Dostupni linkovi

Mogu li željeznice spasiti prevoz ukrajinskog žita i spriječiti globalnu krizu gladi?


Ruski tankeri čiste mine Mariupolju otkako su zauzeli luku u Azovskom moru, 23. maj 2022.

Piše: Tony Wesolowsky

Od početka ruske invazije u februaru, Ukrajinski usjevi i žetve su pod rizikom da istrunu u silosima ili brodovima, što izaziva strahove od globalne krize gladi.

Prije rata, Ukrajina je izvozila više od pet miliona metričkih tona žitarica mjesečno, većinu preko svojih luka u Crnom moru.

Ali sada, ruski ratni brodovi blokiraju te luke, čineći takve plovidbe nemogućim što zadaje udarac globalnom snabdjevanju hrane, a da se ne spominje ukrajinski poljoprivredni sektor.

Ukrajina, njene susjedne države i Evropska unija (EU) sada iznalaze načine i puteve da se ukrajinske žitarice dostave na tržište. U ovim naporima željeznice se pojavljuju kao moguća opcija uprkos gomili logističkih prepreka.

Ukrajina doprinosti 42 posto trgovine suncokretovog ulja na globalnom tržištu, 16 posto kukuruza i devet posto pšenice. U nekim državama, naročito na Bliskom istoku i Africi zavisnost od uvoza iz Ukrajine je ogromna.

Direktor Svjetskog programa za hranu (WFP), David Beasley je upozorio da invazija Rusije na Ukrajinu rizikuje sa "svjetsku žitnicu pretvori u redove za hljeb" za milione ljudi.

Rusija je rekla da će prekinuti blokadu ako sankcije Zapada budu ukinute, što je ukrajinski ministar inostranih poslova Dmitro Kuleba okarakterisao kao "ucjenu".

Ukrajina je takođe optužila Rusiju da krade žitarice i pokušava da ih proda drugim zemljama, dok Ujedinjene nacije (UN) navode da postoje ne sasvim potvrđeni dokazi za takve optužbe.

Ministar inostranih poslova Litvanije Gabrielius Landsbergis je predložio stvaranje mornaričke misije koja bi uključivala "koaliciju voljnih" da pruže pratnju ukrajinskim brodovima kroz Crno more. Do sada, ova ideja ostaje samo ideja usred strahova da bi se konflikt dalje eskalirao.

Dok se određena količina žitarica prevozi, oko 760.000 metričkih tona početkom maja putem željeznice, stručnjaci upozoravaju da su novi planovi da se koriste vozovi za transport žitarica samo privremeno rješenje.

"Ako pogledate te brojke, hoću reći, to je dobro. Ali, ako pogledamo širu sliku, ima više od 20 miliona metričkih tona žitarica u Ukrajini koje treba izvesti u svijet", rekao je Harry Nedelcu, direktor razvojnih politika i biznisa pri Rasmussen Global, think tank organizaciji koju je osnovao bivši generalni sekretar NATO saveza, Anders Fogh Rasmussen.

"Ukrajina još uvijek praktično kontroliše 80 posto svoje teritorije. Tako da, 80 posto poljoprivrednog zemljišta se obrađuje i žitarice su tamo. Stvar je u tome što čak 90 posto ukrajinskog izvoza prolazi kroz Odesu. A te luke sada nisu dostupne. Veoma je teško to zamijeniti željeznicom", rekao je Nedelcu za Radio Slobodna Evropa (RSE), predviđajući da bi komplikacije sa usjevima mogle biti još zamršenije nakon ljetnje sjetve.

Brodovi duhovi

Andrij Stavnicer, suvlasnik terminala TIS žitarice pored Odese, rekao je ubrzo nakon što je Rusija pokrenula invaziju 24. februara, da su luke u Crnom moru zaustavile rad blokirane ruskim minama i ratnim brodovima.

"Oko 80 brodova je zaglavljeno u ukrajinskim lukama. Neki od njih su prazni. Neki nose teret. Njihove posade su se rasule širom svijeta. To su u suštini duhovi brodovi koji ne mogu da napuste Ukrajinu", rekao je sredinom maja Stavnicer za Current Time (zajednički projekat RSE i Glasa Amerike na ruskom jeziku).

Ukrajina gubi oko 15 milijardi dolara zbog toga što ne dostavlja žitarice na tržište, naglasio je Stavnicer. "To je strašan udarac ukrajinskoj ekonomiji i ukrajinskim farmerima", rekao je on.

Utovar pšenice na kamion pored luke Izmail, 24. mart 2022.
Utovar pšenice na kamion pored luke Izmail, 24. mart 2022.

U Briselu, komesarka EU za transport, Adina Valean nazvala je izazov zaobilaženja ruske pomorske blokade "gigantskim" i 12. maja rekla da će Evropska komisija sarađivati s vladama EU na uspostavljanju efikasnih novih transportnih ruta za ukrajinsko žito.

Evropska komisija je najavila da uspostavlja, kako su nazvane, "linije solidarnosti" kako bi se osiguralo da Ukrajina može da izveze žito uz obećanja milijardi eura investicija u infrastrukturu.

Do sada, ukrajinska poljoprivredna roba se prevozi samo kopnenim putevima ili tegljačima preko rijeke Dunav, pri čemu je poželjniji prevoz željeznicom. Ali uska grla su nastala zbog različitog kolosijeka koji se koristio u Ukrajini, a datira još iz sovjetskog doba. To znači da se pošiljke prebacuju u nove vagone na granici.

Ukranijski ministar za infrastrukturu Oleksandr Kubrakov je ciljao na unapređenje željezničke infrastrukture u zapadnoj Ukrajini kao prioritet na koji EU treba da se fokusira.

"Željeznički transport djelimično može da preuzme sav transport poljoprivredne robe, naročito žitarica", rekao je Kubrakov. "Međutim, transport roba je otežan zbog slabih kapaciteta za prelazak granice u zapadnoj Ukrajini koji nije dizajniran za transporte tolikih količina."

Uprkos logističkom zastoju i stalno prisutnoj prijetnji od ruskih vojnih napada, sve više ukrajinske poljoprivredne robe se šalje na željezničke pruge.

Nekih 768.300 tona ukrajinskih žitarica je izvezeno između 1. maja i 16. maja, što se poredi sa 642.500 tona u aprilu i 415.900 tona u martu, prema navodima državne kompanije za željeznice Ukrzaliznjcia, koje je citirao Argus blog, koji pokriva robna tržišta.

Očekuje se da će ove brojke nastaviti da rastu u narednim mjesecima usred produbljivanja saradnje Ukrajine i njenih susjeda i partnera.

Očekuje se da će se problem samo pogoršati kada Ukrajina i druge zemlje počnu sa transportom svojih usjeva ovog ljeta.
Očekuje se da će se problem samo pogoršati kada Ukrajina i druge zemlje počnu sa transportom svojih usjeva ovog ljeta.

Litvanija je primila prvu pošiljku žitarica željeznicom iz Ukrajine za dalje isporuke koje su išle iz crnomorske luke Klaipeda, rekla je 24. maja državna željeznička kompanija LTG.

"Očekujemo da povećamo pošiljke – jedan voz dnevno iz Ukrajine, svaki sa 1.500 metričkih tona žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda za izvoz (koji su išli) preko luke Klaipeda", rekao je portparol LTG-a, Mantas Dubauskas.

A u Austriji, voz sa tovarom od 2.000 metričkih tona ukrajinskog kukuruza stigao je 6. maja.

Stojeći ispred vagona sa ukrajinskim i austrijskim zastavama, ministarka turizma Elisabeth Koestinger je rekla da je ta isporuka označila uspostavljanje "zelenog koridora" za važne pošiljke između dvije države.

"Izvoz žitarica i stočne hrane iz Ukrajine ne može da se odvija morskim putem. Zato stvaramo zelene koridore", rekla je Koestinger.

Ukrajinski ambassador u Austriji Vasil Kiminec nazvao je novu kopnenu rutu važnim simbolom ukrajinske saradnje sa njenim partnerima. "Tražimo rute za snabdjevanje svijeta hranom", rekao je. Kiminec je dodao da bi 600.000 metričkih tona ukrajinskih žitarica potencijalno moglo biti izvezeno svakog mjeseca putem različitih kopnenih ruta.

Druge države su takođe počele sa uspostavljanjem njihovih "zelenih koridora", rekla je Koestinger. Takve kopnene rute su se koristile tokom rata kako bi se pomoglo civilima koji su pokušavali da pobjegnu od rata.

Austrijska željeznica je već prenosila ukrajinski teret tri puta sedmično u susjednu Njemačku preko Slovačke, Češke i Poljske, vozovima koji mogu da ponesu do 2.000 metričkih tona.

Ono što se opisuje kao prva isporuka, češka željeznica nedavno je prebacila 1.800 metričkih tona ukrajinskog kukuruza za EU. Kukuruz je trebao da bude isporučen u Egipat preko njemačke luke Brake.

Pomoć iz Rumunije?

Graničeći sa Ukrajinom kao imajući pristup na Crno more, Rumunija, naročito njena luka Konstanca, takođe je odigrala integralnu ulogu u naporima Ukrajine da prevaziđe rusku pomorsku blokadu.

Vozovi, kamioni i tegljači se koriste za transport ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda iz malih luka na Dunavu kao što su Reni i Izmajil na jugozapadu Ukrajine.

Ali za ovakve transporte potrebno je vremena i infeastruktura je nezadovoljavajuća, napomenuo je Nedelcu. "Ima nekih izazova jer se mora transportovati željeznicom, a mora se staviti na evropsku željezničku mrežu koja nema isti kolosjek. Onda morate da idete u Rumuniju, sve do Konstance. Ili idete tegljačima preko Dunava i onda idete za Konstancu."

Čeka se do 30 dana na carinskim graničnim prelazima u Siretsu, kako navodi Rumunski servis RSE, a 28 dana na prelazu u Halmeu.

Bugarska kaže da je spremna da pomogne izvozu ukrajinske robe iz svoje luke u Varni i trenutno radi na poboljšanju infrastrukture.

Komplikacije se mogu dalje pogoršati u narednim mjesecima nakon ljetnje sjetve pšenice, ječma i kukuruza koja se treba izvesti u u julu i avgustu, što takođe stvara pritisak na domaće kapacitete skladišta, rekli su zvaničnici UN-a.

Neće biti u pitanju samo ukrajinski usjevi za žetvu, Nedelcu je istakao, naglašavajući još jedan potencijalni problem.

"Mi moramo da imamo na umu da nije samo Konstanca u pitanju, već je i nekoliko luka u Poljskoj i drugdje, ali te države će da dobiju svoje žitarice. I one moraju da prevoze svoje žitarice, takođe. Rumunija takođe ima svoje žitarice koje treba da prevozi", napomenuo je Nedelcu.

"Jednom kada dođu ljetnji mjeseci, onda ćete imati taj izazov pred sobom – kako da se prevoz žitarica iz Ukrajine preusmjeri, ali i kako da žitarice iz tih zemalja prođu. To je izazov."

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG