U Rijeci je uhićen Ćazim Behrić, ratni upravitelj logora Drmaljevo u Velikoj Kladuši u prvoj polovici devedesetih godina, javlja riječki Novi list u svom Internet izdanju.
Drmaljevo je bio logor kojeg su vlasti samoproglašene Autonomne pokrajine Zapadna Bosna predvođene Fikretom Abdićem otvorile za osobe koje su ostale vjerne legalnim organima Bosne i Hercegovine.
Prema optužnici koju je protiv Behrića podiglo tužiteljstvo u Bihaću 3. studenog 2004. godine, njega se tereti za psihičko i fizičko zlostavljanje zarobljenih civila, djece, trudnica, žena i muškaraca te razne oblike nečovječnog postupanja.
Kolovoza 1994, stoji u optužnici, silom i prijetnjama je zarobljenicu F. D. zatvorio u zasebnu prostoriju, bez njene privole svukao joj odjeću i silovao.
Optužen je i da je naredio zlostavljanje civila koje su, tvrde tužitelji, čuvari logora tukli palicama, kundacima, nogama i šakama, a od čega je tijekom prisilnog rada preminuo zarobljenik Rasim Erdić.
Dvije godine kasnije, 9. studenog 2006. godine, za njim je Kantonalni sud u Bihaću raspisao međunarodnu tjeralicu zbog ratnih zločina protiv civilnog stanovništva.
Kako Behrić ima i hrvatsko državljanstvo, Kantonalno tužiteljstvo u Bihaću dostavilo je Kantonalnom sudu u Bihaću prijedlog da temeljem Sporazuma Vlade BiH, Vlade FBiH i Vlade Republike Hrvatske hrvatski pravosudni organi vode krivični postupak protiv Behrića.
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske je 19. rujna 2013. godine, putem Ministarstva pravde BiH, u postupku međunarodne pravne pomoći i suradnje pravosudnih organa dvije države, obavijestilo bosansko-hercegovačku stranu da nema prepreka za vođenje krivičnog postupka protiv optuženog u Republici Hrvatskoj, a da će postupak voditi Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci.
Sutkinja Županijskog suda u Rijeci Ksenija Zorc odredila mu je jednomjesečni istražni zatvor i to bez mogućnosti jamstva radi posebno teških okolnosti djela za koje se Behrić tereti, radi postojanja mogućnosti utjecaja na svjedoke i bijega.
Drmaljevo je bio logor kojeg su vlasti samoproglašene Autonomne pokrajine Zapadna Bosna predvođene Fikretom Abdićem otvorile za osobe koje su ostale vjerne legalnim organima Bosne i Hercegovine.
Prema optužnici koju je protiv Behrića podiglo tužiteljstvo u Bihaću 3. studenog 2004. godine, njega se tereti za psihičko i fizičko zlostavljanje zarobljenih civila, djece, trudnica, žena i muškaraca te razne oblike nečovječnog postupanja.
Kolovoza 1994, stoji u optužnici, silom i prijetnjama je zarobljenicu F. D. zatvorio u zasebnu prostoriju, bez njene privole svukao joj odjeću i silovao.
Optužen je i da je naredio zlostavljanje civila koje su, tvrde tužitelji, čuvari logora tukli palicama, kundacima, nogama i šakama, a od čega je tijekom prisilnog rada preminuo zarobljenik Rasim Erdić.
Dvije godine kasnije, 9. studenog 2006. godine, za njim je Kantonalni sud u Bihaću raspisao međunarodnu tjeralicu zbog ratnih zločina protiv civilnog stanovništva.
Kako Behrić ima i hrvatsko državljanstvo, Kantonalno tužiteljstvo u Bihaću dostavilo je Kantonalnom sudu u Bihaću prijedlog da temeljem Sporazuma Vlade BiH, Vlade FBiH i Vlade Republike Hrvatske hrvatski pravosudni organi vode krivični postupak protiv Behrića.
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske je 19. rujna 2013. godine, putem Ministarstva pravde BiH, u postupku međunarodne pravne pomoći i suradnje pravosudnih organa dvije države, obavijestilo bosansko-hercegovačku stranu da nema prepreka za vođenje krivičnog postupka protiv optuženog u Republici Hrvatskoj, a da će postupak voditi Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci.
Sutkinja Županijskog suda u Rijeci Ksenija Zorc odredila mu je jednomjesečni istražni zatvor i to bez mogućnosti jamstva radi posebno teških okolnosti djela za koje se Behrić tereti, radi postojanja mogućnosti utjecaja na svjedoke i bijega.
