Gotovo svi zaposleni u popularnom zagrebačkom dnevniku „Večernji list“, njih 90 posto, stupit će 30. listopada u generalni štrajk ako vlasnici ne odustanu od otkaza za petero zaposlenih, od toga trojicu foto-reportera, proglašenih za tehnološki višak. Glavni sindikalni povjerenik Sindikata novinara Hrvatske u „Večernjem listu“, Anton Filić:
„Ne može biti riječi o tehnološkom višku jer se koriste usluge stotine honoraraca i to je prema Zakonu o radu vrlo jasna situacija. Tražimo da se riješi problem honorarnih suradnika, koji se protuzakonito u Večernjem listu drže u honorarnom statusu, iako bi im se, prema Zakonu o radu, trebao ponuditi ugovor na neodređeno vrijeme, ugovor o radu.“
U medijima se dešava isto, ili još gore, kao i u trgovini ili graditeljstvu, ali se o tome ne piše. Zaposlenike se prebacuje u „firme-kćeri“, a oni tako gube sva dotadašnja prava iz kolektivnog ugovora. Upravo to je bit problema, kazao je predsjednik Redakcijskog vijeća „Večernjaka“, Marinko Jurasić:
„Njihova prava su bitno ograničena jer su nakon 10-20 godina radnoga staža dobili ugovore sa probnim rokom od tri mjeseca. Nakon tri mjeseca, njima se nakon 20 godina rada u Večernjaku, može reći da nisu zadovoljili.“
Ako u uređenoj firmi, kao što je „Večernji“, novinari počnu dobivati otkaze, ubrzo će pola novinara u Hrvatskoj dobiti otkaze, kaže povjerenik Filić:
„Na pomolu je vrlo opasna situacija i zato mislim da bi smo svi mi novinari iz Hrvatske morali, koliko već možemo, biti zajedno, a ako ništa drugo, ako doista dođe do štrajka, pridružite nam se u štrajku iz solidarnosti.“
Poziv na štrajk solidarnosti
Ako idemo u štrajk, i ako taj dan novine ipak iziđu, mi ćemo jasno dati do znanja da su one nastale na silu, kazala je predsjednica Radničkog vijeća „Večernjeg lista“, Mladenka Šarić. Ona je odbila optužbe iz krugova oko vlasnika da nezadovoljni novinari rade u korist konkurencije i podržala poziv ostalim kolegama na štrajk solidarnosti:
„Mislim da to ne bi bilo loše jer ako se kao struka u jednom trenutku zbilja ne počnemo solidirati jedni s drugima i raditi svi zajedno, novinarstvu u Hrvatskoj može biti samo lošije.“
Predsjednica Sindikata novinara Hrvatske, Gabrijela Galić, upozorila je na ozbiljnost situacije:
„Ono što se zbiva u posljednje vrijeme u Večernjem listu je zapravo preslika kompletnog stanja. Imamo slobodne medije i neslobodne novinare. U svim većim redakcijama imamo kolektivne ugovore, poslodavce koji pokušavaju na sve moguće načine izbjeći te kolektivne ugovore, imamo cijeli niz razloga da budemo nezadovoljni.“
Ilustracija za njenu tezu o neslobodnim novinarima je i činjenica da – osim poslovnog dnevnika „Business.hr“ – niti jedan drugi dnevni list nije objavio informaciju o najavi štrajka u „Večernjem.“:
„Za nas, za probleme koji se nama događaju, za naš svakodnevni život - prostora u medijima nema.“
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, Zdenko Duka, pohvalio je jedinstvo i sindikalnu organiziranost „Večernjakovaca“, prisjećajući se vjerojatno uspjeha poslodavaca da nedavno bez otpora proguraju otkaze i smanjenje prava u kolektivnom ugovoru u „Jutarnjem listu“:
„Izuzetno je pozitivno da se krenulo u ovakav otpor. Nadam se da će dati rezultate.“
„Ne može biti riječi o tehnološkom višku jer se koriste usluge stotine honoraraca i to je prema Zakonu o radu vrlo jasna situacija. Tražimo da se riješi problem honorarnih suradnika, koji se protuzakonito u Večernjem listu drže u honorarnom statusu, iako bi im se, prema Zakonu o radu, trebao ponuditi ugovor na neodređeno vrijeme, ugovor o radu.“
U medijima se dešava isto, ili još gore, kao i u trgovini ili graditeljstvu, ali se o tome ne piše. Zaposlenike se prebacuje u „firme-kćeri“, a oni tako gube sva dotadašnja prava iz kolektivnog ugovora. Upravo to je bit problema, kazao je predsjednik Redakcijskog vijeća „Večernjaka“, Marinko Jurasić:
„Njihova prava su bitno ograničena jer su nakon 10-20 godina radnoga staža dobili ugovore sa probnim rokom od tri mjeseca. Nakon tri mjeseca, njima se nakon 20 godina rada u Večernjaku, može reći da nisu zadovoljili.“
Ako u uređenoj firmi, kao što je „Večernji“, novinari počnu dobivati otkaze, ubrzo će pola novinara u Hrvatskoj dobiti otkaze, kaže povjerenik Filić:
„Na pomolu je vrlo opasna situacija i zato mislim da bi smo svi mi novinari iz Hrvatske morali, koliko već možemo, biti zajedno, a ako ništa drugo, ako doista dođe do štrajka, pridružite nam se u štrajku iz solidarnosti.“
Poziv na štrajk solidarnosti
Ako idemo u štrajk, i ako taj dan novine ipak iziđu, mi ćemo jasno dati do znanja da su one nastale na silu, kazala je predsjednica Radničkog vijeća „Večernjeg lista“, Mladenka Šarić. Ona je odbila optužbe iz krugova oko vlasnika da nezadovoljni novinari rade u korist konkurencije i podržala poziv ostalim kolegama na štrajk solidarnosti:
„Mislim da to ne bi bilo loše jer ako se kao struka u jednom trenutku zbilja ne počnemo solidirati jedni s drugima i raditi svi zajedno, novinarstvu u Hrvatskoj može biti samo lošije.“
Predsjednica Sindikata novinara Hrvatske, Gabrijela Galić, upozorila je na ozbiljnost situacije:
„Ono što se zbiva u posljednje vrijeme u Večernjem listu je zapravo preslika kompletnog stanja. Imamo slobodne medije i neslobodne novinare. U svim većim redakcijama imamo kolektivne ugovore, poslodavce koji pokušavaju na sve moguće načine izbjeći te kolektivne ugovore, imamo cijeli niz razloga da budemo nezadovoljni.“
Ilustracija za njenu tezu o neslobodnim novinarima je i činjenica da – osim poslovnog dnevnika „Business.hr“ – niti jedan drugi dnevni list nije objavio informaciju o najavi štrajka u „Večernjem.“:
„Za nas, za probleme koji se nama događaju, za naš svakodnevni život - prostora u medijima nema.“
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, Zdenko Duka, pohvalio je jedinstvo i sindikalnu organiziranost „Večernjakovaca“, prisjećajući se vjerojatno uspjeha poslodavaca da nedavno bez otpora proguraju otkaze i smanjenje prava u kolektivnom ugovoru u „Jutarnjem listu“:
„Izuzetno je pozitivno da se krenulo u ovakav otpor. Nadam se da će dati rezultate.“
