Dostupni linkovi

Glavni rabin kaže da Jevrejska zajednica Ukrajine 'poništava ruski narativ o denacifikaciji'

Moše Reuven Azman, glavni rabin Jevrejske zajednice u Ukrajini
Moše Reuven Azman, glavni rabin Jevrejske zajednice u Ukrajini

Piše: Taras Levčenko

Kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu krajem februara 2022., rabin Moše Reuven Azman je bio sa svojom porodicom u selu Anatevka u blizini Kijeva. Rabin je jedan od osnivača ovog sela koje je nastalo 2015. kao utočište za raseljene koji su se sklanjali od nasilja Moskve u dijelovima istočne Ukrajine.

"Imali smo na stotine raseljenih Jevreja po cijeloj regiji Kijeva", rekao je Azman, dugogodišnji lider Jevrejske zajednice u Ukrajini govoreći za Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa (RSE). "Moja djeca i unuci su bili tamo. Nismo znali kako da ih spasimo."

U ranim jutarnjim satima 1. marta 2022. raketni napad na TV toranj u Kijevu pogodio je Memorijal holokausta koji se nalazio u blizini na Babinom Jaru.

"Tri ruske rakete su pogodile TV toranj na Babinom Jaru", prisjeća se Azman. "Odmah sam dograbio Toru i uputio apel Rusima. Spomenuo sam da sam rođen u Lenjingradu u Rusiji u Sovjetskom Savezu, rekao sam: 'Zaustavite rat! Šta to radite?'"

"Bio je to poziv iz duše", dodaje. "Ako možete da govorite istinu, ali je ne kažete, onda pomažete zločin. Svijet mora da zna istinu. Ja sam govorio istinu nakon napada na Babin Jar. To je bila prekretnica u mom životu."

Od tada, Azman je sebi postavio kao misiju da razbija rusku propagandu i lažne narative o Ukrajini i invaziji. Naročito ga ljute neutemeljene tvrdnje ruskog predsjednika Vladimira Putina i drugih ruskih zvaničnika i državnih medija da je Ukrajina "neonacistička" ili "fašistička" država.

Hasidske jevrejske izbjeglice iz Ukrajine u Mađarskoj

Hasidske jevrejske izbjeglice plešu na vjerskoj proslavi u Machne Chabadu, Balatonoszod, Mađarska 11. juli.
1/11 Hasidske jevrejske izbjeglice plešu na vjerskoj proslavi u Machne Chabadu, Balatonoszod, Mađarska 11. juli.
Nakon što je Rusija počela invaziju 24. februara, ukrajinski hasidski Jevreji, kao i milioni drugih Ukrajinaca, pobjegli su iz zemlje, očigledno neuvjereni ruskom tvrdnjom da želi "denacificirati" Ukrajinu. Tražili su utočište kod porodica i dobrotvornih organizacija - gdje god su mogli. Jedna takva organizacija je selo Machne Chabad, koje se nalazi na obali jezera Balaton u Balatonozodu, Mađarska.
Olha Malka, ukrajinska hasidska jevrejska izbjeglica, igra se sa kćerkom na jezeru Balaton. Machne Chabad, smješten u ljetnom skloništu bivših komunističkih vođa, obezbjeđuje privremeni smještaj za nju i druge izbjeglice.
2/11 Olha Malka, ukrajinska hasidska jevrejska izbjeglica, igra se sa kćerkom na jezeru Balaton. Machne Chabad, smješten u ljetnom skloništu bivših komunističkih vođa, obezbjeđuje privremeni smještaj za nju i druge izbjeglice.
Nakon što je Rusija počela invaziju 24. februara, ukrajinski hasidski Jevreji, kao i milioni drugih Ukrajinaca, pobjegli su iz zemlje, očigledno neuvjereni ruskom tvrdnjom da želi "denacificirati" Ukrajinu. Tražili su utočište kod porodica i dobrotvornih organizacija - gdje god su mogli. Jedna takva organizacija je selo Machne Chabad, koje se nalazi na obali jezera Balaton u Balatonozodu, Mađarska.
Oko 400 ljudi živi u spasilačkom selu, najvećem objektu te vrste u Evropi, kojim upravljaju Udruženje mađarskih jevrejskih opština (EMIH) i Federacija jevrejskih opština Ukrajine.
3/11 Oko 400 ljudi živi u spasilačkom selu, najvećem objektu te vrste u Evropi, kojim upravljaju Udruženje mađarskih jevrejskih opština (EMIH) i Federacija jevrejskih opština Ukrajine.
Nakon što je Rusija počela invaziju 24. februara, ukrajinski hasidski Jevreji, kao i milioni drugih Ukrajinaca, pobjegli su iz zemlje, očigledno neuvjereni ruskom tvrdnjom da želi "denacificirati" Ukrajinu. Tražili su utočište kod porodica i dobrotvornih organizacija - gdje god su mogli. Jedna takva organizacija je selo Machne Chabad, koje se nalazi na obali jezera Balaton u Balatonozodu, Mađarska.
Ukrajinske vlasti zabranile su muškarcima između 18 i 60 godina da napuste zemlju kada je Rusija izvršila invaziju u februaru. Ali neki, poput ovih hasidskih Jevreja koji se mole u Machne Chabadu, uspjeli su pobjeći.
4/11 Ukrajinske vlasti zabranile su muškarcima između 18 i 60 godina da napuste zemlju kada je Rusija izvršila invaziju u februaru. Ali neki, poput ovih hasidskih Jevreja koji se mole u Machne Chabadu, uspjeli su pobjeći.
Nakon što je Rusija počela invaziju 24. februara, ukrajinski hasidski Jevreji, kao i milioni drugih Ukrajinaca, pobjegli su iz zemlje, očigledno neuvjereni ruskom tvrdnjom da želi "denacificirati" Ukrajinu. Tražili su utočište kod porodica i dobrotvornih organizacija - gdje god su mogli. Jedna takva organizacija je selo Machne Chabad, koje se nalazi na obali jezera Balaton u Balatonozodu, Mađarska.
Njihova djeca crtaju kredom ratne brodove i tenkove.
5/11 Njihova djeca crtaju kredom ratne brodove i tenkove.
Nakon što je Rusija počela invaziju 24. februara, ukrajinski hasidski Jevreji, kao i milioni drugih Ukrajinaca, pobjegli su iz zemlje, očigledno neuvjereni ruskom tvrdnjom da želi "denacificirati" Ukrajinu. Tražili su utočište kod porodica i dobrotvornih organizacija - gdje god su mogli. Jedna takva organizacija je selo Machne Chabad, koje se nalazi na obali jezera Balaton u Balatonozodu, Mađarska.
Neomi Gluzman Kravčenko, hasidska jevrejska izbjeglica iz Ukrajine, igra se sa sinom Mihajlom. Dok su neki odustali od ideje da se vrate u Ukrajinu, Kravčenko kaže da se nada da će kraj rata dočekati u Mađarskoj, pa će se onda zaputiti kući.
6/11 Neomi Gluzman Kravčenko, hasidska jevrejska izbjeglica iz Ukrajine, igra se sa sinom Mihajlom. Dok su neki odustali od ideje da se vrate u Ukrajinu, Kravčenko kaže da se nada da će kraj rata dočekati u Mađarskoj, pa će se onda zaputiti kući.
Nakon što je Rusija počela invaziju 24. februara, ukrajinski hasidski Jevreji, kao i milioni drugih Ukrajinaca, pobjegli su iz zemlje, očigledno neuvjereni ruskom tvrdnjom da želi "denacificirati" Ukrajinu. Tražili su utočište kod porodica i dobrotvornih organizacija - gdje god su mogli. Jedna takva organizacija je selo Machne Chabad, koje se nalazi na obali jezera Balaton u Balatonozodu, Mađarska.
Doručak u selu.
7/11 Doručak u selu.
Nakon što je Rusija počela invaziju 24. februara, ukrajinski hasidski Jevreji, kao i milioni drugih Ukrajinaca, pobjegli su iz zemlje, očigledno neuvjereni ruskom tvrdnjom da želi "denacificirati" Ukrajinu. Tražili su utočište kod porodica i dobrotvornih organizacija - gdje god su mogli. Jedna takva organizacija je selo Machne Chabad, koje se nalazi na obali jezera Balaton u Balatonozodu, Mađarska.
Margarita Jakovleva Ormotsadže mazi psa Jenu. Izrael je bio popularna destinacija za ukrajinske jevrejske izbjeglice, a procjenjuje se da je tamo, od početka rata u Ukrajini, stiglo oko 30.000 ljudi.
8/11 Margarita Jakovleva Ormotsadže mazi psa Jenu. Izrael je bio popularna destinacija za ukrajinske jevrejske izbjeglice, a procjenjuje se da je tamo, od početka rata u Ukrajini, stiglo oko 30.000 ljudi.
Nakon što je Rusija počela invaziju 24. februara, ukrajinski hasidski Jevreji, kao i milioni drugih Ukrajinaca, pobjegli su iz zemlje, očigledno neuvjereni ruskom tvrdnjom da želi "denacificirati" Ukrajinu. Tražili su utočište kod porodica i dobrotvornih organizacija - gdje god su mogli. Jedna takva organizacija je selo Machne Chabad, koje se nalazi na obali jezera Balaton u Balatonozodu, Mađarska.
Egzodus tolikog broja hasidskih Jevreja bio je udarac za jevrejsku zajednicu u Ukrajini.<br />
<br />
&quot;Život Jevreja je bio tako bujan, tako jak, tako bogat. Neposredno prije rata, kažu da je bilo kao na vrhuncu... Šteta što se sve ovo samo rasulo u jednom danu zbog rata&quot;, kaže glavni rabin u EMIH-u, Slomo Koveš.
9/11 Egzodus tolikog broja hasidskih Jevreja bio je udarac za jevrejsku zajednicu u Ukrajini.

"Život Jevreja je bio tako bujan, tako jak, tako bogat. Neposredno prije rata, kažu da je bilo kao na vrhuncu... Šteta što se sve ovo samo rasulo u jednom danu zbog rata", kaže glavni rabin u EMIH-u, Slomo Koveš.
Nakon što je Rusija počela invaziju 24. februara, ukrajinski hasidski Jevreji, kao i milioni drugih Ukrajinaca, pobjegli su iz zemlje, očigledno neuvjereni ruskom tvrdnjom da želi "denacificirati" Ukrajinu. Tražili su utočište kod porodica i dobrotvornih organizacija - gdje god su mogli. Jedna takva organizacija je selo Machne Chabad, koje se nalazi na obali jezera Balaton u Balatonozodu, Mađarska.
Djeca u selu za spas hasida. Historijski gledano, jevrejska zajednica u Ukrajini suočila se s antisemitskim pogromima, holokaustom i represijom iz sovjetskog perioda.
10/11 Djeca u selu za spas hasida. Historijski gledano, jevrejska zajednica u Ukrajini suočila se s antisemitskim pogromima, holokaustom i represijom iz sovjetskog perioda.
Nakon što je Rusija počela invaziju 24. februara, ukrajinski hasidski Jevreji, kao i milioni drugih Ukrajinaca, pobjegli su iz zemlje, očigledno neuvjereni ruskom tvrdnjom da želi "denacificirati" Ukrajinu. Tražili su utočište kod porodica i dobrotvornih organizacija - gdje god su mogli. Jedna takva organizacija je selo Machne Chabad, koje se nalazi na obali jezera Balaton u Balatonozodu, Mađarska.
Spomenik Holokaustu u Drobickom Jaru u pregrađu Harkiva oštećen je u ruskom granatiranju u martu. Procjenjuje se da je oko 50.000 Jevreja pobjeglo iz Ukrajine, oslabivši zajednicu koja je obnovljena nakon raspada Sovjetskog Saveza.
11/11 Spomenik Holokaustu u Drobickom Jaru u pregrađu Harkiva oštećen je u ruskom granatiranju u martu. Procjenjuje se da je oko 50.000 Jevreja pobjeglo iz Ukrajine, oslabivši zajednicu koja je obnovljena nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Nakon što je Rusija počela invaziju 24. februara, ukrajinski hasidski Jevreji, kao i milioni drugih Ukrajinaca, pobjegli su iz zemlje, očigledno neuvjereni ruskom tvrdnjom da želi "denacificirati" Ukrajinu. Tražili su utočište kod porodica i dobrotvornih organizacija - gdje god su mogli. Jedna takva organizacija je selo Machne Chabad, koje se nalazi na obali jezera Balaton u Balatonozodu, Mađarska.
Prethodni slajd
Naredni slajd

