Farangis Najibullah (Priredila Mirjana Rakela)
Aktivisti za ljudska prava upozorili su da se u Uzbekistanu žene koje imaju više od dvoje djece steriliziraju kako bi se zaustavio populacijski boom ove 28 milijunske centralno azijske zemlje. Vlasti to negiraju, no mnogo je žena koje dokazuju da su bile sterilizirane.
Uzbekistanske vlasti tvrde da ne postoji odredba o prisilnoj sterilizaciji žena, već da se ona obavlja kao posljednja mogućnost i to isključivo slobodnom odlukom žene.
Očito je ovakvom izjavom trebalo smiriti javnost, no informacije do kojih dolaze novinari prilično su uznemirujuće. Žene i aktivisti za ljudska prava otkrivaju da su vlasti naredile medicinskim ustanovama da tajno steriliziraju i to najmanje dvije žene mjesečno.
To potvrđuje i našem novinaru jedna liječnica koja je željela ostati anonimna.
„Mnogo je žena koje već imaju četvoro ili petoro djece i one ne mogu priuštiti sebi „luksuz“ još jedne trudnoće, kako iz zdravstvenih, tako i ekonomskih razloga. Kako bismo ih podučili kako da se zaštite, mi smo im preporučili različite metode kontracepcije, uključujući i operaciju. Nitko ne pokušava ograničiti stopu nataliteta. Ali, bolesne ili mlade žene između 17 i 19 ne bi uopće smjele imati djecu. Trebao bi postojati i vremenski interval od najmanje tri godine između dviju trudnoća. Žene starije od 35 ne bi smjele ostati trudne. Samo su ove kategorije potpadaju pod moguće sterilizacije“, potvrđuje ova lječnica.
Zdravstveni radnici tvrde da čak 57 posto žena u provinciji Tashkent ima neku bolest ili anemiju, a što može zakomplicirati trudnoću.
Prisilna sterilizacija
Ova lječnica otvoreno govori da djevojke do 19 godina trebaju studirati, a ne rađati. Upozorava da je u prošloj godini bilo čak 20 djevojčica mlađih od 15 godina koje su ostale trudne.
Suhrob Ismoilov iz jedne znanstvene institucije u Tashkentu kaže da ima osnova za tvrdnju da se se žene pod prijevarom steriliziraju.
„Prema našim informacijama, u pojedinim mjestima, zdravstveni radnici su objavili propise na temelju koji vrše sterilizaciju. Oni moraju najmanje dvije žene mjesečno nagovoriti da dobrovoljno pristanu na operacije."
Haitboy Yokubov, predsjednik humanitarne udruge „Najot“, tvrdi da se žene stavljaju pred gotov čin i da im se tvrdi da je sterilizacija najbolje rješenje.
„Razgovarali smo sa 17 žena. Neke su sterilizirane. Neke od njih imaju rođakinje koje su prošle tu vrstu operacije. One tvrde da su im u bolnici rekli da boluju od neke ginekološke bolesti i da je najbolja prevencija operacija“, ističe Yokubov.
Neke su se žene žalile, no vlasti su im onemogućile odlazak na sudove.
Mlada žena iz grada Khoresm, čija je sestra nedavno sterilizirana, kaže da se sterilizacija vrši protiv volje žene, i bez njenog znanja.
Aktivisti za ljudska prava ističu da strah od sterilizacije tjera mnoge žene da izbjegavaju rutinske preglede, a mnoge rađaju djecu kod kuće kako bi izbjegle moguću sterilizaciju.
Aktivisti za ljudska prava upozorili su da se u Uzbekistanu žene koje imaju više od dvoje djece steriliziraju kako bi se zaustavio populacijski boom ove 28 milijunske centralno azijske zemlje. Vlasti to negiraju, no mnogo je žena koje dokazuju da su bile sterilizirane.
Uzbekistanske vlasti tvrde da ne postoji odredba o prisilnoj sterilizaciji žena, već da se ona obavlja kao posljednja mogućnost i to isključivo slobodnom odlukom žene.
Očito je ovakvom izjavom trebalo smiriti javnost, no informacije do kojih dolaze novinari prilično su uznemirujuće. Žene i aktivisti za ljudska prava otkrivaju da su vlasti naredile medicinskim ustanovama da tajno steriliziraju i to najmanje dvije žene mjesečno.
To potvrđuje i našem novinaru jedna liječnica koja je željela ostati anonimna.
„Mnogo je žena koje već imaju četvoro ili petoro djece i one ne mogu priuštiti sebi „luksuz“ još jedne trudnoće, kako iz zdravstvenih, tako i ekonomskih razloga. Kako bismo ih podučili kako da se zaštite, mi smo im preporučili različite metode kontracepcije, uključujući i operaciju. Nitko ne pokušava ograničiti stopu nataliteta. Ali, bolesne ili mlade žene između 17 i 19 ne bi uopće smjele imati djecu. Trebao bi postojati i vremenski interval od najmanje tri godine između dviju trudnoća. Žene starije od 35 ne bi smjele ostati trudne. Samo su ove kategorije potpadaju pod moguće sterilizacije“, potvrđuje ova lječnica.
Zdravstveni radnici tvrde da čak 57 posto žena u provinciji Tashkent ima neku bolest ili anemiju, a što može zakomplicirati trudnoću.
Prisilna sterilizacija
Ova lječnica otvoreno govori da djevojke do 19 godina trebaju studirati, a ne rađati. Upozorava da je u prošloj godini bilo čak 20 djevojčica mlađih od 15 godina koje su ostale trudne.
Suhrob Ismoilov iz jedne znanstvene institucije u Tashkentu kaže da ima osnova za tvrdnju da se se žene pod prijevarom steriliziraju.
„Prema našim informacijama, u pojedinim mjestima, zdravstveni radnici su objavili propise na temelju koji vrše sterilizaciju. Oni moraju najmanje dvije žene mjesečno nagovoriti da dobrovoljno pristanu na operacije."
Haitboy Yokubov, predsjednik humanitarne udruge „Najot“, tvrdi da se žene stavljaju pred gotov čin i da im se tvrdi da je sterilizacija najbolje rješenje.
„Razgovarali smo sa 17 žena. Neke su sterilizirane. Neke od njih imaju rođakinje koje su prošle tu vrstu operacije. One tvrde da su im u bolnici rekli da boluju od neke ginekološke bolesti i da je najbolja prevencija operacija“, ističe Yokubov.
Neke su se žene žalile, no vlasti su im onemogućile odlazak na sudove.
Mlada žena iz grada Khoresm, čija je sestra nedavno sterilizirana, kaže da se sterilizacija vrši protiv volje žene, i bez njenog znanja.
Aktivisti za ljudska prava ističu da strah od sterilizacije tjera mnoge žene da izbjegavaju rutinske preglede, a mnoge rađaju djecu kod kuće kako bi izbjegle moguću sterilizaciju.
