Dostupni linkovi

Vanredna vijest

U zaključanoj Rusiji porast porodičnog nasilja podstiče rat kultura


U Rusiji je došlo do porasta incidenata nasilja u porodici otkad su u martu uvedene mjere zabrana. 

Kada je stigla naredba o mjerama zabrane, Jevgenija se našla zatvorena sa recidivističkim zlostavljačem.

Muž ju je pretukao dvije nedjelje prije i znala je da će to opet učiniti. Počela je planirati odlazak, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

"Da nije korona virusa, možda bih uspjela izbjeći ovu situaciju", rekla je u telefonskom intervjuu iz Jekaterinburga, gdje živi.

Na kraju, okidač je bio komad maslaca. Kupila je jeftiniji radi uštede novca - oboje su se našli među nezaposlenima - što je kod njega izazvalo bijes, rekla je.

Istrčala je iz stana, zaključala vrata izvana i pozvala policiju.

"Ovaj put sam htjela izaći u javnost", rekla je. "Imala sam petlju podnijeti žalbu, dokumentovati svoje ozljede, napustiti ga, izbaciti ga iz svog života."

Ali policajci koji su stigli nisu dijelili njezinu zabrinutost. Odbili su pritvoriti supruga rekavši joj da se popravi, rekla je. Jevgenija je na kraju nagovorila starijeg policajca u patroli da prihvati njenu pritužbu i da je odvede u bolnicu.

Odselila se kod prijateljice kako bi izbjegla supruga. Zbog rizika od infekcije i mjera ograničenja putovanja uvedenih radi suzbijanja širenja korona virusa, ona se nije mogla pridružiti rodbini u drugom gradu.

Ali slijedila je svoje obećanje da će prekinuti veze sa suprugom. "Njegovi prijatelji i rođaci obično bi okrivili mene", rekla je. "Moj je muž uvijek govorio da sam ga ja izazvala, da sam kriva što me je pretukao."

Ratovi kultura

Priča koju je ispričala Jevgenija, koja je tražila da joj se radi sigurnosti ne navodi prezime, tipična je za izvještaje žrtava porodičnog nasilja širom Rusije. Problem se pogoršao i u drugim zemljama nakon što su uvedene mjere ograničenja: Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorila je na svjetski skok u aprilu, primjećujući do 60 odsto porasta broja hitnih poziva žena u zemljama članicama EU.

Ali u Rusiji su brojke koje svjedoče porastu pritužbi na nasilje u porodici pojačale već ogorčen i dugotrajan sukob kulturnih vrijednosti, potičući međusobna optuživanja aktivistkinja za ženska prava koje upozoravaju na produbljivanje društvenog bičevanja njihovih konzervativnih protivnika, koji tvrde da "nasilje u porodici" kao pojam uopšte ne bi trebao postojati.

"Ovo je problem koji je izvučen iz tanke niti", rekao je Vitalij Milonov, poslanik u donjem domu parlamenta, koji je istaknuti protivnik gej prava i liberalnih vrijednosti. "Nasilje je kažnjivo djelo. Zašto trebamo izdvojiti nasilje u porodici?"

Zajedno s grupom drugih konzervativnih poslanika, Milonov je apelovao na ruskog državnog tužioca da istraži medijske kuće koje prijavljuju porast nasilja u obitelji, ističući kako takve tvrdnje "narušavaju brak kao instituciju."

Komentari poslanika u skladu su sa stavovima glasne manjine u ruskom društvu, koju je neformalno podržala Ruska pravoslavna crkva, a koja je predložene mjere za borbu protiv porodičnog nasilja opisala kao dio pokušaja potkopavanja onoga što protivnici takvih mjera nazivaju "tradicionalnim vrijednostima".

Ruski aktivisti koji se zalažu za ono što opisuju kao tradicionalne porodične vrijednosti učestvuju na skupu protiv novog zakona o porodičnom nasilju u Moskvi u novembru 2019. godine.
Ruski aktivisti koji se zalažu za ono što opisuju kao tradicionalne porodične vrijednosti učestvuju na skupu protiv novog zakona o porodičnom nasilju u Moskvi u novembru 2019. godine.

Članak koji je izazvao najnoviji saldo pojavio se 22. aprila u poslovnom dnevniku RBC, navodeći da je za 24 odsto povećan broj poziva žena državnoj SOS liniji.

Dokazi o povećanju ne dolaze samo iz medija i civilnog društva. Ruska komesarka za ljudska prava, Tatjana Moskalkova, 5. maja izvijestila je da je za dva i po puta veći broj incidenata nasilja u porodici od kada su krajem marta započele mjere restrikcija. "Izgledi nisu optimistični", rekla je za državnu novinsku agenciju RIA Novosti.

Milonov umjesto toga navodi vrlo različit skup podataka. Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je kako je broj registrovanih "zločina u porodici i u kućnoj sferi" za 13 odsto manji nego prošle godine, navodno poredeći statistiku iz aprila 2019. i aprila 2020. godine.

