Dostupni linkovi

Gligorov: Područje Balkana na začelju izlaska iz recesije


Vladimir Gligorov
Ekonomski stručnjak i istraživač Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Vladimir Gligorov, za RSE govori o uticaju globalnih ekonomskih kretanja na zemlje zapadnog Balkana.

RSE: U kojoj je fazi svjetska ekonomska kriza, čija je kulminacija počela krajem 2008. godine? Da li je blizu kraja i zašto se doživljaj ljudi često ne poklapa sa informacijama o izlasku iz krize?

Gligorov: Razvijene zemlje dosta sporije se razvijaju od tzv. zemalja u razvoju, naročito ovih u Aziji i jednim dijelom u nekim evropskim zemljama i u Latinskoj Americi. Što se tiče ovog regiona, zemalja u tranziciji mi ovdje u Institutu računamo sa tom nekom stopom rasta od blizu 3 posto za region u cjelini i nešto manje kada je riječ o Balkanu zato što zemlje kao što su Hrvatska, Rumunija i jednim dijelom Crna Gora imaju nešto sporiji rast ili se nalaze još uvijek u recesiji. Generalno bih rekao da je ovo područje Balkana jedno od jedno od najgorih, kada je riječ o izlasku iz recesije u svijetu uopšte.

RSE: Predsjednik Svjetske banke Robert Zelik je ovih dana upozorio da samo jedan finansijski udar dijeli svijet od nove globalne krize. Da li ste saglasni sa tom ocjenom i kako bi se novi krizni talas odrazio na države Zapadnog Balkana. Koje države bi to teže, odnosno lakše podnijele i da li tu može doći do nekakvog međusobnog prelivanja efekata unutar regiona?

Gligorov: Ne znam na šta je tačno Zelik mislio. Ako je riječ čisto o finansijskom sektoru tačno je da, ukoliko bi došlo do nekih sistemskih problema u bankarskom sektoru recimo SAD ili u euro-zoni to bi sigurno imalo veoma ozbiljne posljedice i povratak recesije. Kada je riječ o drugim zemljama mislim da se neke rezerve iskazuju kada je riječ o Kini. Tamo je inflacija u porastu i to može, ukoliko bi dovelo do nekih, takođe problema bilo u bankarskom sistemu ili u socijalnim odnosima, moglo bi da ima ozbiljnih globalnih posljedica. Konačno, postoji ta zabrinutost oko mogućnosti Japana da finansira svoje obaveze poslije ovih katastrofalnih zemljotresa. Tako da su to neki rizici.
Kada je riječ o Balkanu mislim da su za razliku od prethodne krize ključni rizici sada unutrašnji, socijalne tenzije visoke, političke tenzije takođe.

Kada je riječ o Balkanu mislim da su za razliku od prethodne krize ključni rizici sada unutrašnji, socijalne tenzije visoke, političke tenzije takođe. Veliki broj privrednika je u komplikovanom stanju, da ne kažem u bankrotstvu i to naravno onda vrši pritisak i na finansijski sektor. U ovom trenutku banke nemaju neke velike slabosti ali ukoliko bi došlo do povećanja nenaplativosti kredita onda bi stvari mogle da budu dosta složene i u bankarskom sistemu, naročito u Srbiji i Hrvatskoj. Naravno nikada ne treba isključiti mogućnost, jer se ipak radi o Balkanu da dođe do novih političkih zatezanja. Kao što vidimo razloga ima, kao i uvijek dosta.

RSE: Koliko zemljama Zapadnog Balkana prijeti opasnost od prevelikog zaduživanja?

Gligorov: Zaduženost je ozbiljan problem, naročito prema inostranstvu. Generalno to zaduživanje mora biti, da kažem privremene prirode, odnosno može biti neophodno u ovim periodima kada se proizvodnja još uvijek ne oporavljam, ali kasnije to neće biti više moguće s obzirom na relativno visoke dugove i nivoe zaduženosti koje vidimo u nekim zemljama. Tu je dodatni problem u tome što ti dugovi rastu, a sistemski problemi se ne rješavaju. Nije to samo pitanje potrošnje investicija to je prije svega rješavanje pitanja bilansa u sektoru domaćinstva i u sektoru preduzeća. Nelikvidnost je izuzetno velika manje više svuda tako da je to problem u toliko jer je moguće da će biti potreban novac da se banke ili domaćinstva, kao što vidimo u Srbiji, da se saniraju a to ne može bez zaduživanja države. Ako je država već zadužena ozbiljno onda neće moći to da obavi i onda je to veoma ozbiljan problem
XS
SM
MD
LG