Dostupni linkovi

U BiH kupovna moć tri puta niža od evropske


Ilustracija
Ilustracija
Prosječna kupovna moć u svim zemljama Zapadnog Balkana je ispod prosjeka Evropske unije, podaci su Eurostata.

Kupovna moć građana Bosne i Hercegovine veoma je niska i za 70 posto je slabija od prosjeka u zemljama Unije. Slijedi Albanija koja ima za jedan bod lošiju kupovnu moć. Srbija je 65 posto ispod europskog prosjeka, Crna Gora 60 posto, dok Turska ima 52 posto europskog prosjeka kupovne moći. Najbolja situacija je u Hrvatskoj koja zaostaje 39 posto za prosječnim nivoom.

Najbogatija zemlja Evropske unije je Luksemburg, a najsiromašnija Bugarska, podaci su Eurostata. Luksemburg i Nizozemska imaju kupovnu moć jednu trećinu iznad prosječne kupovne moći građana Evropske unije. Nešto manje, jednu četvrtinu iznad prosjeka EU, imaju Danska, Irska, Austrija, Švedska. Slijede Njemačka, Belgija, Finska i Velika Britanija, čija je kupovna moć od 10 do 12 posto iznad europskog prosjeka.

Kupovna moć građana Bosne i Hercegovine tri puta je manja od prosjeka u Evropskoj uniji.

Zbog rasta cijena osnovnih prehrambenih proizvoda krajem prošle godine, znatno se manje kupuje u poređenju s prethodnom godinom, kaže predsjednik Skupštine Saveza udruženja potrošača BiH Murat Rašidović.

„Potrošačka korpa naših građana jako je mala. Za hranu naši potrošači prema potrošačkoj korpi trebali bi da izdvoje oko 800 KM, samo za prehranu. Za potrošačku korpu u cjelini, koja obuhvata sve namirnice potrebne jednom domaćinstvu, trebalo bi da se izdvoji oko 1.600 KM. Prema tome, naša kupovna moć je jako opala“, navodi Rašidović.

Zbog ekonomske krize životni standard Bosanaca i Hercegovaca sve je niži.

Pad kupovne moći građana najviše su osjetili prodavači na pijacama.

„Ekonomska kriza je baš zbrisala skroz. Ne uzima se više kilo krastavaca, već na komad. Svijet uzima. Svijet mora jesti, ali da se svelo na minimum – jeste.“
„Građani ne kupuju više koliko su kupovali. Možda je ostalo 30 posto građana koji kupuju. Svijet nema para.“
„Kupovna moć je nikakva. Ljudi ne kupuju hranu, a kamoli garderobu. A ne možemo ni mi tako. Ne možemo snižavati cijene nečeg što ste platili skuplje. Ne možete dati jeftinije. Potonuli smo svi k'o Titanik.“
„Bude pet dana da ne prodamo ništa, a moraš njima sve platiti. Velike su obaveze. Narod samo gleda, gleda. I preturaju. On bi kupio, ali nema. Čim nemaju oni, nemamo ni mi.“


Loša kupovna moć direktna je posljedica nerazvijene privrede.Veliki broj nezaposlenih i niske plate uticale su da građani sve teže žive.

Više cijene i rast nezaposlenosti

Jedini način da se popravi životni standard građana Bosne i Hercegovine je da privreda napreduje, mišljenje je ekonomskog analitičara iz Udruženja ekonomista RS-a SWOT Miloša Todorovića.
Ilustracija

„Mi govorimo o reformama već nekih šesnaest godina, ali je činjenica da Bosna i Hercegovina, barem u ekonomskom smislu nije uspjela dosad da napravi nikakav ozbiljan napredak u tom periodu. Bilo je blagog napretka, ali se nije dešavalo ništa što bi doprinijelo tome da značajno otskočimo kao privreda, a samim tim što bismo značajno išli naprijed kao privreda, to bi bio zapravo glavni faktor koji utiče na životni standard građana“, ocjenjuje Todorović.

Upoređujući kupovnu moć zemalja Evropske unije i zemalja regiona, prema Eurostatu, Bosna i Hercegovina je najlošije pozicionirana. Slijedi je Albanija koja ima za jedan bod lošiju kupovnu moć.

Igor Gavran iz Vanjskotrgovinske komore BiH kaže da je stanje u Bosni i Hercegovini zabrinjavajuće ako se uzme u obzir sadašnja struktura Evrospke unije.

„Kada u taj prosjek ulaze zemlje poput Bugarske i Rumunije sa vrlo niskim životnim standardom, pa i neke od zemalja novih članica. Ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju, također će tak prosjek možda dodatno da opadne, a učešće Bosne i Hercegovine u njemu pokazuje je koliko je, ustvari, kod nas stanje teško. Da je riječ o učešću u prosjeku, recimo Velike Britanije, Njemačke, to ne bi bilo toliko zabrinjavajuće, već bi bilo normalno“, ističe on.

Zemlje Eurozone imaju za osam posto veću kupovnu moć nego države koje se ne služe zajedničkom evropskom valutom. Osim toga, podaci Eurostata pokazuju da je odjeća i obuća u Bosni i Hercegovini skuplja u odnosu na jedanaest zemalja Evropske unije.

I cijene prehrambenih proizvoda u BiH su više u odnosu na pojedine članice Evropske unije. Indeks cijena u BiH je 75 posto evropskog prosjeka, a jeftiniju hranu i piće od Bosne i Hercegovine imaju i Litvanija, Bugarska i Poljska.

Igor Gavran upozorava na trend koji se dešava u Bosni i Hercegovini.

„Još više je zabrinjavajući trend, s obzirom da raste nezaposlenost, s obzirom da se prosječne plaće vrlo simboličnim tempom povećavaju, da su generalno primanje i raspoloživi dohodak niski. Mi ne možemo očekivati bilo kakvo poboljšanje u ovom smjeru. S druge strane, i u novim članicama Evropske unije dolazi do nekih reformi i poboljšanja, pa kod njih možemo očekivati rast standarda. Ukratko rečeno, ako se ništa strateški ne promijeni, narednih godina će još više ovaj jaz da se povećava. Evropska unija ne želi da nove članice budu siromašne zemlje koje će godinama izdržavati iz svojih strukturalnih fondova, tako da nas svaki ovaj pokazatelj dodatno udaljava u procesu evropskih integracija“, zaključuje Gavran.

Na vratima Evrope


Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.

(Autor programa:
Gordana Sandić-Hadžihasanović)
XS
SM
MD
LG