Aktivisti za ženska prava kažu da takve statistike ne odražavaju stvarnost.

Tvrde da samo mala manjina žena u Rusiji prijavljuje nasilje policiji - i da često, kada to i učine, službenici odbijaju podizati optužnice ili pokretati slučajeve zbog administrativnog opterećenja te vjerovatnije oslobađajuće presude navodnog počinitelja. Zakon koji djelomično dekriminalizira nasilje u porodici, a koji je predsjednik Vladimir Putin potpisao u februaru 2017., doveo je do onoga što je prema upozorenjima kritičara klima nekažnjavanja za nasilnike.

Mjere ograničenja uvedene tokom pandemije, kažu, ostavile su te žene koje nisu u mogućnosti napustiti dom i potražiti utočište u još nesigurniji položaj.

"Broj slučajeva nasilja u porodici opao je jer se žene previše plaše da bi zvale policiju", rekla je Elena Zolotilova, direktorica Regionalnog centra za prevenciju nasilja. "Ona može nazvati samo ako muškarac ode. Ali gdje će otići?"

'Ne možemo sada pomoći ženama'

U telefonskom razgovoru iz Rostova na Donu, južnom gradu u kojem se nalazi organizacija, Zolotilova je rekla da je žena nedavno pozvala nevladinu organizaciju nakon što ju je pijani suprug pretukao i ostavio je kod kuće sa svekrvom i sinom invalidom. Nije mogla otići zbog strogih mjera zaključavanja, čijim kršenjem rizikuje minimalnu novčanu kaznu od 4.000 rubalja (50 Eura). Ali plašila se da će se nasilje nastaviti s povratkom supruga.

Zolotilova kaže da njena nevladina organizacija posjeduje trosoban stan koji funkcioniše kao sklonište za žrtve porodičnog nasilja, ali jedna žrtva već živi tamo, a režim izolacije znači da Zolotilova taj smještaj ne može ponuditi drugoj ženi kojoj je to potrebno.

"Ne možemo trenutno pomoći ženama. Svi su hoteli zatvoreni, nemamo sredstva za najam više stanova, a u Rostov na Donu nema kriznog centra", rekla je, pozivajući se na posebna skloništa za žene. "Prije smo ih slali u druge regije, ali sada im jednostavno ne možemo pomoći." Tako ona i njeni volonteri nude verbalnu podršku, dajući savjete telefonom.

VIDEO: Rusi o porodičnom nasilju

ANNA Centar, nevladino udruženje za ženska prava koju je Putinova vlada označila kao "stranog agenat", jer se dijelom finansira kroz strane stipendije, u izjavi za RSE tvrdi da je od marta kada je počeka epidemija korona virusa u Rusiji zabilježen povećan broj poziva na SOS telefonskim linijama za žene za 31 odsto. U februaru je bilo 2.050 poziva, rekao je zamjenik direktora Andrej Sinelnikov - u aprilu je taj broj porastao na 2.682.

"Naši savjetnici su doslovno preplavljeni pozivima", rekao je u telefonskom razgovoru. "U mogućnosti smo da odgovorimo na samo 20 odsto tih poziva."

Naoružana novom pomoći od Avona, britanske kozmetičke kompanije koja je obećala novac za borbu protiv porodičnog nasilja na globalnom nivou, ANNA centar udvostručuje svoju radnu snagu na više od 20 zaposlenih i volontera koji rade širom Rusije. SOS linija, koja je bila aktivna od 7:00 do 21:00, sada bi trebala raditi 24 sata dnevno.

Predloženi zakon o porodičnom nasilju, koji bi ruski pravni sistem približio većini zapadnih zemalja, zastao je u svom donošenju kroz parlament. U međuvremenu, grupa parlamentaraca koja aktivno lobira za donošenje zakona tražila je od vlade da se za žrtve porodičnih nasilja izuzme kazna zbog kršenja karantinskih mjera.

U jednom sibirskom gradu 17-godišnjak i 18-godišnjak koji su se 22. aprila žalili policiji na seksualno uznemiravanje naknadno su optuženi za kršenje karantinskih mjera - scenarij koji grupa poslanika i drugi aktivisti žele izbjeći. Čovjek koji je navodno uznemiravao tinejdžere je uhapšen.

Valentina Matvijenko, predsjednica gornjeg doma ruskog parlamenta, Vijeća Federacije, rekla je da će se poslanici vratiti na rasprave o tom zakonu o porodičnom nasilju nakon što prođe pandemija. "Sumnjam da će se dogoditi vrhunac porodičnog nasilja. Naprotiv, porodice zajedno prolaze kroz ovo teško razdoblje", rekla je ona za RBC 22. aprila.

Oksana Puškina, nezavisna zastupnica i lice kampanje za donošenje zakona o nasilju u porodici, ima mračniju prognozu. "Ako ne uvedemo ovaj zakon", rekla je. "Decenijama ćemo se suočavati s posljedicama ove pandemije."

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG