Dostupni linkovi

Vučić tražio od Dodika da učestvuje u radu institucija BiH


Aleksandar Vučić i Milorad Dodik, na sastanku 15. novembra 2021. godine, arhivska fotografija.
Aleksandar Vučić i Milorad Dodik, na sastanku 15. novembra 2021. godine, arhivska fotografija.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zatražio je od srpskog člana Predsedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorada Dodika i svih političkih snaga u bh. entitetu Republika Srpska (RS) da učestvuju u radu institucija u Bosni i Hercegovini, saopšteno je iz Vučićevog kabineta 14. januara.

Vučić se u Beogradu po prvi put sastao sa Dodikom nakon što je početkom godine američka administracija Dodika stavila na proširenu listu sankcija zbog korupcije.

Kako je saopšteno iz Predsedništva Srbije, Vučić je rekao da njegova molba Dodiku nije zahtev političkim liderima Republike Srpske da se sa bilo čime saglase, ili za bilo šta glasaju.

"Naprotiv, moja molba je da sto gde treba da sede predstavnici RS ne bude prazan i da se na najbolji mogući način bore za interese entiteta i srpskog naroda", rekao je Vučić, navodi se u saopštenju.

Vučić je ocenio da su sankcije SAD protiv Dodika i drugih zvaničnika Republike Srpske "užasan presedan", odnosno da "mogu da donesu katastrofalne posledice po razvoj odnosa između tri naroda i dva entiteta u BiH, ali i šire, u celom regionu".

Dodik je, kako se navodi u saopštenju iz predsedništva Srbije ocenio da se "Republike Srpske i srpskog naroda u BiH vodi besprizorna politička i medijska kampanja, ne samo u Sarajevu, već i u brojnim zapadnim centrima moći".

Kako stoji u saopštenju, Dodik je naglasio da je srpskom narodu gotovo nemoguće da se izbori za pravdu i dosledno sprovođenje Dejtonskog sporazuma zbog jednostranog i pristrasnog pristupa, kako je rekao, pre svega SAD.

Američko Ministarstvo finansija objavilo je 5. januara proširenu listu sankcija za dela korupcije, kojima je obuhvaćen i Milorad Dodik.

Dodik je, kako je navedeno, potkopavao institucije BiH pozivajući na preuzimanje državnih nadležnosti i pokrećući stvaranje paralelnih institucija u entitetu Republika Srpska (RS), a dodaje se i kako je Dodik svoj službeni položaj u BiH iskoristio za akumuliranje ličnog bogatstva kroz podmićivanje, primanje mita i druge oblike korupcije.

Ministarstvo spoljnih poslova SAD (State Department) dodatno je saopštilo da je na listu sankcionisanih stavljen i bivši predsednik Visokog sudskog i tužilačkog saveta (VSTS) Bosne i Hercegovine Milan Tegeltija, pravni savetnik Milorada Dodika.

Istom odlukom uvedene su sankcije i Alternativnoj televiziji iz Banje Luke, zbog povezanosti sa Dodikom.

Aleksandar Vučić je 6. januara rekao da se zvanični Beograd ne slaže sa ovom odlukom američkih vlasti.

"Srbija ne misli da je rešenje u sankcijama i nema nikakve sumnje da se Republika Srbija ni u jednoj jedinoj tački, ne samo da se neće saglasiti nego neće provoditi sankcije protiv pripadnika svog naroda i predstavnika svog naroda u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj", rekao je Vučić novinarima.

Proteklih meseci Sjedinjene Američke Države i Evropska unija traže deblokadu rada bh. institucija, kao i da se odustane od daljih aktivnosti u neustavnom prenosu nadležnosti s države Bosne i Hercegovine na entitet Republiku Srpsku.

Stranke iz Republike Srpske, predvođene vladajućim SNSD-om, bojkotuju rad institucija Bosne i Hercegovine (Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH), nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko sredinom 2021. godine dopunio Krivični zakon BiH i zabranio negiranje genocida počinjenog u Srebrenici 1995.godine.

XS
SM
MD
LG