Dostupni linkovi

U BiH nema saglasnosti o državnom pravosuđu


Zgrada Suda i Tužilaštva BiH, foto: Midhat Poturović
Jedina zajednička nit kada je u pitanju reforma bh. pravosuđa jeste da je neophodna. Sve ostalo od toga kako, ko i u kom dijelu to uraditi u potpunoj je suprotnosti. Dijalog o reformi iniciran je od strane EU nakon odluke o referendumu o Sudu i Tužilaštvu BiH koji je izglasala Narodna skupština RS.

Cilj bi trebao biti efikasno pravosuđe - no, nema konsenzusa o tome šta ono zapravo jeste. Trenutno u BiH na državnom nivou postoje Sud i Tužilaštvo, te Ustavni sud i Visoko sudsko i tužilačko vijeće. Na entitetskim nivoima su od nižih prisutni osnovni i okružni u RS, te opštinski i kantonalni u FBiH. Od viših, u oba entiteta postoje vrhovni i ustavni sudovi. Ukidanjem državnih institucija ili njihovim ograničavanjem stvorile bi se pretpostavke za politički uticaj.

U RS, koja ima i najveće primjedbe na rad državnih sudskih institucija, smatraju kako treba preispitati ulogu Suda i Tužilaštva BiH, te Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).

Nadležnost Suda i Tužilaštva BiH se, prema čelnicima RS, treba ograničiti na ratne zločine i krivična djela počinjena na nivou BiH i obuhvaćena odgovarajućim državnim zakonskim propisima.

Ostala djela sudila bi se na entitetskom nivou, uključujući i slučajeve organizovanog kriminala. Uz ovo, smatraju kako je neophodno razdvojiti i VSTV po entitetima, što znači da bi u tom slučaju NSRS imenovala članove Vijeća, koji bi potom imenovali sudije i tužioce. Ovim bi postupkom postala upitna nezavisnost sudija od političkog uticaja. Traži se i preispitivanje nadležnosti Ustavnog suda BiH, te postojanja stranih sudija.

Iz Federacije, pak, državni sud i tužilaštvo smatraju neophodnim mehanizmom, ali bi o ulozi VSTV također bili spremni raspravljati, uz uspostavu novog tijela.

„Što se tiče VSTV isto smatramo da su nužne reforme, da je nužna njegova reorganizacija, pogotovu u smislu sastava. Također smatramo nužnim i formiranje vrhovnog suda BiH koji bi vršio ujednačavanje sudske prakse i koji bi bio vrhovna institucija pred kojim bi građani BiH mogli da ostvare svoja osnovna ljudska i građanska prava“, kaže federalni misnistar pravde Zoran Mikulić.

Ali iz ugla EU, državni sud, te VSTV su kategorije koje ova institucija u potpunosti podržava, kaže evropski komesar za proširenje Štefan File.

„Ova tijela obezbjeđuju značajan doprinos u osiguranju vladavine prava u zemlji u skladu sa evropskim standardima. Krucijalno je stoga da se njihovo postojanje ne dovodi u pitanje“, poručuje File.

Vrhovni sud BiH, za predsjednika RS Milorada Dodika je izričito "ne".

„Nećemo prihvatiti ni usvajanje instituta vrhovnog suda jer mislimo da to nije neophodna praksa ni u EU“, kazao je Dodik.

Pritisci

Prema stavu čelnika u FBiH, ali i pravnih stručnjaka, vrhovni je sud neophodan.
Ćazim Sadiković

„Imamo Ustavni sud, ali Ustavni sud nije redovno pravosuđe, a onda nemamo vrhovni sud. Nažalost, taj sud je dvije godine poslije usvajanja Dejtonskog sporazuma ukinut u našoj državi, što je malo i apsurdno s obzirom na okolnost da smo proklamirali u samom Ustavu da je naša država pravna država - a da li može postojati pravna država bez vrhovnog suda, to je po meni nemoguće. Prema tome, od početka imamo velike teškoće sa pravosuđem. I sadašnja nastojanja da se još više suzi mogućnost djelovanja institucija pravosuđa na nivou države svakako ide u pravcu koji je suprotan stvaranju i afirmaciji BiH kao pravne države“, kaže profesor ustavnog prava Ćazim Sadiković.

Sve zemlje članice Vijeća Evrope, izuzev BiH, imaju vrhovni sud, a imaju ga i zemlje u regionu uključujući i Srbiju i Hrvatsku. Za mnoge je to i najviši autoritet koji postavlja standarde, ali i igra ključnu ulogu.

Josip Kregar, profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, o značaju Vrhovnog suda za Hrvatsku kaže:

„Vrhovni sud svojim autoritetom, pa i stvaranjem prakse, je uspio utjecati na povećanje kvalitete nižih sudova, a mislim i kvalitetnog odabira predsjednika sudova. U BiH sistem je vrlo složen i ono što doista nedostaje je jedno tijelo koje ima autoritet potpune profesionalne i političke neutralnosti, koje bi ujednačavalo praksu i koje bi onda pomagalo sudovima da se utvrde standardi ponašanja - i dužine postupaka, ali isto tako i opći standardi postupanja u slučaju.“

Argumenti FBiH kada je riječ o pravosuđu i njegovoj reformi kreću se u pravcu efikasnosti - koje za sada nema. Struktura koja se sastoji od opštinskih, kantonalnih sudova i tužilaštava, preko Vrhovnog suda i Tužilaštva FBiH, pa do Ustavnog suda entiteta dovodi do toga da nema dovoljno novca za njihovo finansiranje ili kapaciteta.

„Ja smatram da je sve to pritisak. I to što nema mjesta u zatvoru - to je pritisak na sud - zato što građani opravdano kažu pa šta radi izvršna, šta radi zakonodavna, šta radi sudska vlast. Što se tiče novca, to je sigurno najgori pritisak“, rekao je Goran Salihović, predsjednik Opštinskog suda u Sarajevu.

Dijalog o reformi pravosuđa iniciran je od strane EU nakon odluke o referendumu o Sudu i Tužilaštvu BiH koju je izglasala NSRS.

Cilj bi trebao biti efikasno pravosuđe - no nema konsenzusa o tome šta ono zapravo jeste, niti su to ekspreti koje su povodom ovoga imenovali mogli iznijeti.

Važno je ukazati na još jednu dimenziju kada je riječ o pravosuđu: rečenica „u RS je neprihvatljivo da nam sude sudije muslimani“, koju je predsjednik ovog entiteta Milorad Dodik rekao nakon pokretanja istrage o njemu u državnom tužilaštvu, jednako jasno ukazuje da iza nastojanja da se ospore nadležnosti državnog pravosuđa u korist entiteta stoje i lični interesi. Tu su i pokušaji etniciziranja pravosuđa u pravcu da svako sudi ili štiti svoje.

Pogledajte komentare (2)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG