetari i predstavnici nevladinih organizacija slažu se da škole trebaju više doprinijeti integraciji mladih Vukovaraca, ali ne slažu se oko toga – kakva bi to škola trebala biti.

"Treba li u Hrvatskoj živjeti zajedno ili odvojeno“ - postavio je retoričko pitanje predsjednik Ivo Josipović na raspravi o rezultatima istraživanja o školi i socijalnoj integraciji u Vukovaru, i sugerirao odgovor:

„Vjerujem da velika većina naših građanki i građana želi da – uvažavajući naše specifičnosti, poštujući naše različitosti, poštujući u potpunosti prava nacionalnih manjina - živimo zajedno, da ne živimo jedni pored drugih, nego da živimo zajedno rješavajući brojne probleme s kojima se susrećemo i s kojima ćemo se susretati.“

Srpska manjina u Hrvatskom podunavlju skeptična je prema mogućnosti integriranih škola za svu djecu, po projektu što ga je nakon duljeg istraživanja predložio norveški Nansen dijalog centar, i preferiraju postojeći tzv. „model A“ – da djeca različitih nacionalnosti idu u odvojene razrede i turnuse.

„Srbi - da bi sačuvali svoj identitet –su mišljenja, i to ne samo profesori, nego i roditelji, da je „model A“ u ovom trenutku izuzetno prihvatljiv. Možemo razgovarati o podizanju kvaliteta, možemo govoriti o nekim drugim modelima, ali nikako ispod sadašnje zakonodavne procedure. Pomenuli ste jedan projekat za koji smo i mi rekli da želimo da razgovaramo o njemu – Nansen dijalog centra – koji smo stavili pred naš Odbor za obrazovanje. Naši profesori, naši stručni ljudi su ga ocenili kao manje kvalitetan“, kaže predsjednik vukovarskog Zajedničkog vijeća općina i saborski zastupnik Samostalne demokratske srpske stranke Dragan Crnogorac.

I žrtva lokalne politike

Ovakav stav nije naišao na simpatiju ministra prosvjete Željka Jovanovića, koji kaže da dio protivljenja integriranoj školi i ukidanju odvojene nastave za srpsku i za hrvatsku djecu leži u strahu da će profesori u postojećim srpskim razredima ostati bez posla.

"Dragi prijatelji, to je problem prisutan u mnogim školama u Hrvatskoj što škole služe kao mjesto zbrinjavanja tehnološkog viška, a ne mjesto školovanja učenika da usvoje vještine i kompetencije i dobiju radno mjesto. To jest veliki problem i to ne smije biti problem", smatra Jovanović.

Vukovarski gradonačelnik Željko Sabo kazao je kako je gotovo izazvao međudržavni incident kada je pred 4 godine htio objediniti vrtić za hrvatsku i vrtić za srpsku djecu, pa je odustao.

Ministar hrvatskih ratnih veterana, i sam rodom Vukovarac, Predrag Matić kazao je kako je i obrazovanje u Vukovaru žrtva lokalne politike.

„Pomaci su izvrsni, tako da ćemo za jedno 700 godina doći do zadovoljavajućeg rezultata. Lokalni političari, na vašu adresu ide ovo, i jednih i drugih, koji ne žele izići iz devedesetih godina jer naprosto gube svoj smisao postojanja, gube svoju svrhu", ocjenjuje Matić.

Inače, prema rezultatima istraživanja provedenog tijekom protekle decenije, međuetnički odnosi napreduju, ali vrlo sporo. Djeca i roditelji u Vukovaru prihvatili bi i druge modele obrazovanja osim postojećeg, i tu je potrebno dodatno informirati roditelje.

Škola treba postati prostor integracije, a ne prostor podjele, poručili su autori istraživanja Dinka Čorkalo Biruški i Dean Ajduković. Ajduković je otkrio da se željelo provesti paralelno istraživanje i u manjinskim talijanskim školama u Istri, ali da su to ravnatelji tamošnjih talijanskih škola jednoglasno odbili, s obrazloženjem da bi istraživanje poremetilo međunacionalne odnose učenika i roditelja.