Uz ogroman zadatak čišćenja i saniranja štete uzrokovane uraganom Ida, jednom od najvećih oluja koje su zadesile SAD, zajednice u saveznoj državi Luizijana suočile su se s višesedmičnim prekidom struje i poplavama.
Istovremeno američke federalne vlasti suočavaju se s pitanjima vezanim za ulaganja u infrastrukturu i otpornosti od sve jačih oluja podstaknutih klimatskim promjenama, pišu svjetski mediji.
Nestanak struje, poplave i aligatori
Nakon što je snažni 16-časovni uragan Ida nanio katastrofalnu štetu, ostavljajući naselja nenastanjivim a cijeli grad Nju Orleans bez struje, spasilački timovi pokušavali su u ponedjeljak, 30. avgusta, doći do stanovnika američke savezne države Luizijane koji su ostali zarobljeni u svojim domovima, na tavanima i krovovima napisao je Tajms (The Times).
Prema procjenama komunalnih preduzeća, za popravak elektromreže vjerovatno će trebati nekoliko sedmica, dok su kanalizacioni i vodovodni sistemi pretrpjeli značajnu štetu. Guverner Luizijane Džon Bel Edvards (John Bel Edwards) rekao je da će biti potrebno „mnogo dana“ da pomoć stigne do južnih područja, gdje je oluja pogodila kopno. U ponedjeljak su, ističe list, prijavljene dva smrtna slučaja dok je guverner rekao da se očekuje da će se broj stradalih i povrijeđenih „znatno povećati“.
Ne tako davno obnovljen, gradski sistem zaštite od poplava činio se dovoljno snažnim da spriječi ponavljanje poplave koja je Nju Orleans ostavila pod vodom nakon uragana Katrina 2005. Idin bijes, međutim, srušio je hiljade drveća, krovova, izbio prozore i progutao kuće i zgrade van grada pod, kako ističe list, brutalnom olujom i poplavama. Predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) proglasio je stanje velike katastrofe u državi.
Ida je u nedjelju tokom noći smanjena na tropsku oluju i krenula je prema Misisipiju, zasipajući zemlju jakim vjetrovima, grmljavinom i prijetnjom tornada. Pogodila je i Alabamu i Tenesi, područja koja su prethodnog vikenda već bila pogođena poplavama.
Sintija Li Šeng (Cynthia Lee Sheng), predsjednica okruga Džeferson, najmnogoljudnijeg u Luizijani s oko 432.000 stanovnika, rekla je da je primila izvještaje o ljudima koji su zarobljeni u svojim poplavljenim kućama.
„Ljudi su u vodi do prsa i ne mogu izaći", rekla je za televizijski kanal MSNBC. „Zamislite to kao močvaru. Vani su aligatori. Trenutno smo slomljena zajednica", navodi ona.
Uragan Ida ostavio pustoš u Louisiani
Peti najsnažniji uragan
Više od milion domova i preduzeća u Luizijani i Misisipiju ostalo je bez struje dok se Ida u nedjelju, 29. avgusta, probijala uz vjetrove koji su dosezali 240 kilometara na sat. Brzina vjetra izjednačila ga je s petim najsnažnijim uraganom koji je ikada pogodio američko kopno, piše Asošiejtid pres (Associated Press).
Divovski toranj koji nosi ključne dalekovode preko rijeke Misisipi do područja Nju Orleansa i koji je 2005. preživio uragan Katrinu, nije preživio Idu, saopštila je elektroenergetska kompanija Enterdži (Entergy) naglasivši da je više od 3.000 kilometara dalekovoda i 216 trafostanica van funkcije. Zatvaranje cesta, poplave i jaki vjetrovi uticali su na sposobnost spasilačkih timova da dođu do nekih područja i mogli bi odgoditi obnovu električne energije u tim zajednicama.
Uragan kategorije četiri pojavio se na 16. godišnjicu Katrine koja je probila nasipe Nju Orleansa, razorila grad i usmrtila oko 1.800 ljudi. Ovaj put, dodaje AP, grad je izbjegao katastrofalne poplave ali su gradski zvaničnici i dalje apelovali da se oni koji su se evakuisali drže podalje zbog nedostatka energije i goriva.
Čak i dok je Ida popuštala, tragovi devastacije prošlogodišnjeg uragana Lora ostali su evidentni na krovovima i oštećenim kućama u regiji, ukazuje Asošiejtid pres. Lora, koja je tada bila najmoćnija oluja koja je zadesila Luizijanu od prije američkog građanskog rata 1861., pogodila je jugozapadne okruge 27. avgusta 2020., da bi dva mjeseca kasnije uragan Delta zahvatio isto područje, nakon čega su uslijedile istorijske poplave.
"Ovo su lekcije koje moramo učiti uvijek iznova", rekla je Šeli Velton (Shelley Welton), vanredna profesorica Univeziteta Južna Karolina koja proučava klimatske promjene i energetsko pravo, naglasivši da je potrebno izgraditi infrastrukturu za jače oluje „za koje znamo da dolaze“ kao posljedica klimatskih promjena.
Senator iz Luizijane Bil Kasidi (Bill Cassidy) rekao je da je katastrofa posljednji primjer zašto je njegovoj državi potreban višemilionski budžet za infrastrukturu i poboljšanje otpornosti, koji je, dodaje AP, Senat već usvojio ranije ovog mjeseca a koji će se naći pred Kongresom u septembru.
Paket predviđa oko 50 milijardi dolara za zaštitu od suša i poplava te zaštitu komunalne i druge infrastrukture, te uključuje oko 60 milijardi dolara za nadogradnju električne mreže i izgradnju dalekovoda za proširenje upotrebe obnovljive energije.
Lekcija o otpornosti i infrastrukturi
Iako su slike uragana Ida u Luizijani mračne, dobra vijest je da se čini da je Nju Orleans izdržao oluju, što se moglo i očekivati zahvaljujući ulaganjima u zaštitu od poplava nakon Katrine, pišu urednici lista Volstrit džurnal (The Wall Street Journal) ukazujući na to kako se jačanje infrastrukture protiv „nepredvidive Majke prirode“ isplati.
Nakon udara Katrine, koja je po dolasku na kopno imala snagu oluje kategorije tri, šteta je procijenjena na 125 milijardi dolara, a Nju Orealnsu su trebale godine za oporavak. Vlasti su uložile 14,5 milijardi dolara za jačanje potpornih zidova, nasipa i odvodnih sistema i ta su se ulaganja očito isplatila jer Ida nije probila gradske nasipe.
Ipak, klimatski lobi za Idu okrivljuje upotrebu fosilnih goriva, ukazuje konzervativni njujorški list uz ocjenu da je previše Senatovog proračuna o infrastrukturi posvećeno zelenim inicijativama, a ne otpornosti.
Čak i ovogodišnji izvještaj Međuvladinog panela Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama napominje da je vjerovatno da se globalni udio tropskih ciklona kategorije tri ili više povećao u posljednje četiri decenije, ali da "ograničenja podataka onemogućuju jasno otkrivanje prošlih trendova na globalnom nivou". Ukratko, ukazuje list, ne zna se je li globalno zatopljenje uzrokovalo ili će u budućnosti izazvati intenzivnije oluje.
No, bez obzira koliko se svijet zagrijavao, ekstremnije vremenske prilike će se dešavati. Izgradnja otpornije infrastrukture i bolji sistemi uzbune u vanrednim situacijama učinit će mnogo više dobra od svih klimatskih politika Bajdenove administracije, ocjenjuje Volstrit džurnal uz zaključak da vlada ne može „upravljati plimom i osekom, ali može zaštititi ljude od njih“.
Klimatske promjene i Ida
Kada je uragan Ida stigao do kopna već je bio prikaz katastrofa koje pokreću klimatske promjene, piše Vašington post (The Washington Post) i ukazuje na nalaze posljednjeg klimatskog izvještaja Ujedinjenih nacija da je zagrijavanje uslijed upotrebe fosilnih goriva i drugih ljudskih aktivnosti vjerovatno uzrok povećanja broja uragana visokog intenziteta u posljednjih 40 godina.
U posljednje vrijeme, ističe list, uslovi na okeanu su izuzetno loši. Prema američkoj Nacionalnoj upravi za okeane i atmosferu, dijelovi Meksičkog zaliva su topliji nego na kraju 20. vijeka i istraživanja pokazuju da su ljudska emitovanja gasa koja izazivaju efekat staklene bašte izazvala brže zagrijavanje okeana posljednjih godina nego u bilo kom trenutku od kraja posljednjeg ledenog doba.
Sva ta topla voda za uragane je ono što je benzin za motor automobila, kaže Brajan Tang (Brian) naučnik za atmosferu s univerziteta u Olbaniju. Snažna oluja uzima energiju iz okeana i pretvara je u uskovitlane oblake i jake vjetrove. Kako se Ida razvijala, išla je kroz najtoplije dijelove Meksičkog zaliva, usisavajući energiju koja je podstakla njen brz rast.
Klimatske promjene ne samo što postavljaju pozornicu za veće, žešće i brže oluje, već i čine najsmrtonosniji aspekt uragana – nalete vode – još intenzivnijim, naglašava Vašington post. Za svaki stepen Celzijusa povećanje toplote, vazduh može zadržati sedam odsto više vlage, što dovodi do eksponencijalno jačih padavina tokom oluja.
Porast nivoa mora povezan s globalnim zagrijavanjem također će pojačati posljedice oluje, ukazuje list. Malo je mjesta u SAD trpjelo više zbog porasta nivoa voda kao Luizijana, gdje je more u nekim dijelovima i 60 centimetara iznad nivoa pedesetih godina 20. vijeka. Dio razloga su erozija obale, ali je pogoršano i topljenjem udaljenih glečera i činjenicom da se okeanska voda zagrijavanjem širi.
Facebook Forum