Potpisom na Memorandum o saradnji, ambasador BiH u Crnoj Gori Izmir Talić i predstavnica UNHCR-a Brita Heleland omogućili su raseljenim i izbjeglim osobama iz BiH koja borave u Crnoj Gori da ubuduće u Ambasadi BiH u Podgorici mogu da podnosu zahtjev za izdavanje pasoša te zemlje.
„Prvi dio projekta je bio u donaciji mobilne stanice za izradu putnih isprava, a drugi dio donacije. Ovo što smo danas potpisali je njihova donacija koja se tiče bezbjednosnih sistema u prostoriji u kojoj će se podnositi zahtjev za izradu viza. Dakle, radi se o stvarima koje je propisalo bh. zakonodavstvo i ja koristim još jednu priliku da zahvalim UNHCR-u na njihovoj donaciji“, rekao je ambasador Izmir Talić.
Dodao je da mogućnost da dobiju pasoš nemaju samo raseljena i izbjegla lica iz BiH koja se nalaze u Crnoj Gori.
„Svi državljani BiH koji se nalaze u Crnoj Gori, a imaju potrebu za novom putnom ispravom, mogu od danas podnositi zahtjev za izdavanje u ambasadi BiH“, kazao je.
Predstavnica UNHCR-a u Crnoj Gori, Brita Heleland podsjetila je da je Vlada u Podgorici omogućila osobama porijeklom iz susjednih zemalja da dobiju status stranca, čime im je omogućila da legalno borave u Crnoj Gori i imaju sva prava kao domicilno stanovništvo, osim biračkog prava.
Predstavnica UNHCR kaže da, prema njihovim saznanjima, manje od polovine građana porijeklom iz BiH koji žive u Crnoj Gori imaju novi status.
„U Crnoj Gori se nalazi 4. 190 izbjeglih iz BiH, a samo 1.645 su dobili novi status, status stranca. Mi još ne znamo da li ovi ljudi koji još nijesu zatražili status stranca u Crnoj Gori imaju pasoš BiH. Ali znamo da je za mnoge od njih teško i komplikovano da se vrate u matičnu zemlju i zato mi mislimo da je ovaj projekat Ambasade i UNHCR zapravo način da im se pomogne“, rekla je Heleland.
Prekogranična saradnja
Istovremeno, u Podgorici je prezentovan projekat koji bi trebalo da mladima u BiH i Crnoj Gori, naročito u pograničnim gradovima u dvije zemlje omogući da prije dođu do posla.
Projekat „Bolje mogućnosti za zapošljavanje mladih“, dio je programa prekogranične saradnje iza kojeg stoji EU.
Cilj projekta, kako kaže Maja Milikić iz Centra za monitoring, je da se srednjoškolci obuče kako bi što spremnije konkurisali za posao.
„Obuka se sastojala iz toga kako da mladi napišu dobar CV, kako da napišu motivaciono pismo, da ovladaju tehnikama samopromovisanja, kako da aktivno traže posao, a da savladaju osnove biznis plana. Posebnu pažnju smo posvetili savjetovanju i pokušajima povezivanja sa potencijalnim poslodavcima, agencijama, web portalima i slično. Organizovano je ukupno 20 jednodnevnih treninga za 500 učenika, 12 treninga održano je u Crnoj Gori i osam u BiH“, napomenula je Milikićeva.
U nekoliko radionica, seminara i treninga do sada bili su uključeni brojni srednjoškolci iz opština na sjeveru Crne Gore, kao i mladi iz Foče i Goražda, gdje vlada velika nezaposlenost.
Novac za projekat obezbijedila je EU. Predstavnica EU Ditta von Sigsfield navodi i druge ciljeve prekogranične saradnje u zemljama regiona.
„Cilj prekogranične saradnje nije samo promovisanje dobrosusjedskih odnosa i povjerenja, pomaganje da se eleminišu bilateralni problemi između zemalja prije njihovog pristupanja EU, nadgledanje pomirenja proširivanje održivog ekonomskog i socijalnog razvoja u pograničnim regionima koji su najčešće i najnerazvijeniji, već takođe da podstakne saradnju između zemalja na nivou lokalnog stanovništva“, zaključila je Ditta von Sigsfield.
