Dostupni linkovi

UN još uvek nema odgovor na krizu u Siriji


Vojna oklopna vozila raspoređena u centralnom gradskom delu, Hama, 01. avgist 2011.
Vojna oklopna vozila raspoređena u centralnom gradskom delu, Hama, 01. avgist 2011.
Savet bezbednosti UN nastavlja u utorak raspravu o krizi u Siriji. Konsultacije od ponedeljka uveče zavšene su bez konkretnih rezultata, u trenutku kada sirijska vojska nastavlja da tenkovima suzbija demonstrante u gradu Hama u kojem je od nedelje ubijeno oko 140 lica.

U Siriji je u poslednja 24 sata poginulo 24 civila, među kojima njih deset su ubili pripadnici snaga reda nakon molitve u ponedeljak uveče prvog dana ramazana, izjavio je šef sirijske Organizacije za zaštitu ljudskih prava Abdel Rahman.

Sirijska vlada je obećala reforme ali tvrdi da su građani i njene trupe na udaru "naoružanih bandi" koje podržavaju strane sile, ali čije ime nije navedeno.

Dodao je da je policija u ponedeljak uveče uhapsila više od 150 ljudi.

Stanovnici napuštaju grad Hamu u strahu od snaga bezbednosti koje napreduju ka centu.

Noćašnja hitna sednica Saveta bezbednosti je sazvana na zahtev Italije i Nemačke, nakon što je sirijska vojska u ofanzivi širokih razmera u nedelju ubila gotovo 140 civila, među kojima njih 100 je stradalo u Hami, jednom od glavnih uporišta pobunjenika u centralnoj Siriji.

Kako navode diplomate koje su prisustvovale sastanku, visoki zvaničnik UN izneo je tokom razgovora podatke o 3.000 nestalih i 12.000 uhapšenih od početka protesta u martu na kojima opozicija traži odlazak sa vlasti predsednika Bašara al-Asada.

Velika Britanija, Francuska, Nemačka i Portugal su se uz podršku SAD zalagale se za usvajanje nacrta rezolucije kojom bi se osudila brutalna represija koju sprovodi režim u Siriji. Nagovešteno je da bi o tom nacrtu rezolucije moglo da se raspravlja tokom današnjeg nastavka konsultacija.

Dve stalne članice saveta, Rusija i Kina ranije su već zapretile vetom na usvajanje rezolucije o Siriji, a u tome su dobile podršku Brazila, Indije i Južne Afrike.

Diplomate međutim, navode da su sve članice tokom poslednjih konsultacija izrazile zabrinutost zbog ekskalacije nasilja i da postoji mogućnost da se u Savet bezbednosti ipak, postigne dogovor.
Ima naznaka da je Rusija spremna da podrži ublaženiji tekst.

Ruski ambasador Vitalij Čurkin istakao je da „smo još uvek u senci događaja u Libiji gde se Rezolucija Saveta bezbednosti primenjuje na nedopustivi način i ne možemo a da to nemamo u vidu razmatrajući šta možemo a šta ne u Siriji“.

Vlast guši protest tokom Ramazana

Rusija, Kina i druge zemlje koje se protive nacrtu rezolucije, nezadovoljne su što je NATO iskoristio rezolucije o Libiji kako bi opravdao vazdušne napade na tu zemlju.

Američka ambasadorka Suzan Rajs (Susan Rice) ističe da je navođenje situacije u Libiji „izgovor onih koji ne žele da se suoče sa onim šta se dešava u Siriji“.

NATO i EU su odbacili da bi usvajanje rezolucije o Siriji moglo da otvori put vojnoj intervenciji protiv Al-Asadovog režima.

Načelnik združenog štaba Armije SAD admiral Majk Mulen (Mike Mullen) u izjavi tokom današnjeg boravka u Bagdadu.

Admiral Mike Mullen, načelnik združenog štaba Armije SAD u Washington, DC, 31. mart 2011.
"Kada je reč o Siriji, osuđujemo nasilje i treba ga zaustaviti što je pre moguće. Nema nikakvih naznaka da će SAD biti direktno umešane u tamošnja zbivanja. Politički i diplomatski, nastojimo da izvršimo što veći pritisak kako bismo podstakli promene u Siriji na koje pozivaju i mnoge druge zemlje", naglasio je on.

Sirijski ministar odbrane Ali Habib je među pet članova Asadove vlade kome je Evropska Unija uvela zabranu putovanja i zamrznula imovinu na starom kontinentu, saopšteno je u utorak u Briselu.

Time je lista sirijskih zvaničnika protiv kojih su uvedene sankcije, među kojima je i predsednik Bašar Al-Asad, povećana na 35.

Italija je opozvala svog ambasadora u Siriji, navodeći kao razlog "užasnu represiju" nad građanima.
Stranim novinarima je zabranjen ulazak u Siriju.

Čini se da su obe strane rešene da nastave sa svojom strategijom: demonstranti da i dalje sede na ulici a vlasti da koriste represiju protiv njih.

Sirijska vlada je obećala reforme ali tvrdi da su građani i njene trupe na udaru "naoružanih bandi" koje podržavaju strane sile, ali čije ime nije navedeno.

Sadašnja akcija sirijskih bezbednosnih snaga ima za cilj da spreči širenje protesta tokom Ramazana, kada muslimani prisustvuju noćnim molitvama, nakon dnevnog posta.

Hama, koja je uporište demonstranata – ima važno mesto u istoriji moderne Sirije. Bivši predsednik Sirije Hafez Al-Asad, otac sadašnjeg šefa države Bašara, poslao je trupe da uguši pobunu „Muslimanske braće“, odnosno sunitske opozicije.

Nekoliko desetina hiljada ljudi je ubijeno, a grad je sravnjen sa zemljom.
XS
SM
MD
LG