Naučni tim iz Velike Britanije je demonstrirao sposobnost DNK da pohrani i sačuva velike količine digitalnih podataka.
Naučnici su u dijelove DNK, kreirane u laboratoriju, pohranili jedan naučni rad, jednu fotografiju, sve Shakespearove sonete i jedan dio poznatog govora "Ja imam san" Martina Luthera Kinga. Nakon toga su informacije očitane uz stopostotnu preciznost.
Kako kažu naučnici, u DNK je moguće pohraniti ogromne količine informacija, gdje će se čuvati hiljadama godina.Trenutno je cijena sintetiziranja molekula u laboratoriju veoma visoka, ali će nove i brže tehnologije uskoro učiniti cijene mnogo pristupačnijim, posebno za dugoročno čuvanje informacija.
"Jedno od najboljih svojstava DNK je to da vam ne treba električna energija da biste na njoj čuvali podatke. Ako je čuvate na hladnom, suhom i tamnom mjestu, DNK može trajati dugo. To znamo iz ličnog iskustva, jer skoro svakodnevno sekvenciramo DNK mamuta, koja je, igrom slučaja, čuvana pod takvim okolnostima", rekao je dr. Ewan Birney sa Evropskog bioinformatičkog instituta (EBI).
Naučnici kažu da se na ovakav način najefikasnije mogu čuvati historijski podaci koji se ne koriste svakodnevno, ali koji se ipak moraju čuvati. Kada se kodiraju u DNK, mogu se čuvati u trezoru sve dok se ne ukaže potreba za njima.
Također, naučnici kažu da univerzalnost DNK znači da nikada neće doći do toga da se neće moći očitati podaci iz takve arhive.
"Tehnologija očitavanja DNK će postojati dok god na Zemlji postoji život baziran na DNK", kazao je Birney za BBC.
Tokom eksperimenta tim sa EBI-a je u DNK kodirao prvih 26 sekundi govora Martina Luthera Kinga o antirasizmu iz 1963. godine, fotografiju EBI-a u .jpg formatu, naučni rad Cricka i Watsona o strukturi DNK iz 1953. godine u .pdf formatu, sve Shakespearove sonete u .txt formatu i jedan dokument o kodiranju sistema.
Naučnici su u dijelove DNK, kreirane u laboratoriju, pohranili jedan naučni rad, jednu fotografiju, sve Shakespearove sonete i jedan dio poznatog govora "Ja imam san" Martina Luthera Kinga. Nakon toga su informacije očitane uz stopostotnu preciznost.
Kako kažu naučnici, u DNK je moguće pohraniti ogromne količine informacija, gdje će se čuvati hiljadama godina.Trenutno je cijena sintetiziranja molekula u laboratoriju veoma visoka, ali će nove i brže tehnologije uskoro učiniti cijene mnogo pristupačnijim, posebno za dugoročno čuvanje informacija.
"Jedno od najboljih svojstava DNK je to da vam ne treba električna energija da biste na njoj čuvali podatke. Ako je čuvate na hladnom, suhom i tamnom mjestu, DNK može trajati dugo. To znamo iz ličnog iskustva, jer skoro svakodnevno sekvenciramo DNK mamuta, koja je, igrom slučaja, čuvana pod takvim okolnostima", rekao je dr. Ewan Birney sa Evropskog bioinformatičkog instituta (EBI).
Naučnici kažu da se na ovakav način najefikasnije mogu čuvati historijski podaci koji se ne koriste svakodnevno, ali koji se ipak moraju čuvati. Kada se kodiraju u DNK, mogu se čuvati u trezoru sve dok se ne ukaže potreba za njima.
Također, naučnici kažu da univerzalnost DNK znači da nikada neće doći do toga da se neće moći očitati podaci iz takve arhive.
"Tehnologija očitavanja DNK će postojati dok god na Zemlji postoji život baziran na DNK", kazao je Birney za BBC.
Tokom eksperimenta tim sa EBI-a je u DNK kodirao prvih 26 sekundi govora Martina Luthera Kinga o antirasizmu iz 1963. godine, fotografiju EBI-a u .jpg formatu, naučni rad Cricka i Watsona o strukturi DNK iz 1953. godine u .pdf formatu, sve Shakespearove sonete u .txt formatu i jedan dokument o kodiranju sistema.