Od izbora u Bosni i Hercegovini je prošlo nešto više od dva mjeseca, a da još uvijek vlast nije konstituisana. Osim dva entitetska parlamenta i jednog od domova državnog, ništa više nije urađeno. Zbog toga, u ovom trenutku, niti jedna politička opcija ne želi špekulisati o tome - da li će Bosna i Hercegovina do Nove godine imati novi saziv Vijeća ministara.
Jedino što je izvjesno, kako nam je potvrdio Šefik Džaferović, predsjedavajući Zastupničkog doma državnog parlamenta, je da će mandatar za njegov sastav biti iz Stranke demokratske akcije.
„Predsjedništvo Bosne i Hercegovine treba da da mandatara, tog kandidata dostavi u Predstavnički dom i da ga ta institucija potvrdi. Očekujem da se to desi u ovoj godini. Nakon tog potvrđivanja bi bili potvrđeni i ministri u Vijeću ministara. Najvjerovatnije bi taj proces mogao da bude završen tokom januara sljedeće godine“, navodi Džaferović.
No, saznanje da će budući predsjedavajući bh. Vlade biti iz SDA, ne znači i da je postignut dogovor o podjeli ostalih ministarskih funicija, niti da će to ubrzati njeno formiranje. To se da zaključiti i iz izjave Damira Bećirovića, člana Predsjedništva Demokratske fronte, stranke koja čini parlamentarnu većinu.
„Nema ništa sporno, međutim, nije sve dogovoreno oko pozicija, ali ono što je bitno za sve nas je da što brže dobijemo ime mandatara“, kaže Bećirović.
Jedan od mogućih problema mogao bi biti i insistiranje HDZ BiH da se prije državne konstituišu kantonalne skupštine, a potom i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, kojeg čine delegati iz skupština kantona.
Na naše pitanje da li će istrajati u tome, uprkos činjenici da to zakonski nije neophodno, Nikola Lovrinović, zamjenik predsjednika te političke partije odgovara:
„Ako to ne bude moguće, mi stojimo na rasloganju da se dogovaramo o nekom drugom tempu, ali u svakom slučaju, nećemo nikakve procese kočiti“, poručuje Lovrinović.
Ispuniti zahtjeve EU
Bilo kako bilo, u narednom periodu će sve zavisiti od toga šta budu dogovorili oni koji čine parlamentarnu većinu na nivou države - s jedne strane SDA, HDZ i DF, a s druge, Savez za promjene na čelu sa SDS-om i PDP-om.
Ovo navodi i Dušanka Majkić, članica Glavnog odbora SNSD-a, nakon što ta stranka i definitivno neće činiti vlast na nivou BiH u naredne četiri godine.
„Mi smo na nivou Bosne i Hercegovine opozicija i nismo uključeni u pregovore oko konstituisanja vlasti na nivou države, i u skladu s tim, ne znam šta su partneri iz Saveza za promjene i Demokratske fronte, odnosno SDA, dogovorili na tom planu“, ističe Majkić.
„Mora se uhvatiti tempo na način na koji je to radila Hrvatska u vrijeme kada je pokušavala da ispuni svoje obaveze za sticanje statusa kandidata. Zato očekujem da predsjedevajući Parlamenta BiH i budući predsjedavajući Vijeća ministara tako žestok tempo rada nametnu kako Vijeću ministara, tako i parlamentarcima. Moramo prići, što je moguće prije, usklađivanju naših zakona sa evropskom pravnom stečevinom i činiti sve ono što od nas Evropska unija traži da bi, konačno, dobili status kandidata i pristup evropskim fondovima. Ovo je posljednja šansa da se bh. političari uozbilje“, zaključuje Nermina Kapetanović, članica Glavnog odbora SDA.
No, da li će Bosna i Hercegovina slijediti tempo susjednih država u usvajanju zakona čime bi ubrzala evroatlanski put, teško je prognozirati, uprkos tome što to od nje posljednjih dvadesetak dana traže čelnici Evropske unije, SAD-a i Vijeća za porvođenje mira u BiH.
Podsjetimo, početkom mjeseca u BiH je boravila Federica Mogherini, šefica evropske diplomatije i Johannes Hahn, komesar za pregovore o proširenju. Tada su jasno stavili na znanje da žele što prije formiranje vlasti i ispunjavanje obaveza na putu ka Uniji. To isto je u Sarajevu u srijedu ponovio i Hoyt Brian Yee, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara.
Koliko su to ozbiljno shvatili ovdašnji političari, znaće se već do kraja ove godine, kada se očekuje, makar, ime novog mandatara za sastav Vijeća ministara BiH.
