U novom izvještaju Ujedinjenih nacija navodi se da je Rusija možda ubila najmanje 32 ukrajinska ratna zarobljenika od decembra 2023. do februara ove godine.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa na engleskom jeziku, Kancelarija Visokog komesara za ljudska prava (OHCHR) 26. marta je rekla da je u ta tri mjeseca primila izvještaje o pogubljenjima najmanje 32 ratna zarobljenika, kao i da su potvrdili ubistvo sedam zarobljenih ukrajinskih vojnika.
U izvještaju OHCHR-a dodaje se da su ukrajinski ratni zarobljenici ubijeni nakon što su položili oružje ili tokom ispitivanja.
Deset godina od ruske okupacije Krima
Nedelju dana ranije, krimski političar je ukazao na mogućnost "otcepljenja" poluostrva od Ukrajine. Demonstranti na ulicama Krima u to vreme su radili na svrgavanja proruskog predsednika Viktora Janukoviča u, kako su Ukrajinci to nazvali, "revoluciji dostojanstva".
Ranije tog dana, oko 60 proruskih naoružanih ljudi zauzelo je tu zgradu, kao i nekoliko kontrolnih punktova na poluostrvu Krim.
Neobeleženi ruski vojnici pojavili su se širom Krima i postali poznati kao "mali zeleni ljudi". Kremlj je prvobitno tvrdio da su ti vojnici pripadnici lokalnih grupa za "samoodbranu", ali je kasnije priznao da su to bili profesionalni ruski vojnici.
Istog dana, proruski premijer Krima pozvao je Kremlj da "pruži pomoć u obezbeđivanju mira i spokoja" na Krimu.
Veliki broj proruskih stanovnika na Krimu počeo je da izlazi na ulice zajedno s neobeleženim ruskim vojnicima, povećavajući pritisak na ukrajinske trupe koje su bile sve više izolovane u svojim bazama. Na Krimu su u to vreme etnički Rusi činili oko 60 odsto stanovništva.
Baza ukrajinskih vazduhoplovnih snaga postala je jedna od poslednjih ukrajinskih položaja na Krimu pošto je njen komandant odbio da je preda ruskim trupama. Na kraju su ga uhapsile ruske snage, a ukrajinsko osoblje je proterano.
Dok su proruske snage prekinule emitovanje ukrajinskih vesti i počele da puštaju ruske državne televizijske kanale, nekoliko timova stranih novinara koji su radili na Krimu je fizički napadnuto, a dva ukrajinska novinara su kidnapovana.
Privremeni ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk obećao je da se Ukrajina neće odreći "ni inča" svoje teritorije dok je ruska kontrola nad Krimom postojala sve čvršća i život bio sve opasniji za lokalno stanovništvo koje se protivilo ilegalnoj aneksiji.
Referendum 16. marta, koji nije ponudio opciju da Krim zadrži status quo, Kijev je proglasio nezakonitim i većina zemalja ga nije priznala. Birači su se velikom većinom odlučili da se pridruže Rusiji u glasanju koje je naširoko odbačeno kao falsifikovano.
Putin je kasnije otkrio da je nameru da "počne da radi na vraćanju Krima Rusiji" izrazio u februaru 2014. na kraju celovečernjeg sastanka s ruskim službama bezbednosti.
Sovjetski lider Nikita Hruščov je 1954. Krim "poklonio" Ukrajinskoj Sovjetskoj Socijalističkoj Republici, što je tada uglavnom bio simboličan potez, ali s dubokim posledicama posle raspada Sovjetskog Saveza.
Ruski predsednik se tokom obraćanja stanovnicima Krima obratio kao "građani Rusije".
Brod je kasnije zaplenjen i uključen u sastav ruske mornarice
Nakon što je poluostrvo Krim stavljeno pod čvrstu rusku kontrolu, 7. aprila je pripremljena pozornica za rat kada su proruske grupe u Donjecku i Lugansku upale u vladine kancelarije i uzele oružje. Kijev je odgovorio najavom početka "kontraterorističke" operacije.
Iz te međunarodne organizacije su saopštili da su tokom izvještajnog perioda razgovarali sa 60 ukrajinskih ratnih zarobljenika koji su pušteni u sklopu razmjene zarobljenika.
"Više od polovine zarobljenika, svi muškarci, izjavili su da su bili izloženi seksualnom nasilju, elektrošokovima i premlaćivanjima", navodi se u izvještaju.
Kremlj još nije komentarisao izvještaj UN-a.
Ukrajinski vojnici na frontu nastavljaju borbe uprkos nedostatku municije
Uprkos gubitku teritorija u istočnim regionima, brojčano nadjačani i slabije naoružani vojnici Ukrajine vode žestoke borbe sa snagama Kremlja, iako su pod pritiskom velike nestašice municije.
Snage Kijeva su bile prinuđene da se povuku iz industrijskog čvorišta, grada Avdijivke, prošlog meseca posle, kako je jedan komandant opisao, "paklene" bitke. Zauzimanje Avdijivke je najznačajniji teritorijalni dobitak Rusije otkako su njene snage ušle u Bahmut u maju prošle godine.
Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine general-pukovnik Oleksandr Sirski najavio je promene komandanata nekoliko borbenih brigada kada je bio u obilasku istočnog dela fronta.
Sirski je napisao na Telegramu 2. marta da "neke brigade uspevaju da obuzdaju neprijateljske napade i drže svoje položaje, dok druge ne".
Kijev se zavetovao da će osloboditi sve teritorije koje je okupirala Rusija, uključujući poluostrvo Krim, koje je Kremlj nezakonito anektirao 2014. godine.
Kancelarija UN-a takođe je saopštila da je intervjuisala 44 ruska ratna zarobljenika, koji su rekli da su bili mučeni ili neposredno nakon zarobljavanja ili tokom prevoza u pritvor.
U međuvremenu, Ukrajina je saopštila da je oborila deset od 13 dronova tipa Šahid koje je Rusija lansirala u ranim jutarnjim satima 27. marta.
Rusija je takođe saopštila da su njene snage u ranim jutarnjim satima oborile 18 ukrajinskih projektila ispaljenih na Belgorodsku oblast.
Ni Kijev ni Moskva nisu komentarisali tvrdnje druge strane.
Ujedinjene nacije su 21. februara saopštile da je najmanje 10.582 ukrajinskih civila ubijeno, a preko 19.875 ovrijeđeno od početka ruske agresije na Ukrajinu u februaru 2022.
Procjenjuje se da je stvarni broj civilnih žrtava puno veći.
Moskva negira da napada civile u Ukrajini.