Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Šta se desilo sa rodama iz Podgorice?


Mladunčad roda o kojima se brinu ornitolozi u Podgorici nakon nestanka njihovih roditelja

Policija istražuje nestanak para rode iz gnijezda u podgoričkom naselju Mareza, u kojem su ostali ptići, dok su ekolozi ogorčeni, a na društvenim mrežama se razvila oštra polemika o ubijanju životinja u Crnoj Gori.

Portparolka Uprave policije Crne Gore Tamara Pavićević potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je slučaj nestanka dvije rode u četvrtak ujutro prijavljen podgoričkom Centru bezbjednosti.

"Policija od momenta saznanja preko medija za nestanak para roda, čije se gnijezdo nalazi u podgoričkom naselju Mareza, preduzima aktivnosti na pronalasku roda i rasvjetljavanju tog događaja. Policijski službenici su do sada uzeli izjave više lica, o svemu obavijestili nadležno tužilaštvo i nastavljaju rad na utvrđivanju svih činjenica i rasvjetljavanju okolnosti nestanka roda."

Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) najavio je podnošenje krivične prijave protiv NN lica, nakon što su u ponedjeljak veče dobili dojavu kako je nepoznati muškarac ubio dvije gnijezdeće rode koje su na Marezi boravile od početka ljeta. Tokom te noći aktivisti Centra došli su na lice mjesta i zatekli tri mladunca koji su uzaludno čekali svoje roditelje.

Pucati u rodu je kao pucati u amajliju", kaže za RSE ornitolog Darko Saveljić, otvoreno pokazujući emocije i ljutnju zbog slučaja nestanka dvije rode, za koje u Centru za zaštitu i proučavanje ptica tvrde da su ubijene.

To što se neko odlučio da tri ptića u gnijezdu u podgoričkom naselju Mareza ostavi bez roditelja, u trenutku kada ih je trebalo pripremiti na daleki put ka Africi, za Saveljića je još samo jedan pokazatelj beskrupuloznog odnosa prema pticama u Crnoj Gori.

"Nije samo roda ta koja izaziva emocije. To su na hiljade ptica koje se ovdje ilegalno ubiju. Ali o tome se jako malo zna, o tome država ne vodi dovoljno dobro računa. Ubili su nam prošle godine pelikana, koja je jedna od najugroženijih ptičjih vrsta ne samo u Crnoj Gori, već globalno. Ubili su flamingosa, ubili su bjeloglavog supa koji je imao satelitski transmiter. U Hrvatskoj je jako puno investirano da bi se on tako satelitski označio, a kod nas je stradao u Ulcinjskoj solani", komentariše Saveljić.

Šta navodi na destrukciju?

Najnoviji incident sa rodama podsjetio je na druge nedavne okrutne primjere ubijanja, maltretiranja i zlostavljanja životinja u Crnoj Gori. Tako smo bili u prilici da na društvenim mrežama odgledamo bizaran snimak vozača koji vuče magarca privezanog za svoj automobil ili jezive slike psa odrane kože.

Psihološkinju Aidu Perović pitali smo šta je to ošto pojedinca navodi na takvu vrstu destrukcije.

"Prosto ne mogu da nazrem koji bi to bio motiv da se tako nešto uradi. I jedino što sam sklona da povjerujem jeste da to, nažalost, na veliku žalost, neće uraditi ljudi koji su u nekom rastrojstvu ili možda pod uticajem alkohola ili narkotika. Bojim se da se to radi onako, što bi se reklo na suvo", konstatuje Aida Perović.

Centar za zaštitu i proučavanje ptica najavio je podnošenje krivične prijave protiv NN lica nakon nestanka roda u Marezi
Centar za zaštitu i proučavanje ptica najavio je podnošenje krivične prijave protiv NN lica nakon nestanka roda u Marezi

Slučaj nestanka dvije rode u Crnoj Gori rasplamsao je polemiku po društvenim mrežama, prije svega između pasioniranih zaštitnika životinja i onih koji smatraju da se sve previše dramatizuje.

Razmjena argumenta išla je dotle da jedni tvrde kako "ima nešto duboko pogrešno u ljudima koji više žale smrt životinje nego čovjeka", dok su drugi ocijenili kako su "serijske ubice u djetinjstvu ubijale životinje a kad su porasle - djecu".

Ornitolog Darko Saveljić je na svom Facebook profilu napisao kako "ne želi da pripada naciji koja ubija rode, flamingose i pelikane". Na naše pitanje da li takvu konstataciju smatra prejakom kaže:

"Moja reakcija je čak bila i blaga. Ja sam stvarno napisao da želim da vratim pasoš ove države, jer ne želim da se poistovjećujem sa nacijom koja ubija rode. Shvatate li, kada govorimo o rodi, riječ jeo vrsti koja je simbol proljeća, simbol koji donosi sreću kući na kojoj se gnijezdi, ona donosi bebe, za nju je vezana sva najljepša priča ljudskog postojanja. Ali ne mislim da je to odlika nacije. Mislim i po reakcijama koje su nastale nakon objavljivanja vijesti o rodama, vidite da je ogromna većina ljudi za zaštitu prirode."

Kažnjavanjem do manje zlostavljanja

Da se iz posljednjeg u nizu slučajeva bezobzirnog tretmana životinja u Crnoj Gori ne može izvući zaključak da je to 'nacionalni sindrom' smatra i psihološkinja Aida Perović.

"To bi zaista bilo prejako da se tako kaže. Ali, često se čuje da smo mi društvo koje njeguje tradicionalne vrijednosti. Ako je tradicionalna vrijednost biti tako grozan prema životinjama onda nijesam sigurna da razvijamo prave vrijednosti."

Bilo kako bilo, manje ugrožavanja životinja u Crnoj Gori biće onda kada bude otkriven i procesuran svaki slučaj napada na njih. Jedan od rijetkih sa sudskim završetkom desio se prije dvije godine, kada je osoba koja je priznala da je u dvorištu objesila psa kažnjena sa 240 sati društveno korisnog rada.

Sudbina mladunaca

Da li rješavanje posljednjeg slučaja sa nestankom roda očekuje Darko Saveljić?

"Naravno da ne. Jer ga nijesmo dobili ni kod flamingosa, ni kod pelikana, ni kod bjeloglavog supa. Niti kod od 60.000 do 190.000 ptica, koliko se svake godine ilegalno ubije u Crnoj Gori. To su procjene svjetskog autoriteta za zaštitu ptica i njihovog staništa (Bird Life International). Reakcija nema nikakvih. Naša inspekcija sjedi i pije kafu, a učinak je nikakav i pitanje je da li oni uopšte treba da postoje na ovaj način", kaže Saveljić.

Crna Gora ipak, prema riječima Jovićevića, teško da može biti "zemlja roda" (na forografiji jedna od roda iz Mareze)
Crna Gora ipak, prema riječima Jovićevića, teško da može biti "zemlja roda" (na forografiji jedna od roda iz Mareze)

No, kakav će biti konačan epilog nestanka para roda, koji su se prvi put nakon 120 godina ugnijezdile na području Podgorice?

Preživela mladunčad, u međuvremenu, uz asistenciju biologa Mihaila Jovićevića iz organizacije Program za životnu sredinu, krila šire i prave prve male letove. O tome da li će bez roditelja biti spremni za jesenju seobu u toplije krajeve, za Radio Slobodna Evropa Jovićević kaže:

"Postoji velika šansa da ovu zimu prežive na mjestu gdje su se ugnijezdile u Crnoj Gori. Tako nešto se već dešavalo u toplijim zemljama u Evropi, kao što su Španija, Francuska, Grčka. Njihov put ka Africi bio bi neizvjestan, jer nema ko da ih odvede, niti nauči tom sofisticiranom načinu leta na ogromnim distancama."

Crna Gora ipak, prema riječima Jovićevića, teško da može biti "zemlja roda", kao što je to slučaj u regionu sa Hrvatskom, Srbijom, Albanijom i objašnjava:

"Ta ogromna ptica je izgleda, na neki nepojmljiv način, veoma iritantna za naše stanovništvo, iako je Crna Gora, sa priobaljem Skadarskog jezera i dolinom rijeka, posebno Zete, savršeno mjesto za njihovo gniježđenje, zbog obilja hrane i pogodne klime. Međutim, kao da ne prihvatamo rode u svojoj okolini. To je slučaj i sa lastama, čija se gnijezda često uništavaju, ali lasta ima na stotine hiljada, a roda malo."

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG