KIJEV —U Darijinom stanu toliko je hladno da je pas počeo spavati s njom, dok na plinskom šporetu zagrijava građevinsku ciglu.
"Kod kuće moram nositi toplu odjeću i u njoj spavati: vojnički termo‑veš, dva para planinarskih čarapa, pokrivač. Karpatske deke, topli čaj", rekla je, misleći na čuvene teške deke koje se proizvode u planinama zapadne Ukrajine.
"Moj pas mi se uvukao pod deku jer je tamo toplo."
Ova zima je bila izuzetno teška za milione Ukrajinaca koji pate zbog rijetko viđenih i masovnih nestanaka energije, izazvanih nemilosrdnim i ciljanim ruskim napadima dronovima i raketama, koji su teško oštetili infrastrukturu za grijanje i snabdijevanje električnom energijom širom zemlje.
Najmanje od 9. januara, kada je zabilježen najteži ruski napad u Novoj godini, interventne službe pokušavaju da prate razmjere razaranja izazvanih ruskim udarima.
Trafostanice su oštećene. Dalekovodni stubovi oboreni. Cijevi za grijanje i toplu vodu popucale. Postrojenja su zatvorena.
Uz noćne temperature koje su 20. januara padale ispod minus 13 stepeni Celzijusa, više od milion ljudi ostalo je u mraku, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, nakon posljednjeg talasa napada s gotovo 300 dronova i raketa. Dan kasnije, gotovo 60 posto glavnog grada i dalje je bilo bez električne energije.
"Ovo je ozbiljna zima", rekao je jedan komunalni radnik koji je s ekipom radio na iskopavanju smrznutog tla ispred jedne zgrade u Kijevu. "Ovo je prava zima. Veoma je teško probiti se kroz zemlju, kroz asfalt, kroz sve – mnogo je teže."
Spavanje sa psima u krevetu jedan je od načina suočavanja s hladnoćom. Isto važi i za građevinske cigle koje ljudi poput Darije zagrijavaju na plinskim šporetima, a zatim ih stavljaju na sto, gdje određeno vrijeme isijavaju toplotu čak i kada nestane struje.
"Jednostavno nemoguće"
Darija, koja nije željela navesti svoje prezime, rekla je da u njenom domu sedmicu dana nije bilo grijanja prije nego što su struja i toplota ponovo uspostavljeni. Onda su ponovo nestali. Dan ranije u stanu je bilo svega dva stepena Celzijusa.
"Prvih dana ovdje je bilo jednostavno nemoguće", rekla je za Current Time, obraćajući se u tom trenutku svom psu koji je režao.
"U potpunosti se slažem s tobom. Ni meni se nije svidjelo."
Prema riječima gradonačelnika Vitalija Klička, veći dio kijevskog naselja "Lijeva obala" — na istočnoj strani rijeke Dnjepar — bio je 20. januara bez struje ili vode.
Širom grada, gradske vlasti su postavile privremene šatore s grijanjem za vanredne situacije, koji nakon mraka emituju crvenkasto svjetlo u zamračenim dvorištima. Tokom dana, volonteri organizacije World Central Kitchen, međunarodne humanitarne organizacije sa sjedištem u Washingtonu, dijelili su supu od govedine i krompira ljudima koji su stajali u redu.
"Živimo u višespratnici i nema struje. Ako nema struje, šporeti ne mogu da rade i nema grijanja. A kako da zagrijete hranu kada nema struje", rekla je umirovljenica Valentina Kirjakova dok je čekala u redu za topli obrok koji je nosila kući svojoj šestogodišnjoj unuci.
"Ali u redu je, snalazimo se. U redu je, ne žalimo se — snalazimo se. I razumijemo da je u toku rat: moramo izdržati, moramo preživjeti", rekla je.
U redu za topli obrok stajala je i Katja Prokopenko, koja je rekla da zbog nestanka struje nema načina da priprema hranu na električnom šporetu.
"Djeca idu u vrtić i, hvala Bogu, tamo dobiju obroke. A kada je vikend, pa, evo nas ovdje", rekla je, osmjehujući se dok je stajala u redu za hranu.
"Ne znam šta da radim"
Osim vrtića, međutim, školama širom ukrajinskog glavnog grada naređeno je da ostanu zatvorene do februara. Gradske vlasti su također naredile da se ulično osvjetljenje u gradu priguši kako bi se uštedjela električna energija.
Kijev nije jedino mjesto koje je pretrpjelo posljedice. Ruski napadi usmrtili su tri osobe i ostavili bez struje dijelove Zaporoške oblasti, koju presijeca linija fronta. Na sjeveru zemlje pogođena je i elektroenergetska mreža koja napaja ostatke nuklearne elektrane Černobil, čime su dovedeni u opasnost pojedini hitni sistemi koji sprječavaju da se ova ugašena elektrana zapali ili da dođe do novog ispuštanja radijacije.
Grijanje je prestalo raditi 10. januara u stanu Tetjane, starije penzionerke, na prvom spratu jedne kijevske zgrade. U sobama okrenutim prema suncu temperatura u stanu kretala se oko pet stepeni Celzijusa, dok je u sobama bez sunčeve svjetlosti bila oko dva do tri stepena.
"Trenutno nemamo ništa, uključujući ni vodu, pa je zaista jako hladno i moramo nositi zimsku odjeću u stanu", rekla je dok je novinarima Ukrajinske redakcije Radija Slobodna Evropa pokazivala stan. Napolju su zavijale sirene za vazdušnu opasnost. Unutra je termometar pokazivao jedan stepen. "Osjećam se kao kupus."
Tetjana i njen suprug, koji je nedavno prošao operaciju srca, podbočili su prozorske daske jastucima kako bi pokušali zadržati hladnoću vani, a tri električna radijatora stajala su hladna zbog nestanka struje.
Dan ranije ona i suprug odustali su od pokušaja da ostanu u stanu te su pitali rodbinu mogu li prenoćiti kod njih.
"Morat ćemo razmotriti druge opcije", rekla je. "Zaista uopšte ne znam šta da radim."
Priredila Elvisa Tatlić