Dostupni linkovi

Predsednik Vojvođanske partije: Pokrajinska vlada vređa građane Vojvodine


Aleksandar Odžić
Aleksandar Odžić

Predsednik Vojvođanske partije Aleksandar Odžić saopštio je danas (24. avgust) da pokrajinska vlada Vojvodine, na čelu sa Igorom Mirovićem, svojim izjavama grubo vređa građanke i građane Vojvodine koji žele da se na predstojećem popisu izjasne kao Vojvođanke i Vojvođani.

Odžić je reagovao na saopštenje pokrajinske vlade, koja je kritikovala prošlonedeljni sastanak republičke ministarke za ljudska i manjinska prava Gordane Čomić sa predstavnicima koalicije Vojvođanski front – u kojoj je i Odžićeva partija. Na sastanku se razgovaralo o inicijativi da se na predstojećem popisu stanovništva odrednica “Vojvođanin/Vojvođanka” uvrsti kao kategorija nacionalnog identiteta.

“Nazivati društveni dijalog koji u ime vlade republike Srbije vodi ministarstvo za ljudska i manjinska prava sa svim zainteresovanim činiocima ‘izmišljenim i bespotrebnim’, je prst u oko ne samo vladi Republike Srbije, već i svim demokratskim procesima, pa i međunarodnoj zajednici koja pomno prati dešavanja u našoj zemlji na putu pridruživanja Evropskoj uniji (EU)”, naveo je Odžić u saopštenju objavljenom na Fejsbuk stranici Vojvođanskog fronta.


U saopštenju se dodaje da pokrajinski premijer Igor Mirović na ovaj način “ponižava građanke i građane Vojvodine koji su glasali ili podržavaju Vojvođanski front kao parlamentarnu opoziciju u Skupštini Vojvodine nazivajući ih ‘minornim’”.

On je pozvao Mirovića da se izvini svim građankama i građanima Vojvodine, uz napomenu da oni imaju puno pravo, kao osnovno ljudsko pravo, da se slobodno izjasne kao Vojvođanke i Vojvođani.

Pokrajinska vlada Vojvodine ocenila je ranije danas nedopustivim "nametanje, putem izmišljenog društvenog dijaloga, neistinitih odrednica o nacionalnom izjašnjavanju koje očigledno zagovaraju ministarka Gordana Čomić i predstavnici minornih političkih stranaka u Vojvodini".

Dodaje se da je svakome garantovano slobodno izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti, "a regionalna pripadnost ne može, po poznatom komunističkom obrascu, biti zamenjena nacionalnom pripadnošću".

"Pokrajinska vlada smatra da se ministarka Gordana Čomić i drugi učesnici, u takozvanom društvenom dijalogu, prvo moraju upoznati sa istorijskim činjenicama, viševekovnim procesom izgradnje nacionalnog identiteta i posebno činjenicom da politički predstavnici Srba koji žive u Vojvodini dijalog o takvim nepobitnim činjenicama smatraju nepotrebnim, štetnim i uvredljivim", piše u saopštenju.

Navodi se i da pokrajinska vlada očekuje reakciju republičke vlade o toku i načinu sprovođenja ovakvih, "u najmanju ruku, neutemeljnih namera i stavova".

Predsednik Vojvođanske partije Aleksandar Odžić i lider Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak – okupljeni u koaliciji Vojvođanski front – sastali su se prošle sedmice sa predstavnicima Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

Tom prilikom su predstavili inicijativu da se svim građanima omogući “pravo na slobodno izjašnjavanje i vojvođanski identitet”.

Ministarka za ljudska i manjinska prava Gordana Čomić je 23. avgusta za Tanjug rekla da se prašina podigla zato što, kako je navela, kritičari ili ne čitaju zakone pa su ponosni na neznanje ili ih čitaju pa koriste populizam i sve što bi sprečilo dijalog na koji svi ljudi imaju pravo.

“Zakon o popisu garantuje manjinama pravo na izjašnjavanje o njihovom jeziku, pravo na učešće popisivača iz njihove zajednice, sva prava koja zakon o popisu inače garantuje svim građanima”, rekla je Čomić.

Prema njenim rečima, predstavnici Vojvođanskog fronta su tražili dijalog zbog toga što postoji “ogroman broj ljudi u Vojvodini, sa kojima su oni komunicirali, a koji su prinuđeni da se, po Zakonu o popisu, izjasne ili po regionalnoj pripadnosti ili da kažu da su u kategoriji Ostali”.

Prema poslednjem popisu iz 2011. godine, u Srbiji su registrovana 7.186.862 stanovnika.

Najbrojniju etničku zajednicu čine ljudi koji se izjašnjavaju kao Srbi – 5,9 miliona.

Najbrojnija je mađarska nacionalna manjina - više od 253.000 ljudi. Sledi romska zajednica sa više od 147.000 ljudi i bošnjačka zajednica koja, prema poslednjem popisu, broji preko 145.000 pripadnika.

XS
SM
MD
LG