Dostupni linkovi

Vakcine i prava intelektualnog vlasništva između života i smrti


Red za vakcinaciju u Kambodži

Danas vakcine stoje između života i smrti, a prava intelektualnog vlasništva stoje između vakcina i zemalja trećeg svijeta.

Trebaju li zapadne farmaceutske kompanije koje su razvile COVID-19 vakcine zadržati svoje patente, čak i ako to znači kašnjenje od dvije do tri godine u vakcinaciji u zemaljama u razvoju, pita se piše The Free Press Journal.

Nužno ili opasno?

Svjetska zdravstvena organizacija više je puta upozorila na “šokantnu neravnotežu” u raspodjeli vakcina usred pandemije.

“U ovoj pandemiji COVID-19 ponovno smo suočeni s pitanjima oskudice, koja se mogu riješiti diverzifikacijom proizvodnih i opskrbnih kapaciteta i osiguravanjem privremenog odricanja od relevantnog intelektualnog vlasništva”, saopćila je i dr. Maria Guevara, iz organizacije Ljekara bez granica (Medecins Sans Frontieres).

Godinu dana nakon pandemije cijepila se svaka četvrta osoba u bogatim zemljama, u usporedbi s jednom na svakih 500 u zemljama s niskim prihodima, prema procjenama WHO-a.

Većina afričkih zemalja oslanjala se na doze koje je dostavljala globalna platforma COVAX, ali manje od jedan posto stanovništva kontinenta primilo je jednu dozu cjepiva, navodi Our World in Data.

Suprotno tome, Ujedinjena Kraljevina dalo je barem jednu vakcinu gotovo polovici svog stanovništva, u usporedbi s gotovo 40 posto ljudi u SAD-u i više od 19 posto u EU.

COVID je već odnio više od tri miliona života, a naučnici upozoravaju da bi odgađanje vakcinacije moglo biti katastrofalno. Ustvari, mnogi stručnjaci vjeruju da je izgubljeno vrijeme primarni razlog zašto nas je drugi val pogodio takvom žestinom nakon uspjeha početnih mjera suzbijanja.

Međutim, farmaceutske kompanije odbile su podijeliti svoju tehnologiju kojom proizvode vakcine, a pravila o intelektualnom vlasništvu sprječavaju zemlje u stvaranju vlastitih generičkih verzija cjepiva.

To znači da smo ograničeni na opskrbne lance kompanije nositelja patenta. Zbog ove prepreke koristimo samo djelić potencijalnih svjetskih kapaciteta za proizvodnju cjepiva. Znači li to da je profit važniji od ljudskih života? Da li je trgovina važnija od suživota ili čak zdravog razuma? Ova pitanja ostaju neriješena kako se približavamo 26. aprilu, Svjetskom danu intelektualnog vlasništva, piše The Free Press Journal.

Stotinjak zemalja podržava ideju da se privremeno odustane od patentiranja COVID-19 vakcina, ali su protiv prijedloga Sjedinjene Države, Evropska unija, Japan, Ujedinjena Kraljevina, Australija, Kanada i Švicarska, između ostalih.

Procjenjuje se da je za imunizaciju najmanje 70 posto svjetske populacije potrebno 11 milijardi doza cjepiva. Od tih 11 milijardi, potvrđene su narudžbe za 8,6 milijardi doza, od čega je značajnih šest milijardi za zemlje s visokim i srednjim dohotkom, kaže se u analizi Nature, vodećeg svjetskog multidisciplinarnog naučnog časopisa.

Zapravo je polovica doza primijenjenih do sada bila u Evropi i Sjevernoj Americi, dok siromašnije nacije, koje čine 80 posto svjetske populacije, imaju pristup manje od trećine dostupnih doza.

Ako se nastavi trenutna stopa vakcinacije, očekuje se da će glavnina odrasle populacije u naprednim ekonomijama biti cijepljena protiv virusa do sredine sljedeće godine, dok će se vremenski okvir za siromašnije ekonomije vjerojatno proširiti na 2024. godinu - ako se to uopće dogodi, procijenio je The Economist.

Zagovornici privremene suspenzije intelektualnog vlasništva, predvođene Indijom i Južnoafričkom Republikom, ističu da su mnoge kompanije već zaradile milijarde dolara na osnovu javnog financiranja, i kroz istraživanje i razvoj i kroz ugovore o kupnji koji su unaprijed potpisani i plaćeni. Nakon završetka pandemije ponovo bi se zaštitilo intelektualno vlasništvo za COVID-19 vakcine. Farmaceutske kompanije i bogate nacije tvrde da to ne bi ubrzalo proces vakcinacije.

Navode da, čak i ako se patenti ne bi primjenjivali, osiguravanje svih komponenata cjepiva, uspostavljanje tvornica, obuka ljudi i donošenje relevantnih zakona - što je sve bitno za isporuku vakcina - moglo bi potrajati i više od godinu. Također tvrde da bi suspendiranje prava intelektualne svojine ugrozilo inovacije obeshrabrujući buduća ulaganja.

Alternativa ukidanju intelektualnog vlasništva je, kažu, da kompanije pojačaju licenciranje svojih proizvoda u zamjenu za plaćanje. To bi omogućilo da vakcine izrađuju još mnoge druge kompanije. Uz to, Svjetska zdravstvena organizacija uspostavlja pogon za kompanije za razmjenu tehnologije, vještina i drugih znanja o vakcinama. Kompanije i bogatije zemlje također navode da već podržavaju shemu cjepiva pod nazivom COVAX, koja je osigurala više od milijardu doza s ciljem od dvije milijarde do 2021. godine za cijepljenje 20 posto najugroženijih skupina u zemljama kojima je potrebna pomoć.

U izjavi objavljenoj krajem prošle godine, Thomas Cueni, generalni direktor Međunarodne federacije farmaceutskih proizvođača i udruga, ustvrdio je da bi ukidanje nacionalnih i međunarodnih okvira intelektualnog vlasništva bilo “opasno i kontraproduktivno”.

Oči uprte u SAD

Kao jedan od mogućih pomaka prema suspenziji intelektualnog vlasništva je izjava američke trgovinske predstavnice Katherine Tai koja je prošle sedmice kazala da su “značajne nejednakosti koje vidimo u pristupu vakcinama između razvijenih i zemalja u razvoju potpuno neprihvatljive”.

Tai je dodala da se pogreške koje su rezultirale “nepotrebnom smrću i patnjom” tokom epidemije HIV/AIDS-a ne smiju ponavljati. Međutim, SAD tek treba kazati hoće li promijenili svoj stav o odricanju od intelektualnog vlasništva.

Što se tiče Evropske komisije, ona je ranije saopćila da odricanje od patenata neće riješiti probleme s proizvodnim kapacitetima, tvrdeći da kreatori politike trebaju pronaći mjere “za očuvanje poticaja za inovacije”.

Devedesetih godina prošlog stoljeća, kada je HIV/AIDS kriza bila na vrhuncu, milioni ljudi u svijetu u razvoju umrli su bez pristupa potrebnim lijekovima koji su bili dostupni na tržištu, ali su bili pretjerano skupi zbog patentnih pravila.

Više od 170 bivših svjetskih čelnika i nobelovaca pozvalo je nedavno predsjednika Sjedinjenih Država Joea Bidena da odricanjem američkih pravila o intelektualnom vlasništvu učini dostupnijim vakcine protiv COVID-19.

U otvorenom pismu potpisnici su također pozvali predsjednika Bidena da podrži prijedlog na čijem su čelu Južna Afrika i Indija tražeći da Svjetska trgovinska organizacija (WTO) privremeno suspendira patente za COVID-19 vakcine.

Među potpisnicima su i bivši lideri iz regije: bivši predsjednici Hrvatske Ivo Josipović i Kolinda Grabar-Kitarović te bivša premijerka Jadranka Kosor, bivši član Predsjedništva te bivši premijer i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić i Zlatko Lagumdžija, bivši predsjednik i premijer Srbije Boris Tadić i Mirko Cvetković, bivši predsjednik i premijer Crne Gore Filip Vujanović i Igor Lukšić te bivši predsjednik Sjeverne Makedonije Đorđe Ivanov.

“Moralno je bankrotstvo da lideri bogatih zemalja dopuštaju maloj skupini korporacija da tehnologiju vakcina i know-how drže pod ključem, dok svoje ograničene doze prodaju onome ko najviše ponudi”, kazala je Heidi Chow iz Global Justice Now.

Tri vodeća proizvođača vakcina protiv COVID-19 isplatila su dioničarima u posljednjih godinu dana 26 milijardi dolara dividende i otkupa dionica - dovoljno za pokrivanje troškova vakcinacije stanovništva Afrike, kažu u ovoj kampanji.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG