Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarao je 10. oktobra s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u Parizu i talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni u Rimu u sklopu nastojanja da za Ukrajinu osigura dodatnu vojnu i finansijsku pomoć.
Zelenski je prethodno u Londonu razgovarao s britanskim premijerom Keirom Starmerom i generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom, koji je prošle sedmice boravio u Kijevu nakon što je preuzeo vođenje zapadnog vojnog saveza.
Ukrajinski predsjednik je na turneji po evropskim zemljama dok se Kijev suočava sa nemilosrdnim svakodnevnim zračnim napadima i ofanzivom ruskih snaga na istoku u kojoj ostvaruju postepeno napredovanje.
Zelenski je na mreži X naveo da je na sastancima sa Starmerom, Macronom i Rutteom "izložio detalje" svog predloga za "pobjednički plana" za poraz ruskih snaga i da očekuje da će to preneti i Meloni. Dodao je da su se on i ostali lideri saglasili da zajedno rade na planu, ali nije dao detalje o njemu.
Zelenski je rekao da su razgovarali o transatlantskoj saradnji i daljem vojnom jačanju Ukrajine. Nije naveo detalje, ali je rekao da su "to koraci koji će stvoriti najbolje uslove za povratak pravednog mira".
Ukrajinski predsjednik je rekao da je rat s Rusijom u kritičnoj tački kako se približavaju američki predsjednički izbori i kako zima stiže u Ukrajinu.
"Sljedeći mirovni samit mora biti u novembru. Plan će biti na stolu... Početkom novembra plan će (sadržati) sve detalje", rekao je Zelenski novinarima u Parizu na pitanje o potencijalnoj mirovnoj konferenciji.
On je odbacio je svaki razgovor o prekidu vatre.
Njegovo putovanje dolazi nakon što je u kratkom roku otkazan samit grupe Ramstein, glavnih saveznika Ukrajine, kada su američki zvaničnici, uključujući predsjednika Joea Bidena, odustali od planova putovanja dok su se južne američke države pripremale za uragan Milton.
Na linijama fronta u Pokrovsku, ruske snage sve bliže
Starmerov glasnogovornik rekao je novinarima da će britanski premijer "ponoviti britansku podršku Ukrajini u suočavanju s tekućom ruskom agresijom".
Ukrajinski lider bi takođe trebalo da u Parizu razgovara sa francuskim predsednikom Emmanuelom Makronom, a zatim otputuje u Rim na sastanke sa italijanskom premijerkom Giorgiom Meloni 10. oktobra i papom Franjom u Vatikanu 11. oktobra.
Macronov sastanak sa Zelenskim "biće prilika da predsjednik potvrdi odlučnost Francuske da nastavi da podržava, dugoročno i sa svim svojim saveznicima, nepogrešivu podršku Ukrajini i ukrajinskom narodu", navodi se u saopćenju francuskog predsjedništva.
Zelenski je zatim ide u Njemačku na konsultacije sa kancelarom Olafom Scholzom 11. oktobra.
Samit grupe Ramstein planiran za 12. oktobar, kao i sastanak Sjedinjenih Država, Britanije, Francuske i Njemačke o Ukrajini, odloženi su nakon što je američki predsjednik Joe Biden otkazao svoj put u Evropu zbog uragana Milton.
Zelenski nastoji osigurati što je moguće više vojne i finansijske pomoći uoči američkih predsjedničkih izbora sljedećeg mjeseca.
Sjedinjene Američke Države bile su glavni saveznik Ukrajine i daleko najviše su doprinijele u smislu finansijske i vojne pomoći, ali pobjeda Donalda Trumpa na izborima mogla bi dovesti u sumnju nastavak podrške Washingtona Kijevu.
Zelenski je 9. oktobra prisustvovao samitu sa balkanskim liderima u Hrvatskoj, gdej je istakao važnost evropskog jedinstva za trajni mir.
"Nikoga u Evropi ne treba podsjećati koliko je mir dragocjen, posebno ovdje na Balkanu. Ono što se dešava ovdje na Balkanu i ono što se dešava u Ukrajini na neki način određuje stabilnost cijele Evrope", rekao je Zelenski.
Učesnici samita usvojili su deklaraciju kojom se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu i podržava mirovna nastojanja Zelenskog, članstvo Ukrajine u NATO-u i njena rekonstrukcija nakon rata.
Na bojnom polju, ukrajinske snage koje su bile nadjačane i naoružane bore se protiv ruskih trupa unutar strateškog grada Torecka u istočnom regionu Donjecka nakon što su prošle nedelje napustile Vuhledar, još jedno strateško čvorište u regionu.
Ruske snage su u međuvremenu granatirale ukrajinske oblasti Dnjepropetrovsk i Zaporižje, ranivši nekoliko ljudi i uzrokujući dodatna razaranja, izvijestile su regionalne vlasti.
Odvojeno, ukrajinske zračne snage su izvijestile da su oborile 41 rusku bespilotnu letjelicu od 62 lansirane rano 10. oktobra na ciljeve u regijama Odesa, Poltava i Donjeck.
