Dostupni linkovi

U regionu više od 160.000 tona viška naoružanja


Uništavanje oružja, Rajlovac kod Sarajeva, 2010.
Uništavanje oružja, Rajlovac kod Sarajeva, 2010.
Širom regiona nalazi se više od 160.000 tona različitog naoružanja, municije i drugih ubojnih sredstava, koji predstavljaju višak i na čije se uništenje čeka.

“Saglasili smo se da viškovi konvecionalne municije i ubojnih sredstava, predstavljaju jednu od glavnih pretnji i rizika u celom regionu”, preneo je ministar Odbrane Srbije Dragan Šutanovac zajedničku zabrinutost delegacija ministarstava odbrane regiona, koje je problem viška naoružanja okupio u Beogradu.

Najviše tog oružja nalazi se u Bosni i Hercegovini. Prema rečima zamenika ministra odbrane BiH, Mirka Okulića, u pitanju je čak 18.500 tona, od čega jedan deo nije adekvatno uskladišten.

“Imamo municiju koja je stabilna i koja je nestabilna. Ta nestabilna municija i minska eksplozivna sredstva su problem. Sledeći nam je problem što nemamo takve kapacitete koji ispunjavaju sve međunarodne standarde, standarde NATO i drugih oružanih snaga da to možemo da uskladištima na takav način. Imamo tri načina rešavanja viškova – prodaja, donacija i uništenje. Radimo sva tri načina u zavisnosti od situacije, vrste i stanja sredstava koja uništavamo i nadamo se da ćemo to moći uništiti i pre nego što su naša predviđanja da ćemo ih moći uništiti. To je svakako problem ne samo BiH, jer, ako se desi neki problem, to neće biti problem samo granični, nego i prekogranični”, rekao je Okulić.

Upravo jer problem prevazilazi granice pojedinačnih zemalja, jedini način da se reši jeste zajednička saradnja kroz mnogobrojne mahanizme regionalnih inicijativa, zaključeno je na skupu.

Podrška NATO-a

Srbija, koja i sama ima 8000 tona viška naoružanja ponudila je kapacitete Tehničko-remontnog zavoda u Kragujevcu za uništenje tih opasnih viškova, rekao je Šutanovac.

„Poznato je da je ovaj ceo region, u poslednjoj deceniji prošlog veka izuzetno puno nagomilavao naoružanje i vojnu opremu. Mi smo, konkretno, imali oko 12000 tona ubojnih sredstava koji su bili smešteni na otvorenom prostoru i koji su od 1. juna prošle godine konačno ili delaborisani ili smešteni u adekvatne magacinske prostore. Ali, tek će tehnička analiza pokazati kolika je to ukupna količina i koji su kapaciteti neophodni da bi se sva ta municija dovela u stanje da je bezbedna ili da je delaborisana. U želji da pomognemo u rešavanju ovog izuzetno velikog problema, republika Srbija, odnosno Ministarstvo odbrane, ponudilo je kapacitete Tehničko-remontnog zavoda u Kragujevcu, i drago mi je da je jedan veliki deo učesnika tu ponudu prihvatio“, rekao je Šutanovac.

Na sastanku posvećenom problemu viška naoružanja, učestvovale su delegacije ministarstava odbrane Srbije, Hrvatske, Crne Gore, BiH, Makedonije, Slovenije, Albanije, Rumunije, Bugarske, Turske i Grčke, kao i predstavnici UN, EU, OEBS i NATO.

Predstavnik NATO, Frenk Boland, ocenio je da postoji realan problem sa naoružanjem i da ta međunarodna vojna Alijansa podržava napore zemalja regiona da unište te opsane viškove.

“NATO smatra da je pitanje viška naoružanja i vojne opreme veoma značajano, pre svega zbog bezbednosti, ali i zato što na najbolji mogući način treba iskoristiti odbrambene resurse koje svaka pojedinačna zemlja ima”, kaže Boland.

Koliko ovaj problem može biti opasan, građani Srbije su osetili u oktobru 2006. godine, kada je u blizini Paraćina eksplodiralo skladište sa oko 3,5 hiljada tona municije. Tom prilikom oštećeno je mnogo kuća, povređeno više građana, a poginulih nije bilo samo srećom. Uzrok su, kako se naknadno utvrdilo, bili gasovi nastali raspadanjem barutnog punjenja protivavionskih metaka.
XS
SM
MD
LG