Dostupni linkovi

Čečenski borci brane Ukrajinu od 'zajedničkog neprijatelja' Rusije


Vojnici Ičkerijanskog bataljona koji se bore na strani Ukrajine na putu do prvih linija fronta.

Piše: Lidija Mihalčenko

Za mnoge članove čečenske opozicije i separatiste u inostranstvu koji su došli iz cijele Evrope da se pridruže dobrovoljačkom bataljonu u Ukrajini, borba protiv Rusije postala je način života. Decenije - čak i vijekovi - često oružanog miješanja Moskve u Čečeniji, učinile su ukrajinski sukob previše ličnim, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Dobrovoljci upozoravaju da se, ako Ukrajina ne bude odbranjena, "ruski medvjed" tu neće zaustaviti.

Dobrovoljačka jedinica, koja sebe naziva Odvojeni bataljon za posebne namjene Ministarstva odbrane Čečenske Republike Ičkerije - ili skraćeno OBON - služi kao dio Legije stranaca teritorijalne odbrane Ukrajine i većina njenih pripadnika se borila protiv Rusije u prvom i drugom čečenskom ratu (1994-96, odnosno 1999-2009). OBON je bio dio uspješne kontraofanzive ukrajinskih snaga na jugu zemlje, uključujući oslobađanje ključnog grada Hersona ranije u novembru.

Servis RSE-a za Sjeverni Kavkaz sastao se s dobrovoljcima OBON-a na prvoj liniji fronta kako bi razgovarali o ratu.

Ahmed, koji je tražio da se njegovo pravo ime ne koristi, živi u Evropi više od 10 godina. Prije godinu dana preselio se u Mikolajev u južnoj Ukrajini kako bi se pridružio čečenskom dragovoljačkom bataljonu koji se tamo formirao. Kad je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu krajem februara, bio je spreman za borbu. Moskva je za njega protivnik gotovo tri decenije.

"Borio sam se protiv Rusa od 1995. (u Prvom čečenskom ratu)", rekao je. "Godine 1997. služio sam kao komandir voda u Čečenskoj nacionalnoj gardi, u vojsci Ičkerije."

Vojska je bila puna sukoba i politike, rekao je, pa je otišao u Rusiju.

Nikada se nije osjećao sigurnim. Pokušao je pokrenuti fabriku mliječnih proizvoda i kazino u regionu Rostov, studirao je za stručnjaka za sigurnost, ali sve je propalo, rekao je, jer je u pasošu označen kao Čečen.

Kad je 1999. počeo Drugi čečenski rat, rekao je Ahmed, "sve nam je bilo potpuno zatvoreno. U Rostovu su nas počeli stavljati u zatvor, govoreći da su svi Čečeni banditi. Preselio sam se u Sankt Petersburg, ali ubrzo nisam mogao naputiti kuću. Ljude koji su iz Kavkazije napadali sui li skinheadsi ili ih je policija privodila."

Suočen s onim što opisuje kao stalnim progonom snaga bezbjednosti, pobjegao je iz Rusije u Njemačku, koja mu je dodijelila status izbjeglice.

Kada su ga pitali zašto je došao u Ukrajinu, rekao je: "Došao sam u Ukrajinu jer se moja braća ovdje bore".

Ukrajinsko priznanje

Ukrajinski parlament je 18. oktobra usvojio rezoluciju kojom se Čečenija priznaje kao teritorij pod privremenom okupacijom Rusije i osudivši "genocide nad čečenskim narodom". Za rezoluciju je glasalo svih 287 prisutnih poslanika.

U novembru je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskii zvanično odgovorio na peticiju za priznavanje nezavisnosti Ičkerije, koja je prikupila više od 25.000 potpisa i stoga je zakonski zahtijevala razmatranje od strane šefa države. Zelenski je preporučio da Ministarstvo vanjskih poslova razmotri to pitanje.

Georgi Ahalaja, borac Ičkerijanskog bataljona koji se bori na strani Ukrajine, priprema dron za let.
Georgi Ahalaja, borac Ičkerijanskog bataljona koji se bori na strani Ukrajine, priprema dron za let.

Ranije ove godine, govoreći na vanrednom sastanku Vijeća sigurnosti UN-a 5. aprila, Zelenski je rekao da je Rusija uskratila prava "više od desetak naroda na dva kontinenta na samoopredjeljenje i nezavisan državni život".

Kremlj provodi politiku "uništavanja etničke i vjerske raznolikosti", dodao je.

'Svijet je zatvorio oči'

Husein Džambetov, rodom iz Urus-Martana u Čečeniji, sada je komandant diverzantsko-izviđačke grupe OBON. Bori se protiv Rusa od svoje 13. godine, kada se pridružio Prvom čečenskom ratu.

"Mi smo bili ti koji su se zvali militanti, ali mi smo se borili protiv 'orka', osvajača i okupatora. To je bila vojska Čečenske Republike Ičkerije. I ja sam učestvovao u drugom ratu i bavio se diverzijama. Kad dođe do rata, odmah dobijate borbeno iskustvo", prisjetio se.

Husein Džambetov, komandant diverzantsko-izviđačke grupe Ičkerijanskog bataljona koji se bori na strani Ukrajine
Husein Džambetov, komandant diverzantsko-izviđačke grupe Ičkerijanskog bataljona koji se bori na strani Ukrajine

Džambetov kaže da je tokom čečenskih ratova svijet zažmirio na ono što se događalo - u konačnici zato što je Rusija kontrolisala znatne fosilne resurse.

"Tada se niko nije želio suočiti s Rusijom", rekao je. "Ali sada cijeli svijet podržava Ukrajinu. To je zato što svi sigurno znaju: ako je ne podrže, ludi ruski medvjed će doći sutra kod njih… u Francusku, u Poljsku, u Češku. Ruski medvjed neće otići; treba ga otjerati štapom."

Godine 2003. Rusija je raspisala federalnu potjernicu za Džambetovom zbog umiješanosti u navodne ekstremističke i terorističke aktivnosti. Pobjegao je u Evropu i stekao belgijsko državljanstvo. Kad je izbio rat u Ukrajini, napustio je porodicu i posao u poslu s halal mesom i posjetio starog poznanika Hadži-Murada Zumsu, s kojim se borio u Drugom čečenskom ratu, kada su obojica imali 17 godina. Zumso je bio komandant OBON-a, a od 2015. godine bori se u Ukrajini.

Džambetov je rekao da je Zumsu dao obećanje i ultimatum: "Kunem vam se na vjernost i ići ću na put oslobođenja svakog potlačenog naroda. Danas su to Ukrajinci; sutra to može biti naš čečenski narod. Ako me ne povedete sa sobom, odgovarat ćete Bogu."

'Borimo se kao naši preci'

Kada je prešao granicu, kaže Džambetov, dočekao ga je Zumso i poželio mu dobrodošlicu u OBON.

O svom životu u dobrovoljačkoj jedinici, Džambetov je rekao: "Ja ne trebam mnogo -- dnevna količina gulaša je dovoljna. A ako ostane malo kondenzovanog mlijeka, onda sam zahvalan. Borit ćemo se kao naši očevi i preci (u Čečeniji).

"Godinama sam čekao trenutak kada će cijeli svijet osjetiti kandže bijesnog ruskog medvjeda. Danas cijelom svijetu govorimo da smo borci Ičkerije i da štitimo našu braću Ukrajince."

Zumso Amajev
Zumso Amajev

OBON je učestvovao u oslobađanju dijela Hersonske oblasti, a prema riječima mještana sela na prvoj liniji fronte, Čečeni su prvi ušli s ukrajinske strane, prešavši rijeku Inhulets.

Ivan (nije njegovo pravo ime), stariji vlasnik kuće u kojoj su se sklonili borci OBON-a, pohvalno je govorio o neočekivanim, ali rado viđenim gostima. Prije oslobođenja sela, kaže Ivan, njegovu su kuću okupirali Kadirovci - borci koje je čečenski vođa Ramzan Kadriov poslao da se bore na strani Rusije u Ukrajini - kao i Dagestanci, Burjati, Jakuti i etnički Rusi.

"Dok su Kadirovci i drugi Rusi živjeli u mojoj kući, nisam imao pravo da dolazim ovamo", rekao je, dodajući da između te dvije grupe tinjaju napetosti. "Sada imam odlične odnose s čečenskim braniocima Ukrajine. Ljudi ih ovdje poznaju i vole."

'Zajednički neprijatelj'

Čečenska javna ličnost Anzor Mashadov, sin bivšeg predsjednika nepriznate države Ičkerije, posjetio je Kijev više puta od februara. Kao jedan od najistaknutijih predstavnika separatističke vlade Čečenije, održavao je sastanke u Ministarstvu vanjskih poslova i parlamentu s političarima, zvaničnicima i poslanicima. Susreo se s borcima iz dobrovoljačkih bataljona, poput onih koji nose ime Šeik Mansur i Džohar Dudajev, kao i Čečenima koji se bore u drugim jedinicama ukrajinskih oružanih snaga.

"Ono što se dešava Ukrajini dogodilo se i nama", rekao je Mashadov. "Zbog toga Čečeni imaju takvu motivaciju: Ukrajina se bori protiv zajedničkog neprijatelja. Uvijek sam bio protiv toga da se Čečeni bore, na primjer, u Siriji ili drugim zemljama. Ali u Ukrajini je jasno: postoji rat velikih razmjera s okupatorom".

Većina čečenskog društva kod kuće podržava odbranu Ukrajine, tvrdi on.

"Dosta im je ovog režima kod kuće", rekao je. "Kada razgovaram s ljudima tamo, oni kažu da žele... neku vrstu vanjske sile - bilo da se radi o pristalicama Ičkerije iz Evrope ili drugih - da očiste našu zemlju od izdajnika našeg naroda."

Džambulat Sulejmanov, voditelj organizacije čečenske dijaspore Bart Maršo, koji živi u egzilu u Parizu, kaže kako vjeruje da je čečensko društvo u cjelini protiv rata u Ukrajini; ljudi ne žele da Kadriov šalje mladiće na klanje.

"Reakcija ljudi tamo, gdje imam vlastite izvore, potpuno je negativna. Imam informacije da je čak i Kadriovljeva majka protiv njegovog aktivnog učešća u ratu", rekao je, dodajući da se Kadriov navodno posvađao s majkom oko rata i da se iselila iz kuće koju joj je sagradio.

Kadriov je "samo pješak", prema Džambetovu, komandantu OBON-a, dok je "glavni neprijatelj civilizovanog svijeta (ruski predsjednik Vladimir) Putin".

Svaki od Čečena koji je došao da se bori u Ukrajini ima veliku ličnu motivaciju za pobjedu u ovom ratu, dodao je Sulejmanov: "To su uvjereni ljudi koji su spremni da se bore protiv Rusije u bilo kojem kutku svijeta. Ovaj naš istorijski neprijatelj, koji je ne tako davno ubijao naše rođake i prijatelje."

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG