Muzej u Pragu koji je nekada čuvao gotovo milijun artefakata vezanih uz ukrajinsku borbu za neovisnost, zatvorile su komunističke vlasti Čehoslovačke 1948. godine.

Sadržaj muzeja bio je razasut i uvelike izgubljen, no Radio Slobodna Europa (RSE) je pronašao ostatke muzeja koji su do danas preživjeli u dva praška arhiva.

Muzej oslobodilačke borbe Ukrajine nastao je nakon egzodusa Ukrajinaca u Čehoslovačku koji je uslijedio nakon boljševičke invazije na Ukrajinu u razdoblju od 1917. do 1921. godine.

Do ranih 1920-ih, deseci tisuća Ukrajinaca i Rusa koji su bježali pred boljševičkim preuzimanjem vlasti potražili su utočište u Čehoslovačkoj.

Mlada čehoslovačka nacija odabrana je kao sigurno utočište za mnoge zahvaljujući onome što je Prag nazvao "Akcija ruske pomoći".

Ova državna inicijativa pokrenuta je 1921. godine s ciljem financijske potpore za oko 20.000 Rusa, Ukrajinaca i Bjelorusa koji su bježali pred komunističkim preuzimanjem vlasti u bivšem Ruskom Carstvu.

Olha Zubko, ukrajinska povjesničarka koja je opširno pisala o egzodusu u Čehoslovačku 1920-ih, rekla je za RSE da je ta inicijativa pomoći bila pokušaj Praga da potakne buduće diplomatske veze.

"Čehoslovačko vodstvo nadalo se da će ukrajinski emigranti biti u egzilu samo privremeno te da će se, nakon povratka kući u [neovisnu] Ukrajinu, sjećati onoga što je učinjeno", rekla je.

Čehoslovačka vlada aktivno je poticala novopridošle prognanike da osnuju vlastite kulturne organizacije.

Za Ukrajince, čiju su borbu za neovisnost boljševičke snage slomile 1921. godine, potreba za muzejem posvećenim ukrajinskoj borbi za suverenitet smatrana je prioritetom.

U svibnju 1925. u Pragu je osnovan Muzej oslobodilačke borbe Ukrajine.

Dmitro Antonovič, direktor muzeja rođen u Kijevu, pozvao je na donacije "svega" što je povezano s ukrajinskom borbom za neovisnost.

"Ono što se čini potpuno nepotrebnim i neisplativim ponekad može biti od velike važnosti i vrijednosti", rekao je Antonovič.

Osim doniranih artefakata, financijske donacije stizale su od Ukrajinaca koji su živjeli u egzilu diljem svijeta.

Jedno je pismo muzeju poslao stariji Ukrajinac koji je živio u siromašnoj četvrti u Sjedinjenim Državama, napisavši: "Ponekad pomognem grobaru iznijeti mrtvaca, a on mi za to baci nekoliko centi. Tako sam uštedio dolar koji šaljem Muzeju oslobodilačke borbe Ukrajine u Pragu".

Mnogi artefakti stigli su iz ukrajinskih koncentracijskih logora u Čehoslovačkoj, gdje su razoružani ukrajinski vojnici, poraženi od boljševika u Ukrajini, čekali mogući povratak kako bi ponovno zauzeli svoju domovinu.

Nakon nacističkog preuzimanja Čehoslovačke u Drugom svjetskom ratu, okupacijske njemačke vlasti dopustile su žestoko antisovjetskom muzeju da nastavi s radom, ali je financijska potpora iz zapadnih zemalja bila prekinuta.

Do 1940-ih muzej je, prema izvješćima, čuvao gotovo milijun dokumenata, fotografija i artefakata povezanih s ukrajinskom državnosti.

Početak kraja za muzej uslijedio je u veljači 1945. godine, kada je teško oštećen u savezničkom zračnom napadu na Prag.

Kako su se sovjetske snage približavale Pragu, mnogi Ukrajinci povezani s antisovjetskim pokretom za neovisnost svoje domovine pobjegli su na zapad.

Kako su Sovjeti učvršćivali svoju kontrolu nad Srednjom Europom, "oslobodilački" muzej promijenio je ime u politički neutralnije: "Ukrajinski muzej".

No, uslijed upada Ukrajinske ustaničke vojske u Čehoslovačku, u kojima su poginuli deseci civila, stavovi prema ukrajinskom nacionalizmu u Čehoslovačkoj su otvrdnuli i zaredali su se pozivi na zatvaranje muzeja.

U veljači 1948. komunisti predvođeni Sovjetima preuzeli su vlast u Čehoslovačkoj, a ukrajinski muzej zatvoren je mjesec dana kasnije, zbog svog djelovanja pod nacističkom vlašću u Pragu.

U nalogu za njegovo zatvaranje opisan je kao ustanova koju je "osnovala desničarska skupina ukrajinskih emigranata" koji su prikupljali "antisovjetski politički materijal pod krinkom znanstvenog rada".

Nakon zatvaranja muzeja, većina njegovih artefakata razasuta je po raznim institucijama u SSSR-u.

Slike u ovoj galeriji preuzete su iz češkog Nacionalnog arhiva i Slavenske knjižnice, koji čuvaju neke od rijetkih dokumenata koji su ostali u Pragu.