Azman je 2005. izabran za glavnog rabina Ukrajine i jedan je od dvojice nosioca tog zvanja.

"Počeo sam da dajem intervjue i govorim istinu cijelom svijetu pošto ima toliko mnogo ruske propagande", rekao je Azman u intervjuu početkom oktobra. "Pitao sam zašto varaju svijet i zašto lažu sa tim pričama o "denacifikaciji". 'Jednostavno ste došli ovdje da ubijate ljude', rekao sam."

'Nasljednici fašista'

Na dan prije praznika Jevrejske nove godine, Roš Hašana prošlog mjeseca, Azman se sreo sa predsjednikom Volodimirom Zelenskim zajedno sa delegacijom od 30 rabina iz cijele zemlje.

"U svom govoru, rekao sam da ovaj susret poništav ruske narative o denacifikaciji", rekao je Azman. "Zato što rabini ovdje rade. Jevrejska zajednica raste i radi. Oni su ukrajinske patriote. Kakva je to nacistička zemlja?"

"Ukrajinci su izabrali predsjednika Jevrejina", dodaje.

U svojim govorima Azman je apelovao na vođstvo Rusije da prestane da "spekuliše o jevrejskom pitanju" i zloupotrebljava holokaust u svrhu propagande.

"Oni su takođe iskoristili pobjedu u Drugom svjetskom ratu, iako je to bila globalna pobjeda nad fašizmom, ne samo ruska", rekao je.

Tvrdi kako se moderna Rusija, suprotno tome, tokom invazije na Ukrajinu, ponaša kao "nasljednica fašizma".

"Oni bombarduju mirne gradove, uključujući i one sa stanovništvom koje govori ruski", rekao je. "Kao što je Harkiv. Sravnili su sa lica Zemlje Mariupolj koji je grad u kojem se govori ruski."

Borba za 'cijeli civilizovani svijet'

Azman je ukazao na činjenicu da se sedam miliona Ukrajinaca borilo u sovjetskoj armiji protiv nacističke Njemačke i da je više od 2.500 Ukrajinaca u Izraelu dobilo počast Pravednika među narodima, jer su rizikovali svoje živote kako bi spasili Jevreje u holokaustu.

Azman napominje da je Ukrajina kriminalizovala antisemitski govor mržnje, i rekao da vjeruje kako je "značajno manje" antisemitiza u Ukrajini "nego što ga ima u Rusiji ili Evropi i Sjedinjenim Državama".

Jevrejska zajednica je pružila značajnu podršku Ukrajini u ratnim naporima, rekao je Azman. Nekoliko stotina klima uređaja dopremljeno je za 16 vojnih bolnica kao i redovne dostave hrane i lijekova. Takođe se uvoze izraelski kompleti za prvu pomoć spakovani u rance za medicinsko osoblje na terenu.

Jevrejska zajednica je takođe organizovala nabavku i uvoz sistema za pročišćavanje vode iz Izraela za ukrajinske gradove Odesu, Mikolajiv i Harkiv.

Azman nastavlja da osuđuje "strašnu tragediju" koju je izazvala ruska invazija, naročito tokom svojih čestih putovanja u Izrael.

"Ovo je rat u centru Evrope", rekao je. "Jedna snažna zemlja, koja je i sama iskusila strašne posljedice nacističke i fašističke ideologije, kao i komunizma, pokrenula je krvavi rat u kojem se ubija na hiljade nevinih ljudi u Ukrajini."

"Mnogo je simbola", zaključuje. "Rakete koje su pale na Babin Jar su simbol. Simbol da je rat zlo. Cijeli svijet mora da učini sve što može kako bi pomogao dobru. Ukrajina se danas bori za dobro. Ne samo za sebe, već za cijelu Evropu, za cijeli civilizovani svijet."

Mandala ukrajinskog umjetnika na jevrejskom groblju u Poljskoj

Ruslan Kolmikov postavlja male komadiće razbijenih ogledala na zid na jevrejskom groblju u Kališu, u Poljskoj, 2. januara. On kaže da su poruke ovog njegovog posljednjeg djela pod nazivom &quot;Izvor&quot; - mir, ljubav i harmonija.
1/8 Ruslan Kolmikov postavlja male komadiće razbijenih ogledala na zid na jevrejskom groblju u Kališu, u Poljskoj, 2. januara. On kaže da su poruke ovog njegovog posljednjeg djela pod nazivom "Izvor" - mir, ljubav i harmonija.
Kolmikov kaže da je odabrao jevrejsko groblje u Kališu kako bi podstakao bolje odnose između poljske, jevrejske i ukrajinske zajednice u tom gradu.
2/8 Kolmikov kaže da je odabrao jevrejsko groblje u Kališu kako bi podstakao bolje odnose između poljske, jevrejske i ukrajinske zajednice u tom gradu.
Komadi ogledala spremljeni za instalaciju. Kolmikov je pobjegao u Poljsku nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
3/8 Komadi ogledala spremljeni za instalaciju. Kolmikov je pobjegao u Poljsku nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Kolmikov kaže da je želio da zadrži dostojanstvo groblja stvarajući obrazac kojim se poštuje jevrejska kultura i njena istorija. Osnovano 1920. godine, groblje je preživjelo razaranja koja su zadesila mnoga jevrejska mjesta tokom Holokausta.
4/8 Kolmikov kaže da je želio da zadrži dostojanstvo groblja stvarajući obrazac kojim se poštuje jevrejska kultura i njena istorija. Osnovano 1920. godine, groblje je preživjelo razaranja koja su zadesila mnoga jevrejska mjesta tokom Holokausta.
Kolmikov pozira za fotografiju pored mandale.<br />
<br />
Tokom Drugog svjetskog rat groblje je bilo mjesto masovnih pogubljenja Jevreja iz okoline.
5/8 Kolmikov pozira za fotografiju pored mandale.

Tokom Drugog svjetskog rat groblje je bilo mjesto masovnih pogubljenja Jevreja iz okoline.
Kolmikov je proveo više od mjesec dana kreirajući instalaciju. Koristio je ogledala iz fabrike namještaja, isječena na komade prije nego što su zalijepljena na ogradu od 50 kvadratnih metara.
6/8 Kolmikov je proveo više od mjesec dana kreirajući instalaciju. Koristio je ogledala iz fabrike namještaja, isječena na komade prije nego što su zalijepljena na ogradu od 50 kvadratnih metara.
Radeći sa staklom u boji, Kolmikov je ubacio i neke na prvi pogled neupadljive slike, poput 12 muških figura koje plešu oko vatre. Kaže da znače toplinu, energiju, znanje i jedinstvo.
7/8 Radeći sa staklom u boji, Kolmikov je ubacio i neke na prvi pogled neupadljive slike, poput 12 muških figura koje plešu oko vatre. Kaže da znače toplinu, energiju, znanje i jedinstvo.
Mandala je sanskritska riječ koja znači &quot;krug&quot;. Simbol mandale se koristi u raznim duhovnim tradicijama.
8/8 Mandala je sanskritska riječ koja znači "krug". Simbol mandale se koristi u raznim duhovnim tradicijama.
Prethodni slajd
Naredni slajd
Povezani sadržaji
XS
SM
MD
LG