Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vojni uspjesi Asadu nisu donijeli olakšanje


Mural sa likom sirijskog predsjednika u starom dijelu Damaska.

Osam godina nakon početka rata u Siriji, mnogi neprijatelji sirijskog predsjednika Bašara al Asad su poraženi, a veći dio zemlje je opet pod njegovom kontrolom. No, on ne slavi, piše Reuters u analizi na osmu godišnjicu početka rata.

“Ne smijemo pogrešno misliti, kao što je to bio slučaj sa posljednjim ratom, da je rat završen. Ovo govorim ne samo građanima, nego i zvaničnicima”, rekao je Asad prošlog mjeseca.

“Ponekad imamo romantični pogled na to da smo pobijedili. Ne. Rat nije završen.”

On je rekao da je preostalo još mnogo borbi što se vratio na njegovu glavnu tačku, "opsadu” nametnutu od strane drugih država.

“Opsada je borba sama po sebi”, rekao je govoreći pred prepunom salom u glavnom gradu, Damasku. “Opsada se pojačava u poređenju sa prošlim godinama.”

Ovi komentari se odnose na tešku zimu u Damasku, osmu otkad je konflikt započeo nakon protesta 15. marta 2011. godine. Prošlo je skoro godinu dana otkako je posljednja granata pala na grad, ali Sirijci u područjima koje drži vlada se žale na ozbiljne nestašice goriva za koje Damask krivi sankcije nametnute sa zapada.

Redovi za boce gasa za kuhanje koje je obezbijedila država ukazuju na veće ekonomske poteškoće sa kojima se suočava sirijska vlada, uprkos vojnim pobjedama koje su postignute uz pomoć Irana i Rusije.

Dok su ovi saveznici obezbijedili ključnu oružanu moć, ponudili su malo toga u smislu pomoći za izgradnju uništenih gradova u kojima je ubijeno stotine hiljada ljudi i koje je napustilo više od pola Sirijaca.

Zapad neće pomoći prije nego što se ne desi politički dogovor. Ali Asad nije raspoložen za ustupke, jer je svoje neprijatelje suzbio u ćošak na sjeverozapadu pred kojim se sada nalaze vladine snage.

Asad je povratio velike dijelove teritorije države 2018. godine, uključujući istočni grad Gutu blizu Damaska, u napadima koje je podržala Rusija.

No, nije bilo značajnih pobjeda od julskog osvajanja Kuneitre, koja se nalazi na granici sa Golanskom visoravni koja je pod izraelskom okupacijom. Prisustvo neprijateljskih stranih snaga na sirijskom tlu – Turske na sjeverozapadu i SAD-a na sjeveroistoku i istoku – spriječilo je daljnje napredovanje.

Odluka predsjednika Donalda Trumpa iz decembra da povuče sve američke trupe povećalo je mogućnost ponovnog osvajanja regije koju drže Kurdi, a gdje su se nalazile ove trupe. No, ova mogućnost je sve slabija, budući da će neke američke trupe ostati tu gdje jesu.

Iako se činilo da su neki od arapskih suparnika bili spremni da razbiju diplomatski led sa Asadom prije par mjeseci, američki pritisak je zaustavio napredak u tom smislu. Napori da se Sirija vrati u Arapsku ligu jenjavaju.

Asad vidi “četiri rata”

“Slažem se sa Aasadom – rat nije gotov. Režim nije u neposrednoj opasnosti da padne, ali izazovi su ogromni, politički, ekonomski”, rekao je David Lesch, ekspert za Siriju i autor knjige Sirija: Pad kuće Asad (Syria: The Fall of the House of Assad).

Ako ostane na trenutnom kursu, Sirija će postati sličnija afričkoj zemlji Sudan, smatra Lesch, u kojoj država ima ograničenu kontrolu i gdje su autonomne regije van njenog dometa.

“Pitanje je da li Bašar al ssad – i ljudi oko njega – shvataju da je ovo njihova budućnost?”

U svom govoru, Asad je rekao da se Sirija suočava sa četiri rata: vojnim konfliktom, ekonomskom “opsadom”, borbom protiv korupcije i onim što je opisao kao borbu na društvenim medijima, a za koju kaže da je mjesto gdje neprijatelji Sirije provode propagandnu kampanju.

Komentirajući nestašicu gasa i drugih potrepština, priznao je da je na snazi “velika kriza” i uporedio ekonomske sankcije sa ratom u kojem se bitke gube i dobivaju.

“Uglavnom pobjeđujemo, ali ponekad nailazimo na poteškoće zbog novih metoda neprijateljskih država”, rekao je.

Bosanci uhapšeni u posljednjem uporištu 'Islamske države'
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:26 0:00

Sjedinjene Države kažu da je cilj njihovih sankcija da izoliraju vodstvo Sirije i njene pomagače od globalnih finansijskih i tržišnih sistema, što je odgovor na ratne užase, uključujući korištenje hemijskog oružja. Vlada je porekla korištenje tog oružja.

UN-ova Komisija za ispitivanje stanja u Siriji je ove sedmice izjavila da su vladine snage počinile 32 od 37 hemijskih napada koji su se desili tokom rata, uključujući korištenje klora i sarina.

U novembru je Washington upozorio na značajne rizike za aktere uključene u pošiljke benzina za Siriju i objavio listu brodova koji su dostavljali naftu ovoj zemlji od 2016. godine. Upozorile su na oprezu zbog “prevarantskih prevozničkih praksi".

Očekuje se da će američke sankcije biti pojačane nakon donošenja na snagu novog zakona koji je poznat kao Cezarov.

Zakon nosi ime po sirijskom dezerteru koji je prošvercao desetine hiljada fotografija koje su snimljene u periodu od maja 2011. do augusta 2013. godine, a koje, prema Human Rights Watchu, prikazuju barem 6.786 osoba koje su umrle u vladinom pritvoru.

“Nema novca”

Asad je u prošlosti rekao da su fotografije “optužbe bez dokaza”, i dio zavjere protiv njegove vlade koju finansira Katar.

Evropska unija je također proširila svoje sankcije vezane za Siriju, dodajući na ovu listu u januaru 11 biznismena i pet kompanija uključenih u izgradnju luksuznih nekretnina i drugih projekata koje podržava vlada.

Sirijskoj vladi status izopčenika nije stran: Damask je označen kao država koja sponzorira terorizam od 1979. godine. Sve veća uloga Irana u sirijskoj situaciji komplicira mogućnosti normaliziranja odnosa sa Washingtonom.

Za Ujedinjene Arapske Emirate, arapsku zemlju koja je američki saveznik, a koja je nekad podržavala pobunjenike, suprotstavljanje iranskom utjecaju bilo je dovoljan razlog da u decembru ponovo otvori svoju ambasadu u Damasku – što je bila velika politička podrška Asadu.

Ali ostali, a posebno Saudijska Arabija i Katar, dijele američko suprotstavljanje ovim potezima.

“Damask misli da je dobio rat nakon pada Istočne Gute, tako da nakon vojne pobjede treba političku pobjedu, koja bi uključila strano priznavanje”, rekao je diplomata koji prati pitanja Sirije.

“Saudijska Arabija definitivno neće otvoriti svoju ambasadu, Katar to neće učiniti, kao ni velike zapadne sile”, rekao je diplomata.

“Veliki izazov je ekonomija. Oni mogu reći ‘Mi smo na putu ka rekonstrukciji’, ali neće dobiti nikakav novac.”

UN je tražio pomoć za žrtve rata u Siriji i izbjeglice u regiji na godišnjoj donatorskoj konferenciji koja je u četvrtak održana u organizaciji sa Evropskom unijom u Briselu.

Ali SAD i EU kažu da ne mogu pružiti pomoć za rekonstrukciju ukoliko se u Siriji ne desi politička tranzicija. Ruska vojska je obezbijedila određenu pomoć sa projektima rekonstrukcije, ali lobiranje Moskve nije uvjerilo međunarodnu zajednicu da plati za dugoročnu rekonstrukciju.

XS
SM
MD
LG