Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) je na vanrednoj elektronskoj sjednici 9. decembra, privremeno van snage, do konačne odluke, stavio zakon u Republici Srpskoj kojim se zabranjuje finansiranje političkih stranaka u tom bh. entitetu.
Rado se o Zakonu o finansiranju političkih organizacija kojeg je Skupština RS usvojila u maju.
Sporni zakon je usvojen kao odgovor na odluku visokog predstavnika u BiH Crhristiana Schmidta koji je zabranio javno finansiranje Saveza nezavisnih socijaldemokarata Milorada Dodika i Ujedinjene Srpske, na čijem je čelu Nenad Stevandić.
Schmidt je to učinio zbog antiustavnog djelovanja ove dvije stranke, nakon niza secesionističkih odluka RS kojima se podrivaju institucije BiH.
Njime je obustavljeno finansiranje svih političkih partija u RS iz entitetskog i lokalnih budžeta.
To je izazvalo oštre reakcije opozicionih stranaka i nevladinih organizacija, tvrdeći da je novim zakonskim rješenjima u RS ugroženo djelovanje i postojanje opozicionih stranaka, koje ostaju bez prihoda.
Ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu BiH je podnio Darko Babalj, prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
U obrazloženju odluke Ustavni sud je naveo da postoji bitno razlika zakonskih rješenja na državnom i entitetskom nivou u vezi s javnim finansiranjem političkih stranaka.
To, kako je navedeno u saopštenju nakon sjednice Ustavnog suda, "stvara argumentiranu sumnju da bi primjena osporenog zakona mogla ugroziti ustavno načelo vladavine prava i dovesti do nejednakog tretmana političkih subjekata iz RS".
"Sud je posebno istakao da se postupak odlučivanja odvija na kraju budžetske godine, što bi u slučaju kasnijeg usvajanja zahtjeva onemogućilo raspodjelu planiranih sredstava za 2025. godinu i potencijalno ugrozilo planiranje budžeta za 2026. godinu – godinu održavanja opštih izbora", navodi se u saopštenju.
Ustavni sud je ocijenio da bi provođenje zakona prije donošenja konačne odluke moglo izazvati "ozbiljne i neotklonjive" posljedice za političke stranke i nezavisne kandidate.
Sud je naglasio da odluka o privremenoj mjeri ne prejudicira odluku o meritumu zahtjeva.
Inače, zakon kojeg je usvojila Skupština RS je i u direktnoj suprotnosti sa Zakonom o finansiranju političkih stranaka BiH koji propisuje, između ostalog, da fizička lica mogu donirati do 10.000 maraka (5.000 evra) godišnje, dok je pravnim licima dozvoljeno do 50.000 maraka (25.000 evra).
Donacije od firmi koje posluju sa javnim sektorom su zabranjene.
Nova pravila u RS, ne samo da ukidaju budžetska sredstva za sve političke partije u RS, već, suprotno državnom zakonu, omogućavaju enormno povećane donacije iz privatnog sektora.
Zakon omogućava firmama da doniraju do 100.000 maraka (50.000 evra) godišnje, te ne propisuje zabrane za firme koje posluju s javnim sektorom.
