Suštinski pristup Bosne i Hercegovine Akcionom planu za članstvo u NATO-u biće moguć tek nakon što bude riješeno pitanje neperspektivne vojne imovine, odnosno, poslije uknjižbe perspektivnih lokacija na državu, tj. na Ministarstvo odbrane BiH. Dodatni podsticaj bh. članstvu u Sjevernoatlantskom vojnom savezu dala je tokom posjete Bosni i Hercegovini američka državna sekretarka Hilari Klinton.
Tokom posjete Bosni i Hercegovini, na svojoj balkanskoj turneji, američka državna sekretarka Hilari Klinton poručila je bh. političarima kako se od njih očekuje da ispune jedini uslov za pristupanje Akcionom planu za NATO – da se uknjiži 63 vojna lokaliteta kao državnu imovinu. Klintonova je takođe izjavila da želi vidjeti Bosnu i Hercegovinu usidrenu u Evropskoj uniji i NATO asocijaciji.
„Kao prvo, da kažem da su naši ciljevi podjednaki. Ako može da dođe zadnja odluka iz Predsjedništva u novembru, ja ću lično da posjetim Ministarstvo u decembru u Briselu i zamoliću i zatražiti da vam se odobri MAP i da postanete članica NATO. Mi smo frustrirani jer, po nama, vaše liderstvo ne potvrđuje ono što većina naroda hoće – da krenete što prije prema Evropskoj uniji i prema NATO-u“, poručila je.
Bosna i Hercegovina je na korak do ulaska u NATO. Pristup NATO-u nastavak je reforme sistema odbrane iz 2001. godine. Sve do podnošenja Akcionog plana za članstvo 2009. godine, u Bosni i Hercegovini je postojala politička sagasnost za ulazak u Atlantski savez. Još 2010. godina na neformalnom sastanku Vijeća Sjeveroatlantskog saveza u estonskoj prijestolnici Talinu, BiH je uslovno primljena u MAP. Međutim, uslov koji je BiH obećala ispuniti još uvijek nije realizovan. Imovinu bi koristilo Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine.
„Za sve te lokacije prikupljena je potrebna dokumentacija koja omogućuje njihovo knjiženje. Ministarstvo odbrane je izradilo i nacrt određenih dokumenata koji su u skladu s dogovorom lidera šestorke iz ožujka ove godine. Riječ je o nacrtu odluka o raspolaganju nepokretnom vojnom imovinom i nacrt dokumenta kojeg je trebalo odobriti Vijeće ministara, koji definira principe raspodjele imovine i koje su nadalje trebali prihvatiti i entiteti. Nažalost, ti dokumenti još uvijek nisu razmatrani, dakle, uvjet još uvijek nije ispunjen. Ispunjenjem tog uvjeta Bosna i Hercegovina će svoj nacionalni program moći dostaviti NATO-u i time će početi i praktična implementacija instrumenta suradnje koji imamo na raspolaganju onda kad uvjet bude ispunjen“, kaže pomoćnik ministra za međunarodnu suradnju u Ministarstvu odbrane BiH Zoran Šajinović.
Ključne stepenice
A uslov nije ispunjen jer poltičkim liderima, čini se, nisu prioritet euroatlantske integracije, ocjenjuje analitičar Miloš Šolaja.
„Da li će se te vojne lokacije riješiti ili ne, to je za sada vrlo neizvjesno s obzirom na političku nestabilnost u Bosni i Hercegovini, gdje to u agendi nove šestorke političkih partija uopšte ne postoji. Dakle, veliko je pitanje da li će se o tome raspravljati. Kako sada stvari stoje, čekaćemo još nekoliko godina. Moguće je da se to riješi u narednih nekoliko dana, ukoliko ima političke volje, ali – koliko vidim – toga za sada nema. U Republici Srpskoj javno mnijenje trenutno ne pokazuje interes za NATO, a NATO želi da ulazak u tu asocijaciju bude demokratski fundiran, dakle, da demokratski bude izražena odluka, da to ne bude samo odluka institucija, a još manje da to bude prisilna odluka nekog drugog, recimo, u slučaju Bosne i Hercegovine, međunarodnih institucija“, kaže Šolaja.
Nakon izjave američke državne sekretarke da će se ona lično u decembru angažovati i pomoći Bosni i Hercegovini da pristupi MAP-u, reakcije glavnih političkih aktera su izostale. Oglasila se jedino Stranka za BiH. Član predsjedništva ove stranke, Sejfudin Hodžić, istakao je da je Klintonova objasnila bh. političarima na koji način mogu ispuniti davno postavljeni uslov za NATO.
„Ona je rekla da je Ustavni sud BiH otklonio bilo kakve pravne sumnje o tome kako ovo pitanje treba riješiti. Dakle, 63 lokacije koje su potrebne oružanim snagama treba uknjižiti na državu Bosnu i Hercegovinu, i samim tim, ona će se lično založiti u decembru da Bosna i Hercegovina dobije MAP u NATO-u.“
Priprema za ulazak u NATO nije lak i jednostavan proces. To je čitav niz transformacija u nekoliko oblasti, koje nisu samo odbrambene, ističe analitačar Miloš Šolaja.
„Ulazak u Akcioni plan za članstvo jedna je od ključnih stepenica za onu zemlju koja izrazi želju da ide u NATO, jer to je praktično prva stepenica ka članstvu. Sve do sada to je bilo partnerstvo i razni drugi odnosi. Akcioni plan za članstvo se primjenjuje od septembra naredne godine kad se prihvati ta aplikacija. Bosna i Hercegovina ima uslovljenu aplikaciju, uslovljena je tim vojnim lokacijama. Ako se i prihvati sad u decembru, to bi počelo naredne godine, može da traje nekoliko godišnjih ciklusa. Partnerstvo za mir je na neki način i priprema za Evropsku uniju jer se radi o ekonomskim, političkim, pravnim, bezbjednosnim, odbrambenim i svim drugim promjenama, tako da je vrlo teško reći da će u ovom trenutku Bosna i Hercegovina početi da primjenjuje taj Akcioni plan za članstvo, jer u međuvremenu dolazi i popis stanovnika kao jedna politički vrlo osjetljiva situacija u Bosni i Hercegovini, a već, kao što vidimo, počinju i pripreme za naredne opšte izbore“, ističe on.
Tokom posjete Bosni i Hercegovini, na svojoj balkanskoj turneji, američka državna sekretarka Hilari Klinton poručila je bh. političarima kako se od njih očekuje da ispune jedini uslov za pristupanje Akcionom planu za NATO – da se uknjiži 63 vojna lokaliteta kao državnu imovinu. Klintonova je takođe izjavila da želi vidjeti Bosnu i Hercegovinu usidrenu u Evropskoj uniji i NATO asocijaciji.
„Kao prvo, da kažem da su naši ciljevi podjednaki. Ako može da dođe zadnja odluka iz Predsjedništva u novembru, ja ću lično da posjetim Ministarstvo u decembru u Briselu i zamoliću i zatražiti da vam se odobri MAP i da postanete članica NATO. Mi smo frustrirani jer, po nama, vaše liderstvo ne potvrđuje ono što većina naroda hoće – da krenete što prije prema Evropskoj uniji i prema NATO-u“, poručila je.
Bosna i Hercegovina je na korak do ulaska u NATO. Pristup NATO-u nastavak je reforme sistema odbrane iz 2001. godine. Sve do podnošenja Akcionog plana za članstvo 2009. godine, u Bosni i Hercegovini je postojala politička sagasnost za ulazak u Atlantski savez. Još 2010. godina na neformalnom sastanku Vijeća Sjeveroatlantskog saveza u estonskoj prijestolnici Talinu, BiH je uslovno primljena u MAP. Međutim, uslov koji je BiH obećala ispuniti još uvijek nije realizovan. Imovinu bi koristilo Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine.
„Za sve te lokacije prikupljena je potrebna dokumentacija koja omogućuje njihovo knjiženje. Ministarstvo odbrane je izradilo i nacrt određenih dokumenata koji su u skladu s dogovorom lidera šestorke iz ožujka ove godine. Riječ je o nacrtu odluka o raspolaganju nepokretnom vojnom imovinom i nacrt dokumenta kojeg je trebalo odobriti Vijeće ministara, koji definira principe raspodjele imovine i koje su nadalje trebali prihvatiti i entiteti. Nažalost, ti dokumenti još uvijek nisu razmatrani, dakle, uvjet još uvijek nije ispunjen. Ispunjenjem tog uvjeta Bosna i Hercegovina će svoj nacionalni program moći dostaviti NATO-u i time će početi i praktična implementacija instrumenta suradnje koji imamo na raspolaganju onda kad uvjet bude ispunjen“, kaže pomoćnik ministra za međunarodnu suradnju u Ministarstvu odbrane BiH Zoran Šajinović.
Ključne stepenice
A uslov nije ispunjen jer poltičkim liderima, čini se, nisu prioritet euroatlantske integracije, ocjenjuje analitičar Miloš Šolaja.
„Da li će se te vojne lokacije riješiti ili ne, to je za sada vrlo neizvjesno s obzirom na političku nestabilnost u Bosni i Hercegovini, gdje to u agendi nove šestorke političkih partija uopšte ne postoji. Dakle, veliko je pitanje da li će se o tome raspravljati. Kako sada stvari stoje, čekaćemo još nekoliko godina. Moguće je da se to riješi u narednih nekoliko dana, ukoliko ima političke volje, ali – koliko vidim – toga za sada nema. U Republici Srpskoj javno mnijenje trenutno ne pokazuje interes za NATO, a NATO želi da ulazak u tu asocijaciju bude demokratski fundiran, dakle, da demokratski bude izražena odluka, da to ne bude samo odluka institucija, a još manje da to bude prisilna odluka nekog drugog, recimo, u slučaju Bosne i Hercegovine, međunarodnih institucija“, kaže Šolaja.
Nakon izjave američke državne sekretarke da će se ona lično u decembru angažovati i pomoći Bosni i Hercegovini da pristupi MAP-u, reakcije glavnih političkih aktera su izostale. Oglasila se jedino Stranka za BiH. Član predsjedništva ove stranke, Sejfudin Hodžić, istakao je da je Klintonova objasnila bh. političarima na koji način mogu ispuniti davno postavljeni uslov za NATO.
„Ona je rekla da je Ustavni sud BiH otklonio bilo kakve pravne sumnje o tome kako ovo pitanje treba riješiti. Dakle, 63 lokacije koje su potrebne oružanim snagama treba uknjižiti na državu Bosnu i Hercegovinu, i samim tim, ona će se lično založiti u decembru da Bosna i Hercegovina dobije MAP u NATO-u.“
Priprema za ulazak u NATO nije lak i jednostavan proces. To je čitav niz transformacija u nekoliko oblasti, koje nisu samo odbrambene, ističe analitačar Miloš Šolaja.
„Ulazak u Akcioni plan za članstvo jedna je od ključnih stepenica za onu zemlju koja izrazi želju da ide u NATO, jer to je praktično prva stepenica ka članstvu. Sve do sada to je bilo partnerstvo i razni drugi odnosi. Akcioni plan za članstvo se primjenjuje od septembra naredne godine kad se prihvati ta aplikacija. Bosna i Hercegovina ima uslovljenu aplikaciju, uslovljena je tim vojnim lokacijama. Ako se i prihvati sad u decembru, to bi počelo naredne godine, može da traje nekoliko godišnjih ciklusa. Partnerstvo za mir je na neki način i priprema za Evropsku uniju jer se radi o ekonomskim, političkim, pravnim, bezbjednosnim, odbrambenim i svim drugim promjenama, tako da je vrlo teško reći da će u ovom trenutku Bosna i Hercegovina početi da primjenjuje taj Akcioni plan za članstvo, jer u međuvremenu dolazi i popis stanovnika kao jedna politički vrlo osjetljiva situacija u Bosni i Hercegovini, a već, kao što vidimo, počinju i pripreme za naredne opšte izbore“, ističe on.
