Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Šta tetovaža ima s univerzitetom?


Nepoželjno oblačenje i tetovaža za UNSA, ukoliko prođe Kodeks ponašanja i oblačenja

Nacrt kodeksa ponašanja i oblačenja, koji bi uskoro mogao biti donesen na Univerzitetu u Sarajevu izazvao je brojne komentare. Kodeks propisuje na koji način se trebaju ponašati i oblačiti studenti, profesori i asistenti. Tako bi bile zabranjene mini suknje, visoke štikle, napadna šminka, tetovaže, pirsinzi... Dok jedni osuđuju postojanje bilo kakvih pravila oblačenja i ponašanja, za druge je kodeks neophodan.

Ukoliko Univerzitet u Sarajevu (UNSA) donese Kodeks, u ovom obliku kakav je sada, profesori, asistenti, ali i studenti neće moći na predavanja ili ispite dolaziti u mini suknjama, majcama na bretelice, visokim štiklama, šorcevima, pocijepanoj odjeći. Neće moći ni oni koji imaju pirsing ili tetovažu. Kodeks je jedna od obaveza proizašlih iz Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo (KS), kaže prorektorica za kvalitet Univerziteta u Sarajevu, Majda Čohodar-Husić.

“Taj Kodeks oblačenja i ponašanja trebao bi samo da omogući ono što je postojalo na Univerzitetu i prije, evo obavezao nas je i član Zakona, a to je da bude jedna ugodna radna klima u kojoj će Univerzitet nastaviti da djeluje”, objašnjava Čohodar-Husić.

Univerzitet u Sarajevu i zgrada Pravnog fakulteta
Univerzitet u Sarajevu i zgrada Pravnog fakulteta

Docentica na Fakultetu političkih nauka, Jasna Duraković kaže kako sve visokoobrazovane institucije u sastavu UNSA već imaju vlastite pravilnike o radu i etički kodeks ponašanja i oblačenja:

“To je potpuni nonsense. U današnjem vremenu, kada kao mi napredujemo u nekom procesu EU integracija, prosto je neshvatljivo da se ovakve rigidne mjere, koje ugrožavaju temeljna ljudska, odnosno građanska prava na slobodu izbora, mogu donositi na način da se to, čini mi se, nameće svima nama, i profesorima i studentima”, smatra Duraković.

Inicijativa za donošenje kodeksa oblačenja i ponašanja na Univerziteta u Sarajevu potekla je od Harisa Zahiragića, predstavnika studenata u Upravnom odboru UNSA i bivšeg predsjednika Studentskog parlamenta UNSA. Pored toga, Zahiragić je aktivan član Stranke demokratske akcije. Smatra da svaki Univerzitet mora imati sličan dokument, ali nije za rigorozne zabrane.

“Mislim da je to više nekog savjetodavnog karaktera, nego represivnog. Ne možete vi, naravno nekome zabraniti, ukoliko ima neku tetovažu da ne može dolaziti na predavanja ili fakultet”, objašnjava Zahiragić i kaže kako nije učestvovao u pisanju Kodeksa.

Ovakve zabrane izazvale su lavinu negativnih komentara u akademskoj zajednici. Nacrt kodeksa upućen je svim fakultetima i akademijama u sastavu Univerziteta u Sarajevu koji do 19 jula trebaju dati svoj komentar na ovaj dokument. Studenti smatraju da je Kodeks nepotreban.

“Ja sam prošli semester bila u Zagrebu i tamo je dosta stil oblačenja opušteniji. Svaki drugi student nosio je papuče, iscijepane farmerke i sami profesori dolaze takvi. S druge strane fakultet je dosta sređeniji, bilbioteka je sređena, rokovi isto, nema korupcije kao kod nas, tako da mislim da je ovo samo skretanje sa bitnih stvari”, smatra studentica Ena iz Sarajeva.

Njena koleginica Maja kaže da njen pirsing ne bi trebao nikoga da vrijeđa niti da mu smeta.

“Mislim da je to, pored svih drugih stvari na koje treba da se obrati pažnja, najmanji problem. Moje pocijepane pantalone neće nikome zlo nanijeti, niti će naručiti ničiji integritet ili autoritet”, smatra Lejla, a četvrti student u anketi Tarik dodaje: “Treba da ima neki red i kultura u ovoj državi. Podržavam inicijativu.”

Profesor Vedad Smailagić, sa Filozofskog fakulteta, kaže kako univerzitet nije plaža.

“Pogotovo akademska zajednica mora biti uzor u razumijevanju našeg društva takvog kakvo jeste, da mi ne možemo zabraniti sve što se nama ne sviđa”, stav je profesora Smailagića.

Akademska zajednica mora biti uzor u razumijevanju našeg društva takvog kakvo jeste: Studentski protesti u Sarajevu
Akademska zajednica mora biti uzor u razumijevanju našeg društva takvog kakvo jeste: Studentski protesti u Sarajevu

Profesor Smailagić navodi kako Kodeks u dijelu koji se tiče uposlenika nije uopće potreban, jer sve ono što se kod uposlenika nastoji regulirati kodeksom može biti reguliranom radnim ugovorom, kao naprimjer da ne smije dolaziti pijan na posao. S druge strane, kodificiranje ponašanja studenata na jednom javnom univerzitetu zalazi u lične slobode pojedinaca.

“Mi ne radimo s djecom, mi radimo sa odraslim ljudima, ljudima koji imaju pravo glasa, koji imaju vozačku, ljudima koji su već formirane mlade osobe, za koje mi po definiciji kažemo da su naša budućnost. U tom smislu mi moramao s njima sarađivati, a ne davati određene restrikciji, zabrane koje sub azirane na našem osjećaju određenih vrijednosti”, smatra profesor Smailagić.

Da li je tetovirani Lionel Messi moralno i etički gori od Ronalda koji nije tetoviran i da li je ta razlika presudna za njihov profesionalni odnos prema lopti, pita profesor Smailagić vrlo slikovito.

U kome smislu tetovaža ili piercing imaju bilo kakav negativan utjecaj na moral, etiku ili negativno djeluju na profesionalni odnos? Je li to možda više problem posmatrača, nego posmatranog? Odgovore ćemo vjerovatno dobiti početkom slijedeće akademske godine.

Za kraj dio iz teksta profesora Vedada Smailagića:

“Bosanskohercegovačko društvo do sada je više patilo pod nekim kravatama nego zbog bretelica.”

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG