UN eksperti: Pohvale za napredak u traganju za nestalima

Izaslanstvo Visoke povjerenice za ljudska prava završilo je trodnevnu posjetu Hrvatskoj gdje su o temi rješavanja sudbina nestalih razgovarali sa predstavnicima državnog, lokalnog i nevladinog sektora. Hrvatska je pohvaljena za velik napredak u traganju za nestalima, a upozoreno je da to pitanje traži hitno rješavanje. U Hrvatskoj se traga za još 1.642 nestale osobe.

Pohvale Hrvatskoj u rješavanju sudbina nestalih i upozorenje da je to pitanje koje zahtijeva hitno rješavanje – to su glavne poruke preliminarnog izvještaja izaslanstva Visoke povjerenice za ljudska prava predstavljenog danas u Zagrebu.

„U postupanju Hrvatske Vlade u slučajevima nestalih osoba zamjećuje se vrlo važan i snažan napredak unazad nekoliko godina. U rješavanju preostalih slučajeva Vlada mora postupati sa izuzetnom hitnoćom - dvadeset godina nakon rata nužno je da Vlada iskoristi sva sredstva koja su joj na raspolaganju“, kazao je voditelj izaslanstva, argentinski profesor prava Ariel Dulitzky.

Pohvaljena je suradnja hrvatskog Državnog odvjetništva sa tužiteljstvima susjednih zemalja, ali je ukazano na probleme u suradnji u procesuiranju ratnih zločina.
„Procesuiranje ovih predmeta je u značajnoj mjeri usporeno zbog nedostupnosti svjedoka, ali i visoko izraženog stepena njihove nespremnosti da svjedoče o tome što se desilo sa nestalim osobama. Dodatna teškoća je činjenica da su u nekim predmetima okrivljeni nedostupni pravosudnim organima i uglavnom se nalaze na teritoriju susjednih zemalja čije državljanstvo imaju, što prevenira njihovo izručenje pravosudnim organima Republike Hrvatske“, navela je članica izaslanstva iz BiH Jasminka Džumhur.

Pohvaljena je i regionalna suradnja.

„Već niz godina izvanredna je saradnja između tijela za traženje nestalih u regionu. I na jučerašnjoj ekshumaciji u Slunju kojoj je prisustvovao moj kolega Dulitsky bili su predstavnici tijela za traženje nestalih iz susjedne zemlje.“

Naime, od 16. do 18. lipnja na groblju u Slunju izvršena je ekshumacija posmrtnih ostataka 18 osoba smrtno stradalih 1995. godine u vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“. Grobnica u Slunju nastala je humanom asanacijom šireg područja Slunja nakon vojno-redarstvene operacije „Oluja“, kada su svi pronađeni neidentificirani posmrtni ostaci pokopani sukladno Ženevskim konvencijama. Ekshumaciji su nazočili promatrači iz Republike Srbije.

Izaslanstvo je upozoreno na nejednakost u reparaciji, pa primjerice država snosi sve troškove sahrane pronađenog hrvatskog vojnika koji se vodio kao nestali, dok kod sahrane civilne osobe koja se vodila kao nestala snosi tek dio troškova. Također, primanja članova obitelji nestalog branitelja viša su nego primanja člana obitelji nestalog civila.

„Radna grupa zapaža da su u Republici Hrvatskoj učinjeni značajni napori na memorijalizaciji i da je uspostavljen jedinstveni sistem obilježavanja masovnih grobnica, dok predstavnici udruženja obitelji nestalih Srba ukazuju da nije osigurana jednaka pažnja vlasti kod obilježavanja masovnih grobnica svih nestalih osoba bez obzira na njihovu etničku pripadnost.“

U Hrvatskoj se traga još za 1642 osobe nestale u ratu u Hrvatskoj, njih 838 nestalih 1991 i 1992, dakle većinom Hrvati , i njiih 704 nestalih 1995, dakle većinom Srbi, a za još 900 posmrtnih ostataka izvršena je DNK analiza, ali se podaci ne podudaraju sa podacima iz baze krvi Republike Hrvatske.

„Upravo zbog toga je Hrvatska i potpisala ovaj sporazum sa Međunarodnom komisijom za nestale, koja raspolaže podacima za nestale osobe iz susjednih država i da bi se ukrštanjem tih podataka moglo doći do smanjenja ovog broja od 900 osoba. Te osobe su pronađene na teritoriju Republike Hrvatske, vlasti su obavile svoj dio posla, izvršena je sudsko-medicinska obrada“, kazala je Jasminka Džumhur.

Nacrt izvještaja o Hrvatskoj bit će koncem godine dostavljen hrvatskoj Vladi na očitovanje, a nakon posjete i ostalim državama regije, glavni nalazi i preporuke izaslanstva bit će sljedeće godine predstavljeni UN-ovom vijeću za ljudska prava.