Dostupni linkovi

Nastavak glasanja, neizvestan izbor novog pape


Počinju konklave za izbor novog pape
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:59 0:00
Drugog dana glasanja za izbor novog pape, crni dim se nadvio nad dimnjakom Sikstinske kapele, što znači da je i drugo glasanje bilo neuspešno.

U Vatikanu 115 kardinala sa pravom glasa ni u sredu nisu izabrali novog papu.

Za sada se ne nazire izraziti favorit, pa se očekuje da će glasanje potrajati duže nego prilikom izbora prethodnog poglavara Rimokatoličke crkve Benedikta XVI, koji je nedavno podneo ostavku.

Misu koja je prethodila konklavi za izbor pape, u utorak u Bazilici svetog Petra u Vatikanu, predvodio je u prisustvu kardinala i hiljade vernika kardinal Anđelo Sodano. U besedi (homilija) nakon mise, Sodano je ukazao na briljantni pontifikat pape Benedikta, pomolivši se Bogu da im podari “dobrog pastira” da vodi Crkvu.

On je istakao da njena misija ostaje ista od vremena Isusa Hrista i svetog Petra, prvog pape – naglašavajući ljubav, žrtvovanje, evangelizam i jedinstvo Crkve.

Posmatrači ističu da je Sodanov govor bio umereniji nego nastup kardinala Josefa Racingera 2005. pre nego što je izabran za papu, kada je žestoko kritikovao “diktaturu relativizma”.

Kardinali s pravom glasa, njih 115, koji su mlađi od 80 godina, popodne su ušli u Sikstinsku kapelu gde su zatvoreni dok ne izaberu 266. papu, a monisnjor Guido Marini, papski ceremonijal majstor, pozvao je sve ostale da izađu napolje (Extra omnes).

Kardinali su položili zakletvu da će "čuvati tajnu o svemu što je direktno ili indirektno vezano za glasanje i ishod glasanja". Prema tradiciji, nakon ulaska kardinala u kapelu, vrata se zaključavaju kao što i sama reč konklava znači (cum clavum), "pod ključem".

U ponedeljak se i oko 90 članova pomoćnog osoblja, uključujući sveštenike koji će služiti kao ispovednici, obezbeđenje, kuvari, čistači, tehničari i medicinsko osoblje, zaklelo na ćutnju o događajima tokom konklave.

Sikstinska kapela je zatvorena za posetioce prošlog utorka, u subotu je na njen krov montiran dimnjak, kao tradicionalno sredstvo komunikacije kardinala u konklavama sa spoljašnjim svetom o rezultatu glasanja.

Montirane su i dve peći u kojima se spaljuju glasački listići kardinala nakon svakog kruga glasanja. Crni dim označava da nema odluke, a beli da je papa izabran.

Kardinali koji su sada odsečeni od sveta dok ne izaberu papu, pa samim tim ne mogu da koriste mobilne telefone ni kompjutere, u utorak su poslali poslednje tvitove, a i Vatikan se pobrinuo da im onemogući pristup društvenim mrežama tako što je postavio uređaje koji ometaju signale za mobilne telefone, internet i skrivene mikrofone.

Kardinali su u utorak glasali samo jednom, a od srede će glasati dva puta ujutru i dva puta popodne. Tako će biti i u četvrtak i petak, ukoliko nijedan od kardinala ne dobije dvotrećinsku većinu - 77 od 115 glasova.

Ako nakon tri dana ne bude rezultata, glasanje se prekida na jedan dan koji će biti posvećen molitvi, sastancima, promišljanju i duhovnoj obnovi. U nedelju će se, nakon bogosluženja, posle podne nastaviti glasanje. Ako se i tada, nakon novih sedam glasanja ne izabere papa, pravi se pauza.

Ako papa ne bude izabran nakon 34 glasanja, tada će se kardinali odlučivati za jednog od dvojice kardinala koji su dobili najviše glasova.

Kada jedan od kardinala dobije potrebnu većinu glasova, prvo pitanje koje mu se postavlja je da li prihvata izbor. A potom on saopštava i ime kojim će ga zvati.

Izabrani kardinal, naime, nema obavezu da prihvati izbor, ali u praksi kardinali koji ne žele da budu pape to, prema pravilu, najave unapred.

Francuski kadrinal Žan-Luj Toran (Jean-Louis Tauran) će objaviti ime novog pape.

"Saopštavam veliku radosti. Izabrali smo papu!“ (Habemus Papam), reči su kojima će se francuski kardinal na latinskom jeziku obratiti sa balkona bazilike Svetog Petra na kraju konklave.

U proteklih 100 godina, nijedna konklava nije trajala duže od pet dana. Međutim, portparol Svete stolice Federiko Lombardi najavljuje da će konklava trajati kratko i da bi novi poglavar 1,2 milijarde katolika mogao biti izabran do kraja ove sedmice.

Prilikom izbora 2005. godine, sada već bivši papa Benedikt Šesnaesti je slovio kao izraziti favorit i dobio je neophodnu podršku već posle četvrtog kruga glasanja.

Izbori će ovoga puta očito trajati duže. Nakon deset kongregacija na kojima je govorilo svih 160 kardinala o ključnim pitanjima sa kojima se suočava crkva kao i kvalitetima koje bi trebalo da ima nova papa – nije se izdvojio jasan favorit.

“Prošli put postojala je ličnost od velikog ugleda (kardinal Racinger), koji je uživao tri, četiri puta veće poverenje nego bilo koji kardinal. To sada nije slučaj. Stoga novi papa treba da se izabere između nekoliko, možda desetine kandidata”, kazao je francuski kardinal Filip Barbarin (Philippe).

Kao glavni takmaci se pominju kardinali Anđelo Skola iz Milana, brazilski Odilo Šerer (Scherer) i američki Timoti Dolan (Timothy).

Šerer je ukazao na izazove pred kojima se nalazi Katolička crkva.

"Moramo da se suočimo sa posledicama kulture koja se brzo širi novim sredstvima komunikacija, kao i širenja svih formi kulturnog izražavanja. Nije najbitnije sa kog kontintenta dolazi papa, odnosno kakvo mu je poreklo, već da li je najbolja osoba da vodi Crkvu u ovom istorijskom trenutku”.

Papa Benedikt Šesnaesti (85) podneo je ostavku prošlog meseca nakon skoro osam godina pontifikata, zbog, kako je rekao, zdravstvenog stanja, i prvi je poglavar Rimokatoličke crkve u poslednjih 600 godina koji je svojevoljno napustio tron Svetog Petra.

Benedikt je izjavio da ga napušta snaga i da nije u stanju da vodi crkvu, koja se očito suočava sa mnoštvom problema, počev od optužbi za seksualne skandale u koje je umešano katoličko sveštenstvo širom sveta do intriga i korupcije u Vatikaskoj banci. Njegova ostavka i poljuljana reputacija Crkve čine izbor čine dodatno neizvesnim izbog novog poglavara. Kardinali će vagati između pritiska da izaberu papu koji će biti sposobni menadžer u cilju reformisanja Vatikana i, istovremeno, inspiriše vernike.

Od 115 kardinala koji imaju pravo glasa, 60 dolazi iz Evrope, 28 ih je Italijana, a samo 19 iz Latinske Amerike, 14 iz Severne Amerike, 11 iz Afrike, 10 iz Azije i jedan iz Australije.
XS
SM
MD
LG