„Prvi dio projekta je bio u donaciji mobilne stanice za izradu putnih isprava, a drugi dio donacije. Ovo što smo danas potpisali je njihova donacija koja se tiče bezbjednosnih sistema u prostoriji u kojoj će se podnositi zahtjev za izradu viza. Dakle, radi se o stvarima koje je propisalo bh. zakonodavstvo i ja koristim još jednu priliku da zahvalim UNHCR-u na njihovoj donaciji“, rekao je ambasador Izmir Talić.
Dodao je da mogućnost da dobiju pasoš nemaju samo raseljena i izbjegla lica iz BiH koja se nalaze u Crnoj Gori.
„Svi državljani BiH koji se nalaze u Crnoj Gori, a imaju potrebu za novom putnom ispravom, mogu od danas podnositi zahtjev za izdavanje u ambasadi BiH“, kazao je.
Predstavnica UNHCR-a u Crnoj Gori, Brita Heleland podsjetila je da je Vlada u Podgorici omogućila osobama porijeklom iz susjednih zemalja da dobiju status stranca, čime im je omogućila da legalno borave u Crnoj Gori i imaju sva prava kao domicilno stanovništvo, osim biračkog prava.
U Crnoj Gori se nalazi 4. 190 izbjeglih iz BiH, a samo 1.645 su dobili novi status, status stranca.
„U Crnoj Gori se nalazi 4. 190 izbjeglih iz BiH, a samo 1.645 su dobili novi status, status stranca. Mi još ne znamo da li ovi ljudi koji još nijesu zatražili status stranca u Crnoj Gori imaju pasoš BiH. Ali znamo da je za mnoge od njih teško i komplikovano da se vrate u matičnu zemlju i zato mi mislimo da je ovaj projekat Ambasade i UNHCR zapravo način da im se pomogne“, rekla je Heleland.
Prekogranična saradnja
Istovremeno, u Podgorici je prezentovan projekat koji bi trebalo da mladima u BiH i Crnoj Gori, naročito u pograničnim gradovima u dvije zemlje omogući da prije dođu do posla.
Projekat „Bolje mogućnosti za zapošljavanje mladih“, dio je programa prekogranične saradnje iza kojeg stoji EU.
Cilj projekta, kako kaže Maja Milikić iz Centra za monitoring, je da se srednjoškolci obuče kako bi što spremnije konkurisali za posao.
„Obuka se sastojala iz toga kako da mladi napišu dobar CV, kako da napišu motivaciono pismo, da ovladaju tehnikama samopromovisanja, kako da aktivno traže posao, a da savladaju osnove biznis plana. Posebnu pažnju smo posvetili savjetovanju i pokušajima povezivanja sa potencijalnim poslodavcima, agencijama, web portalima i slično. Organizovano je ukupno 20 jednodnevnih treninga za 500 učenika, 12 treninga održano je u Crnoj Gori i osam u BiH“, napomenula je Milikićeva.
U nekoliko radionica, seminara i treninga do sada bili su uključeni brojni srednjoškolci iz opština na sjeveru Crne Gore, kao i mladi iz Foče i Goražda, gdje vlada velika nezaposlenost.
Novac za projekat obezbijedila je EU. Predstavnica EU Ditta von Sigsfield navodi i druge ciljeve prekogranične saradnje u zemljama regiona.
„Cilj prekogranične saradnje nije samo promovisanje dobrosusjedskih odnosa i povjerenja, pomaganje da se eleminišu bilateralni problemi između zemalja prije njihovog pristupanja EU, nadgledanje pomirenja proširivanje održivog ekonomskog i socijalnog razvoja u pograničnim regionima koji su najčešće i najnerazvijeniji, već takođe da podstakne saradnju između zemalja na nivou lokalnog stanovništva“, zaključila je Ditta von Sigsfield.
